Hiperkapnija: vrijednosti, terapija, posljedice i liječenje
Hiperkapnija se u medicini odnosi na povećanje koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) u krvi. Kao rezultat ovog povećanja može doći do promjene acidobazne ravnoteže krvi, pri čemu krv postaje kiselija
U najtežim i neliječenim slučajevima hiperkapnija može dovesti do smrti bolesnika.
Izraz 'hiperkapnija' potječe od grčkih riječi hyper (preko) i kapnos (dim).
O hiperkapniji: normalne i patološke vrijednosti kapnije
Normalne vrijednosti kapnije, odnosno parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida u arterijskoj krvi (PCO2), kreću se između 35 i 45 mmHg.
Hiperkapnija se javlja kada PCO2 prijeđe 45 mmHg.
- blaga hiperkapnija: PCO2 između 45 i 60 mmHg
- umjerena hiperkapnija: PCO2 između 60 i 90 mmHg
- teška hiperkapnija: PCO2 iznad 90 mmHg.
Kada PCO2 prijeđe 100 mmHg, može doći do kome i, iznad 120 mmHg, smrti.
PCO2 se mjeri analizom hemogasa.
Budući da je ugljikov dioksid u krvi u ravnoteži s bikarbonatom, hiperkapnija također može uzrokovati visoku koncentraciju bikarbonata u plazmi (HCO3-).
Hiperkapnija, hipoksemija i hipoksija
Hiperkapnija također može biti povezana s hipoksemijom (smanjeni sadržaj kisika u krvi).
Hipoksemija se javlja kada je parcijalni tlak kisika u arterijskoj krvi (PaO2) ispod 55-60 mmHg i/ili zasićenje hemoglobina kisikom (SpO2) ispod 90%.
Treba imati na umu da se zasićenje kisikom normalno kreće između 97% i 99% u zdravih osoba, dok može biti fiziološki niže u starijih osoba (oko 95%) i znatno niže (na ili ispod 90%) u osoba s plućnim i/ili bolesti cirkulacije.
Hipoksemija može dovesti do hipoksije (smanjenje kisika u tkivima).
Hiperkapnija i hipokapnija
Hipokapnija (ili 'akapnija') odnosi se na smanjenu koncentraciju ugljičnog dioksida u krvi i suprotna je hiperkapniji.
Hipokapnija se javlja kada je PCO2 ispod 35 mmHg.
patogeneza
Ugljični dioksid je otpadni produkt staničnih metaboličkih procesa.
U tjelesnim tekućinama se otapa i stvara ugljičnu kiselinu, koja se tijekom izdisaja eliminira iz pluća kao ugljikov dioksid.
Ako ovaj mehanizam postane neispravan, ugljična kiselina uzrokuje respiratornu acidozu nakupljanjem u krvi.
Povećanje parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida u krvi općenito ukazuje na respiratornu insuficijenciju zbog neadekvatne alveolarne ventilacije i povezano je s hipoksijom.
Uzroci i faktori rizika
Hiperkapnija može biti uzrokovana ili potaknuta različitim bolestima i stanjima, gotovo uvijek povezanim s plućnim, srčanim i/ili okolišnim uzrocima, uključujući:
- sna
- dišne poteškoće sindrom (ARDS);
- plućni edem;
- plućna embolija;
- plućni emfizem;
- moždani udar;
- akutni infarkt miokarda;
- zatajenje disanja;
- zatajenje srca (dekompenzacija);
- nestabilna angina;
- angina pektoris;
- astma;
- aspergiloza;
- upala pluća;
- sepsa;
- trauma;
- ozljede glave;
- prijelomi kostiju;
- opijenost lijekovima koji suzbijaju respiratorni centar;
- bolesti koje uzrokuju slabost dišnih mišića (npr. Guillain-Barréov sindrom, miastenija gravis i botulizam);
- febrilna stanja;
- Pickwickov sindrom;
- teške opekline;
- smanjeno stanje svijesti;
- kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB);
- pušenje cigareta;
- bronhiektazije;
- bronhitis;
- sapi;
- plućno srce
- maligna hipertermija;
- hipertireoidizam;
- teška pretilost;
- apneja u snu;
- utapanje;
- izloženost okolini koja sadrži abnormalno visoke koncentracije ugljičnog dioksida ili njegovih izdisaja.
Hiperkapnija od terapije kisikom
Pretjerana primjena kisika (terapija kisikom) u nekih bolesnika (npr. onih s KOPB-om) može dovesti do hiperkapnije terapije kisikom i hiperkapničnog respiratornog zatajenja, često povezanog s respiratornom acidozom.
U bolesnika s kroničnim KOPB-om, hipoksemija je zapravo pozitivan podražaj za njegove dišne centre: davanje kisika u velikim protokima tijekom dugih vremenskih razdoblja može inhibirati respiratorni pogon.
Stoga su bolesnici s KOPB-om i težom hipoksemijom izloženi visokom riziku od retencije CO2 nakon nekontrolirane primjene O2.
Isti je fenomen opisan kod teške astme, upale pluća, hipoventilacijskog sindroma teško pretilih pacijenata, međutim, svi pacijenti s kroničnim respiratornim zatajenjem mogu biti izloženi riziku od hiperkapnije zbog terapije kisikom.
U tih bolesnika ciljni SpO2 od 88-92% mora se održavati kako bi se izbjegla hiperkapnija.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi hiperkapnije općenito postaju vidljivi kada PCO2 prijeđe 60-70 mmHg.
Takvi simptomi i znakovi su:
- crvenilo kože (boja trešnje);
- tahikardija (povećana brzina otkucaja srca);
- tahipneja (povećana brzina disanja) ili bradipneja (smanjena brzina disanja);
- dispneja (otežano disanje);
- aritmije;
- ekstrasistole;
- mišićni grčevi;
- smanjena aktivnost mozga;
- arterijska hipertenzija;
- povećan cerebralni protok krvi;
- glavobolje;
- stanje konfuzije;
- letargija;
- povećan minutni volumen srca.
Ovisno o patologiji ili stanju koje je uzrokovalo hiperkapniju, mogu biti prisutni i drugi simptomi.
Ako se uz hiperkapniju pojavi i hipoksemija, može se pojaviti i sljedeće
- cijanoza (plavkasta koža);
- opće slabost;
- Cheyne-Stokesovo disanje;
- apneja;
- ventrikularna fibrilacija;
- srčani zastoj;
- kašlja;
- hemoptiza (ispuštanje krvi iz respiratornog trakta);
- znojenje;
- astenija (nedostatak snage);
- hipokratski (bubnjački) prsti.
Rizici teške hiperkapnije
U slučaju teške hiperkapnije (zbog udisanja zraka s parcijalnim tlakom CO2 većim od 10 kPa ili 75 mmHg), simptomi napreduju do:
- dezorijentiranost
- panika;
- hiperventilacija;
- konvulzije;
- gubitak svijesti;
- nepovratno oštećenje tkiva;
- koma i smrt u najtežim i neliječenim slučajevima (s PCO2 iznad 100 – 120 mmHg).
Lijekovi
Liječenje hiperkapnije ovisi o specifičnom uzvodnom uzroku koji je doveo do nje.
Budući da razvoj stanja može dovesti do komplikacija opasnih po život, u slučaju manifestacija koje upućuju na to da vi ili vaša voljena osoba patite od hiperkapnije, dobro je odmah se uputiti u soba za hitne slučajeve ili nazovite broj za hitne slučajeve, izbjegavajući daljnje gubljenje vremena i "uradi sam" lijekove koji bi mogli čak pogoršati situaciju.
Pročitajte isto
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android
Ventilacijski zastoj (hiperkapnija): uzroci, simptomi, dijagnoza, liječenje
Što je hiperkapnija i kako utječe na intervenciju pacijenata?
Hipoksemija: značenje, vrijednosti, simptomi, posljedice, rizici, liječenje
Opstruktivna apneja u snu: što je to i kako je liječiti
Razlika između hipoksemije, hipoksije, anoksije i anoksije
Profesionalne bolesti: sindrom bolesne zgrade, klima pluća, groznica odvlaživača zraka
Opstruktivna apneja u snu: simptomi i liječenje opstruktivne apneje u snu
Naš dišni sustav: virtualno razgledavanje unutar našeg tijela
Traheostomija tijekom intubacije u bolesnika sa COVID-19: istraživanje o trenutnoj kliničkoj praksi
FDA odobrava Recarbio za liječenje bakterijske pneumonije povezane s bolnicama i ventilatorom
Klinički pregled: Akutni respiratorni distres sindrom
Stres i nevolja tijekom trudnoće: Kako zaštititi i majku i dijete
Respiratorni distres: koji su znakovi respiratornog distresa kod novorođenčadi?
Pneumologija: razlika između tipa 1 i tipa 2 respiratornog zatajenja