Malarija je zarazna bolest uzrokovana protozoama iz roda Plasmodium, a prenosi se na ljude ujedom komaraca iz roda Anopheles.

Malariju kod ljudi uzrokuju četiri različite vrste plazmodija: Plasmodium Falciparum, Plasmodium Vivax, Plasmodium Ovale i Plasmodium Malariae.

Od njih, P. falciparum je posebno opasan, jer može izazvati fulminantne infekcije i otporan je na uobičajene antimalarijske lijekove.

Infekcija uzrokovana P. falciparum može biti fatalna, posebno kod djece, starijih osoba i trudnica.

Malarija je veliki globalni zdravstveni problem i vodeći je uzrok morbiditeta i smrtnosti u mnogim zemljama

Posebno je rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima planete, gdje uzrokuje više od 300 miliona infekcija i oko milion smrti godišnje.

U Italiji je nestao od 1950-ih; slučajevi koji se javljaju u našoj zemlji uglavnom su rezultat povratka turista iz zemalja zahvaćenih malarijom i imigracije iz ovih zemalja.

Prenos malarije

Infekcija se na ljude prenosi ubodom ženke komarca anopheles koja je prethodno ugrizla bolesnu osobu.

Parazit se razmnožava u komarcu i svojim ubodom (koji ne uzrokuje svrab ili bol) inficira novog domaćina.

Tako počinje period inkubacije, tokom kojeg se paraziti razvijaju u ljudskoj jetri potpuno asimptomatski.

Period inkubacije može biti kratak (7-14 dana za infekciju P. falciparum, 8-14 za P. vivax i P. ovale i 7-30 dana za P. malariae) ili može trajati nekoliko mjeseci (kao kod nekih sojeva P. vivax i P. ovale).

U svakom slučaju, nakon ovog perioda, plazmodiji uspevaju da izbegnu imunološki sistem i dospeju u krv, gde napadaju i uništavaju crvena krvna zrnca i tako započinju simptomatsku fazu.

Malarija: koji su simptomi

Simptomi malarije su promjenjivi i ovise o mnogim faktorima, prvenstveno o vrsti inficirajućeg plazmodija i općem zdravstvenom stanju zaražene osobe.

Bolest se općenito manifestira groznicom, zimicama, glavoboljom, difuznim znojenjem, bolovima u mišićima, anemijom, gastrointestinalnim problemima, povraćanje i bol u stomaku.

U najtežim slučajevima (uzrokovanih uglavnom P. falciparum), malarija može uzrokovati konvulzije, žuticu, zatajenje bubrega, respiratornu insuficijenciju, krvarenje, promijenjenu svijest i komu, pa čak i napredovati do smrti.

Napadi malarije, uzrokovani puštanjem parazita u krvotok, javljaju se u intervalima od otprilike 48 ili 72 sata, ovisno o vrsti parazita.

Obično traju između 8 i 12 sati. Počinju hladnoćom, praćenom jakom temperaturom, mučninom i raširenim bolom.

Epizoda malarije završava se fazom obilnog znojenja, tokom koje groznica popušta, ali ostavlja bolesnu osobu umornom i iscrpljenom.

Dijagnoza i liječenje malarije

Klinička dijagnoza se zasniva na posmatranju simptoma pacijenta.

Međutim, jedini način da se postavi konačna dijagnoza malarije je otkrivanje prisutnosti parazita ili njegovih komponenti u krvi pomoću laboratorijskih testova.

Direktna hemoskopija, odnosno direktno posmatranje kapi krvi uzete ubodom prsta pod mikroskopom, smatra se metodom 'zlatnog standarda'.

Pregled se mora obaviti ili na debeloj kapi krvi ili na tankom razmazu: prvi olakšava dijagnozu posebno u slučaju malog broja parazita, drugi pomaže u utvrđivanju vrste.

Malarija zahtijeva vrlo ranu dijagnozu i liječenje, ali plazmodije su postale vrlo otporne na gotovo sve lijekove protiv malarije, posebno hlorokin, najjeftiniji i najčešće korišteni antimalarijski lijek.

Kao rezultat toga, nove kombinacije lijekova se sve više koriste.

Posebnu pažnju treba posvetiti liječenju trudnica od malarije, posebno u posljednjem tromjesečju.

Pacijente koji boluju od teške malarije P. falciparum ili koji ne mogu uzimati oralne lijekove treba liječiti kontinuiranom intravenskom infuzijom.

Najbolji dostupni tretman, posebno za malariju Plasmodium falciparum, je kombinovana terapija zasnovana na artemisininu (ACT).

Profilaksa malarije

Važno je zapamtiti da ne postoji farmakološka profilaksa koja nudi potpunu zaštitu.

Svi dostupni lijekovi imaju nuspojave različitog stepena koje smanjuju toleranciju i posljedično smanjuju pridržavanje terapije.

Štoviše, antimalarijski lijekovi su ponekad kontraindicirani, posebno kod male djece i trudnica, a kombinacija s drugim lijekovima može biti nepoželjna.

Odabir lijekova koji će se koristiti mora uzeti u obzir različite vrste plazmodija i, prije svega, geografsku rasprostranjenost P. falciparum (otporne na hlorokin).

Zaštita od komaraca i dalje je najbolja odbrana od infekcije malarije.

Evo nekoliko savjeta za sprječavanje kontakta s komarcem Anopheles i izbjegavanje njegovog ujeda

• spavajte u sobama s mrežama na prozorima ili koristite mreže protiv komaraca, po mogućnosti impregnirane insekticidom;
• nosite odjeću koja ne ostavlja dijelove tijela nepokrivene (košulje dugih rukava, duge pantalone itd.) i preferirajte odjeću svijetlih boja (tamne boje privlače komarce);
• na kožu nanesite repelente protiv insekata (imajući u vidu da znoj smanjuje njihov učinak) i koristite sprejeve protiv komaraca ili dozatore za insekticide u prostoriji noću;
• izbjegavajte, ako je moguće, noćne izlaske (kada komarci obično grizu);
• izbjegavajte boravak u blizini vode i u vlažnim prostorima.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

SZO odobrila prvu vakcinu protiv malarije

Malarija, velike nade u cjepivo protiv Burkinabea: efikasnost u 77% slučajeva nakon ispitivanja

Ekstremni hitni slučajevi: borba protiv droge malarije

Izvor:

Pagine Mediche