21. septembar, Svjetski dan Alzheimerove bolesti: saznajte više o ovoj bolesti
Nad našim sve više zakrivljenim i dosadnim društvom lebdi bauk: ime je Alzheimerova bolest, i teško je zaboraviti bilo koga osim oboljelih
Podaci pokazuju eksploziju. Prema svjetskom izvještaju Alzheimer's Disease International, u svijetu danas ima 35.6 miliona ljudi koji pate od demencije, što je broj koji će se do 2030. udvostručiti, a do 2050 utrostručiti.
U Evropi se očekuje da će se samo u ovoj deceniji povećati za 34%.
Ovo su zastrašujući brojevi, koji s jedne strane odražavaju sve očiglednije starenje stanovništva, a istovremeno odražavaju napredak istraživanja, koje još ima puno stranica za popuniti.
Zapravo, trenutno dostupni lijekovi mogu samo usporiti trku ka zaboravu, što neizbježno vodi one koji okružuju i brinu o pacijentu.
Alzheimerova bolest
Početna faza
Blagi poremećaji pamćenja, slični onima kod stresa: teškoće sjetiti se šta ste ručali, šta ste radili tokom dana, imena ljudi, obaveza, ličnih kodova itd.
Međufaza
Potrebna je česta pomoć.
Gubitak pamćenja doseže točku utjecaja na govor, zaboravivši značenje riječi.
Aktivnosti poput upravljanja novcem, vožnje ili kuhanja postaju nemoguće i potrebna je česta pomoć.
Napredna faza
Zahtijeva pomoć koja radi non-stop. Pacijent se gubi i luta, ponavlja pokrete ili radnje.
Mogu se pojaviti konfuzija, anksioznost, depresija, deluzije, halucinacije. Zatim prestane govoriti i kretati se.
Komunikacija kod pacijenata oboljelih od Alzheimera
U početnoj fazi Alzheimerova bolest ne utječe pretežno na jezik.
Početak bolesti uglavnom je povezan s nedostatkom memorije i vremenskom dezorijentacijom.
Međutim, mogu postojati poremećaji koji utječu na sposobnost izražavanja, poput razmjene riječi: može se dogoditi da pacijent koristi jedno umjesto drugog zbog zabune oko asonance ili značenja.
S druge strane, postoje poteškoće u razumijevanju sebe kada se radi o Alzheimerovom pacijentu.
Iz tog razloga, važno je koristiti vrlo jednostavan jezik i izbjegavati da se više osoba obraća pacijentu istovremeno kako bi se izbjeglo preklapanje koje bi imalo za posljedicu dezorijentaciju.
Pomaže i u izražavanju s uobičajenim riječima koje nisu previše složene.
Područje neverbalne komunikacije je također važno, odnosno mimika i izraz lica.
Sve ove aspekte ne treba zanemariti jer ih pacijent lakše shvaća.
Obraćanje osobi tako što ćete je gledati nježno u lice, s osmijehom, zasigurno pomaže u stupanju u pravu komunikaciju.
Ako im priđete žurno, možda okrenuti leđima, a da niste ni uspostavili kontakt očima, bit će vam teže razumjeti.
Pročitajte takođe:
Alzheimer: Fda odobrava Aduhelm, prvi lijek protiv bolesti nakon 20 godina