Lajmska bolest (ili borelioza, lajmska bolest) je na listi rijetkih bolesti i posljednjih godina bilježi se trend porasta oboljelih

Bakterijska infekcija spirohetom (Borrelia burgdorferi) koja uzrokuje bolest može se prenijeti na ljude ubodom krpelja, sa simptomima koje je teško otkriti i recidivima koji su često vrlo onesposobljavajući.

Lyme bolest

Dva faktora doprinose da osoba dobije lajmsku bolest: krpelj (Ixodes ricinus) odgovoran za ugriz mora sadržavati bakteriju Borrelia u sebi (crijeva i pljuvačne žlijezde) i mora ostati vezan za ljudsku kožu dugo vremena (rizik od infekcije znatno se povećava ako ostane vezan duže od 12 sati ili nekoliko dana).

Međutim, borelija koja uđe u krvotok često ne može preživjeti i izazvati infekciju, jer se mora prilagoditi ljudskom okruženju i zaštititi se svojim imunološkim sistemom.

Lajmska bolest: dijagnoza

Pored kliničke slike bolesti na osnovu simptoma, dijagnoza lajmske bolesti postavlja se i analizom krvi (ELISA, hemiluminescencija, Western blot testovi koji se koriste za serološko potvrđivanje).

Ali prođe nekoliko sedmica prije podvrgavanja testu – odnosno od ujeda krpelja do dijagnostičke presude – jer pojava antitijela na boreliju nije tako trenutna.

Borelioza: simptomi

Prvi simptomi borelioze obično uključuju kružni eritem kože na mjestu ugriza, koji se može širiti ili migrirati na druge dijelove tijela: u početku je malen i crvene boje, ali može doseći i do 50 cm u prečniku.

Ređe su povećani limfni čvorovi, grlobolja, mučnina i povraćanje.

Nakon nekoliko sedmica više od polovine pacijenata može razviti artritis, kao i neurološke promjene ili srčane probleme.

Ako se lajmska bolest dijagnosticira na vrijeme, može se primijeniti ciljana antibiotska terapija (doksiciklin, amoksicilin); inače, ako je infekcija teža, koristi se intravenska ili intramuskularna primjena ceftriaksona, čije trajanje ovisi o vrsti daljnjih simptoma, kao što su neurološke ili srčane komplikacije ili artritis. U malom procentu slučajeva simptomi mogu potrajati nekoliko mjeseci, čak i više od šest mjeseci.

Prevencija: Čuvajte se ujeda krpelja

Krpelj ili Ixodida (Ixodes ricinus ili drveni krpelj i Rhipicephalus sanguineus ili smeđi pseći krpelj) je grinja koja se hrani krvlju kralježnjaka domaćina.

Krpelji su male veličine (maksimalno 6 mm) i hematofagni su paraziti čiji se ugriz, bilo da se radi o ljudima ili drugim životinjama, može dogoditi bez davanja lokalnih simptoma, najviše malog svraba; često se slučajno primijeti da ga ima, ugnijezdio se u koži.

Njihov ugriz, koji je često bezbolan, može biti prijenosnik infekcije, ali to je rijetka pojava jer nije sigurno da je krpelj zaražen klicom, a ako jeste, možda je neće prenijeti ni na čovjeka ili može prenositi u količinama koje ne izazivaju probleme.

Štaviše, u većini slučajeva infekciju neutrališe imuni sistem.

Ostaje, međutim, važan događaj koji se ne smije potcijeniti u slučaju ugriza.

Za sada, jedina korisna strategija je da se zaštitite od uboda krpelja ako posjetite područja visokog rizika, kao što su šume ili livade s visokom travom.

Nakon posjete mjestu gdje bi mogli biti prisutni krpelji, dobro je pažljivo provjeriti cijelu površinu kože, odjeću i sve kućne ljubimce.

Uvek pregledajte izložene delove, posebno glavu, grudi, pazuhe i prepone, gde postoji velika verovatnoća da će vrebati.

Važno je pravilno ukloniti krpelja i ne ostavljati dijelove rostruma u koži: pincetom izvlačite krpelja laganim uvijanjem.

Lijekovi kao što su vazelin i denaturirani alkohol su beskorisni jer ne umrtvljuju niti ubijaju krpelja; osim toga, ako se samo djelimično uklone, dijelovi koji su ostali ugrađeni u kožu dovode do stvaranja čvorića koji mogu pogrešno izgledati kao tumori.

Korisno je dezinficirati zahvaćeno područje i, u slučaju sumnjivih simptoma, potrebna je procjena zarazne bolesti kako bi se utvrdilo koja je bolest prenijeta, uz propisivanje antibiotske terapije koja je najprikladnija za liječenje bolesti izazvanih ubodom krpelja.

Krpelji i ljudske bolesti

U našoj zemlji postoje tri ljudske bolesti koje prenose krpelji.

Osim lajmske bolesti, meningoencefalitis prenosi i Ixodes ricinus, drveni krpelj, koji voli vlažnu klimu i uglavnom se nalazi u šumama sjeverne Italije.

Druga bolest je sredozemna groznica koju prenosi Ripicephalus sanguineus, pseći krpelj.

Ovaj parazit preferira vruću suhu klimu i prilično je čest u centralnoj i južnoj Italiji, posebno na Siciliji.

Simptomi su općenito nespecifični i uključuju blagu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima i opću slabost.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Šta učiniti u slučaju zmija? Savjeti za prevenciju i liječenje

Ujedi insekata i ugrizi životinja: liječenje i prepoznavanje znakova i simptoma kod pacijenta

Kako se zaštititi od ugriza violinskog pauka (ili smeđeg pustinjaka)?

Šta je lajmska bolest i koji su njeni simptomi?

Izvor:

Niguarda