Upala srca: koji su uzroci perikarditisa?

Perikarditis je upala perikarda, membrane koja štiti i oblaže srce, što je češće kod muškaraca nego kod žena.

Perikarditis: šta je to?

Perikarditis je upala strukture koja pokriva i štiti srce, perikarda.

Perikard se sastoji od dvije membrane, odvojene tankim slojem tečnosti.

Kada se razvije perikarditis, dvije membrane postaju upaljene i količina prisutne tekućine može se povećati (perikardni izljev).

Veliki i brzi izljev može ometati pravilno punjenje srčanih šupljina, uzrokujući ono što nazivamo 'tamponadom srca' i što se mora odmah liječiti dreniranjem viška tekućine.

U rjeđim slučajevima, upala može dovesti do konstriktivnog perikarditisa, koji nastaje kao rezultat zadebljanja i ukrućenja perikarda tako da se srce ne može pravilno širiti.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE EMD112 BOOTH NA HITNOM EXPO -u ODMAH DA SAZNATE VIŠE

Najčešći uzroci perikarditisa

Perikarditis je obično uzrokovan virusnom infekcijom i, rjeđe, bakterijama ili drugim patogenima.

Takođe može biti povezan sa bolestima kao što su rak, zatajenje bubrega i autoimune bolesti, kao što je sistemski eritematozni lupus (SLE).

Postoji i nekoliko lijekova koji mogu uzrokovati perikarditis, uključujući antineoplastike i antibiotike.

Trebalo bi razmotriti i tretmane zračenjem koji uključuju srce.

Perikarditis se može javiti i kao rezultat operacije u kojoj je perikard prerezan, što je uobičajeno u kardiohirurgiji. U stvari, povreda perikarda može izazvati autoimunu reakciju.

Odgovarajuće liječenje procjenjuje specijalista u zavisnosti od uzroka perikarditisa, odnosno da li je zarazan ili ne.

EKG OPREMA? POSJETITE ZOLL BOOTH NA HITNOM EXPU

Simptomi perikarditisa

Bol u grudima je najčešći simptom akutnog perikarditisa.

Područje u kojem se bol pokreće djelomično je isto kao ono povezano s infarktom, ali ova dva bola imaju različite karakteristike: bol uzrokovan perikarditisom ima tendenciju da se mijenja s disanjem ili kašljanjem i pogoršava u ležećem položaju.

Šta se dešava u slučaju perikarditisa?

Ako upala dovodi do brzog nakupljanja velike količine tekućine u perikardijalnoj vrećici, postoji rizik da će se srce stisnuti i, nesposobno da se napuni krvlju, razviti tamponadu srca, što je hitna medicinska pomoć.

Kada se, s druge strane, tečnost polako akumulira ili upala uzrokuje zgušnjavanje i ukočenje perikarda, srce nije u stanju da se adekvatno širi, ali ne doživljava dramatičnu hitnost srčane tamponade.

Rijetko je da perikarditis postane kroničan, ali se može ponoviti čak i ako se upala povuče (rekurentni p.).

Perikarditis: mogući tretmani

Kada je klinička slika sumnjiva zbog specifične etiologije, kao što je izloženost lijekovima povezanim s p. ili sistemima za koje se sumnja na sistemsku autoimunu bolest, to treba ispitati i eventualno liječiti.

U drugim slučajevima, uključujući i one za koje se sumnja na virusnu etiologiju, terapija prve linije su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), od kojih su najčešći acetilsalicilna kiselina ili ibuprofen, koji se daju 2-4 tjedna bez ikakvih indikacija za daljnje ispitivanje uzroka perikarditisa.

Ovo se kombinuje sa kolhicinom kako bi se smanjio rizik od recidiva tokom 3 meseca.

Pacijenti obično brzo reaguju na terapiju i simptomi se povlače u roku od nekoliko dana.

Međutim, ako nema odgovora na kombinaciju NSAIL i kolhicina, ili ako postoji kontraindikacija za NSAIL, kortikosteroidi, opet u kombinaciji s kolhicinom, su terapija druge linije.

Kortikosteroidi mogu potaknuti relapse i kroničnost bolesti, zbog čega se smatraju lijekovima druge linije

U slučajevima kada je potrebna dugotrajna terapija visokim dozama kortikosteroida da bi se spriječila reaktivacija perikarditisa, mogu se koristiti i drugi lijekovi, kao što su azatioprin, intravenski imunoglobulini (koji imaju i imunomodulatorno i antivirusno djelovanje) i anakinra, antagonist interleukina 1b receptor, glavni medijator upalnog odgovora.

Subjektima sa perikarditisom se savjetuje da se uzdrže od netakmičarskih sportskih aktivnosti dok se simptomi ne povuku i do normalizacije upalnih indeksa, te od takmičarskih sportskih aktivnosti 3 mjeseca nakon pojave simptoma.

Pročitajte takođe:

Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)

Znajući da tromboza interveniše na krvni ugrušak

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti