profesor Jan De Maeseneer, Predsedavajući stručnog panela o efektivnim načinima ulaganja u zdravstvo, profesora porodične medicine i primarne zdravstvene zaštite, Univerzitet Ghent, Belgija

Građani u Evropskoj uniji očekuju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a zapravo im je to obećano u Ugovor o funkcionisanju Evropske unije, u kojem se navodi da treba osigurati visok nivo zaštite zdravlja ljudi u definisanju i implementaciji svih politika i aktivnosti Unije i da akcija EU dopunjuje nacionalne politike i podstiče saradnja između država članica u oblasti javnog zdravlja uz poštovanje odgovornosti država članica za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i medicinske njege.

Pa kako, u praksi, može li Komisija pomoći da ti ideali postanu stvarnosti? Pa, dijelom oslanjajući se na stručne savjete da razviju svoje zdravstvene politike i pomognu državama članicama da informišu, odgovorno investiraju u zdravlje, tako da su njihovi zdravstveni sistemi moderni, odgovorni i održivi.

Iz tog razloga, Komisija je uspostavila Stručni panel o efikasnim načinima ulaganja u zdravlje u julu 2012, pružiti neobavezujući, naučni savjeti o pitanjima vezanim za modernizaciju zdravstvenog sistema, odziv i održivost.
Područje nadležnosti Stručne komisije uključuje primarnu zaštitu, bolničku njegu, farmaceutske proizvode, istraživanje i razvoj, prevenciju i promociju zdravlja, socijalnu zaštitu, prekograničnu suradnju, zdravstvenu ekonomiju i eZdravstvo, a u prvih nekoliko godina postojanja objavio je i Mišljenja ( vidi Focus News) koji podržavaju stvaranje zdravlja i zdravstvenu politiku u EK i državama članicama.

Članovi panela su nezavisni stručnjaci iz cele Evrope sa bogatim iskustvom i znanjem u zdravstvenom sektoru. Odabrano iz grupe visokokvalifikovanih stručnjaka nakon otvorenog poziva za izražavanje interesa, raznolikost članova ekspertnog odbora 12-a i njihovih stručnih i akademskih dostignuća čini Panel vrednim resursom koji jača povezanost između evropskih donosilaca politika i evropskih građana i pomaže pretvoriti ideale u ugovor u realnost u životima ljudi širom EU.

U ovom mišljenju, Stručna komisija za efikasne načine ulaganja u zdravstvo (EXPH) bavi se ulogom konkurencije među pružaocima zdravstvenih usluga kao instrumentom za poboljšanje efikasnosti u korišćenju resursa zdravstvenog sistema. Kao instrument, upotrebu konkurencije među pružaocima zdravstvenih usluga treba meriti prema različitim ciljevima zdravstvenih sistema. Ovi ciljevi mogu biti oprečni i zahtijevaju ravnotežu. Malo je vjerojatno da je konkurencija istovremeno usklađena sa svim tim ciljevima.

Uslovi da konkurencija bude koristan instrument razlikuju se u zavisnosti od zemlje, podsektora zdravstvene zaštite i vremena. Ne postoji zlatno pravilo ili jedinstveni skup uslova koji se mogu ispuniti kako bi se osiguralo da će konkurencija uvijek poboljšati postizanje ciljeva zdravstvenih sistema.

Uvođenje, povećanje ili promjena konkurencije u zdravstvenim uslugama je osjetljiva vježba politike. Treba analizirati potrebu za odgovarajućim regulatornim okvirom i uspostaviti relevantne institucije i mehanizme. Akreditacija pružatelja usluga i detaljan dizajn platnih sistema su od posebne važnosti. Potrebne su i dobre studije o procjeni politike kako bi se procijenio i ocijenio utjecaj konkurencije, jer će se oblikovanje politike i ishodi politike vjerovatno razlikovati od jednog do drugog konteksta. Takva evaluacija treba da predstavlja osnovu za promjene propisa kako bi se ispunili definirani ciljevi politike. Ključni elementi koje treba uzeti u obzir pri uvođenju, promjeni ili povećanju konkurencije su osiguravanje transparentnosti tržišta, dostupnost informacija o kvalitetu i cijenama, pažljivo praćenje pristupa i efekti pravičnosti, promocija zdravstvene pismenosti i provođenje pravila konkurencije kako bi se spriječilo stvaranje, jačanje i zloupotreba dominantnih pozicija.
Konkurencija među zdravstvenim ustanovama razlikuje se od izbora pacijenta.

Vrijednost izbora pacijenta stekla je važan status u nekoliko zemalja kao princip koji podupire njihov zdravstveni sistem i kao instrument za raspodjelu resursa zdravstvenog sistema koji odgovara preferencijama pacijenta i jačanje osnaživanja pacijenta. Izbor pacijenta može se kombinirati sa različitim stepenom konkurencije među pružaocima zdravstvenih usluga; samo između javnih pružatelja usluga, između javnih i privatnih pružatelja usluga, i uz različita ograničenja za ulazak na tržište. Izbor pacijenta najbolje funkcionira u situacijama kada pacijenti mogu lako procijeniti kvalitet pruženih usluga. Postoji stalna potreba za stvaranjem empirijskih dokaza na način koji je koristan za kreatore politike, jer će se stvarnost specifična za kontekst mijenjati, a sa njima i efekti uvođenja ili povećanja konkurencije među pružaocima zdravstvenih usluga.

[url dokumenta = ”http://ec.europa.eu/health/expert_panel/opinions/docs/007_competition_healthcare_providers_en.pdf” width = ”600 ″ height =” 740 ″]