Angioplastika donjih ekstremiteta i stentiranje su intervencijske radiološke procedure koje se koriste za liječenje okluzije arterijske krvne žile, omogućavajući ponovno uspostavljanje adekvatnog protoka krvi. To je neinvazivna procedura koja se izvodi putem katetera bez potrebe za operacijom

Šta je angioplastika i stentiranje donjih ekstremiteta?

Angioplastika donjih ekstremiteta i stentiranje su intervencijske radiološke procedure koje se koriste za liječenje okluzije arterijske krvne žile.

Rekonstrukcija oštećenog krvnog suda može se izvesti naduvavanjem balona kako bi se obnovio lumen žile i omogućila adekvatna revaskularizacija (angioplastika).

Rekonstrukcija se može završiti ugradnjom stenta, cilindrične metalne proteze umetnute u stenozni segment suženog krvnog suda kako bi se lumen tretirane žile održao otvorenim.

Riječ je o neinvazivnoj proceduri koja se izvodi pomoću katetera uvedenih pod radiološkim nadzorom, bez potrebe za klasičnom „otvorenom“ operacijom, već perkutanom punkcijom.

Kako se izvode angioplastika donjih ekstremiteta i stentiranje?

Zahvat se izvodi u sterilnim uslovima u sali za angiografiju.

Mjesto uboda je uglavnom desna prepona, gdje se izvodi lokalna anestezija.

Kateter se uvodi pod radiološkim nadzorom do krvnog suda zahvaćenog suženjem ili okluzijom.

Kontrastni medij se ubrizgava na ovu lokaciju kako bi se vizualizirala distribucija krvnih žila i prisustvo bilo kakvih lezija (uključujući suženja i okluzije).

Rekonstrukcija oštećene krvne žile može se izvesti umetanjem katetera s balonom na napuhavanje koji se gurne do tačke suženja i naduva radi proširenja lumena sužene žile (možda će biti potrebno naduvati balon više puta) i omogućavaju adekvatnu revaskularizaciju.

Alternativno, stent – ​​metalna proteza umetnuta u stenozni segment krvnog suda putem katetera – može se umetnuti kako bi se vratio njegov kalibar i omogućila adekvatna revaskularizacija.

Postupak traje oko sat i po i zahtijeva pismeni pristanak pacijenta.

Koje su prednosti angioplastike i stentiranja donjih udova?

Ova vrsta zahvata vraća normalan kalibar oboljele (sužene ili začepljene) žile kako bi se omogućio protok krvi da se vrati što je moguće bliže normalnom.

Rizici ovog postupka uključuju:

– krvarenje ili modrice koje se mogu pojaviti oko područja reza kroz koji je umetnut kateter;

– vrlo rijetko krvni ugrušak može blokirati dotok krvi u tretirani vaskularni dio ili zid arterije može biti oslabljen (u mnogim slučajevima ovaj problem može liječiti radiolog na istoj sesiji angioplastike, ali ponekad može biti neophodna operacija);

– u vrlo rijetkim slučajevima može doći do reakcije na kontrastno sredstvo. Moguće ozbiljne komplikacije uključuju iznenadnu okluziju arterije i stvaranje nove stenoze.

Je li angioplastika i stentiranje donjih ekstremiteta opasni ili bolni?

Ovaj postupak je minimalno invazivan i prilično siguran.

Pacijent može osjetiti malu nelagodu kada ubrizgava lokalni anestetik u kožu na nivou prepona.

Uvođenje katetera u arteriju ne uzrokuje bol.

Lagani pritisak ili nelagodnost mogu se osjetiti kada se balon naduva unutar suženog ili začepljenog krvnog suda.

Koji pacijenti su podobni za angioplastiku donjih ekstremiteta i stentiranje?

Pogodnost za liječenje se razgovara s pacijentom na posjeti specijaliste interventne radiologije nakon specifičnih dijagnostičkih testova, kao što su eho-boj dopler i CT angiografija donjih udova.

Liječnik također može smatrati neprikladnim izvođenje zahvata kod pacijenata koji pate od poremećaja koagulacije, hiperkoagulabilnosti, bolesti krvnih sudova ili totalne okluzije.

Nastavak

Nakon tretmana angioplastike i stentiranja donjih ekstremiteta, pacijent treba da ostane u krevetu 12 do 24 sata.

Otpust se obično odvija najkasnije dan nakon operacije.

Liječenje aspirinom se često propisuje na otpustu kako bi se izbjegao rizik od tromboze.

Pušači bi trebali prestati pušiti, a osobe s prekomjernom težinom trebale bi poboljšati svoju ishranu smanjenjem holesterola i zasićenih masti.

Konačno, nakon angioplastike i stentiranja, dobra je ideja povećati količinu fizičkih vježbi i to redovno raditi.

Postoje li neka pravila pripreme?

Prijem je obično dan prije zahvata.

Nakon što je primljen, pacijent će morati da uzme antiagregacijske lijekove kako bi se pripremio za proceduru.

Ako uzimate druge lekove, trebalo bi da razgovarate sa svojim lekarom da li da nastavite sa uzimanjem sadašnjih lekova.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Karotidna angioplastika i stentiranje: o čemu govorimo?

Koronarna angioplastika, šta raditi nakon operacije?

Srčani bolesnici i toplina: Savjeti kardiologa za sigurno ljeto

Američkim spasiocima EMS -a pomoći će pedijatri kroz virtualnu stvarnost (VR)

Koronarna angioplastika, kako se izvodi zahvat?

Izvor:

humanites