Koronarna angiografija: šta je to i čemu služi
Koronarna angiografija je metoda koja omogućava direktnu vizualizaciju koronarnih arterija koje distribuiraju krv u tkiva koja čine srce: slike dobivene koronarografijom se snimaju i pohranjuju tako da se mogu sačuvati i, ako je potrebno, kasnije ponovo upotrijebiti datum
Preduvjet za to je uvođenje katetera u tijelo kroz koje se supstanca (koja se obično naziva kontrastno sredstvo) ubrizgava u koronarne arterije kako bi se vizualizirale.
Kako se izvodi koronarna angiografija?
Izvodi se u posebnom okruženju, poznatom kao hemodinamički laboratorij, u sterilnim uslovima.
Laboratoriju karakteriše prisustvo, unutar nje, radiološke instrumentacije posvećene proučavanju srca i svih oprema neophodno za rješavanje mogućih komplikacija koje nastanu tokom postupka.
Pacijent se mora prethodno okupati ili istuširati i obrijati dlake u području kroz koje će se uvesti kateter.
Pregled se provodi u lokalnoj anesteziji i obično nije praćen bolom.
Kateteri se ubacuju u femoralnu arteriju, odmah ispod desne ili lijeve prepone, i napreduju do (pod rendgenskom kontrolom) glavnih koronarnih arterija.
Kada su arterije donjih udova sužene ili zatvorene, potrebno je koristiti desnu ili lijevu podlakticu ili zglob kao mjesto uvođenja katetera.
Kontrastni medij se ubrizgava kroz kateter, omogućavajući pregled koronarnih arterija na monitoru.
Slike se snimaju na film ili drugi medij.
Trajanje pregleda je obično 20-30 minuta.
Ako nema komplikacija, pacijent može ustati sutradan i biti otpušten dan-dva kasnije.
EKG OPREMA? POSJETITE ZOLL BOOTH NA HITNOM EXPU
Za šta je koronarna angiografija i kome je treba preporučiti?
Indikacija za koronarografiju mora uzeti u obzir kako značajnu neškodljivost, u stručnim rukama, metode, tako i velike mogućnosti liječenja koronarne bolesti danas kardiohirurškim tehnikama (aortokoronarni bypass) i čisto kardiološkim tehnikama kao što je koronarna angioplastika.
Danas su indikacije za koronarnu arterijsku bolest enormno proširene, što otežava definiranje stvarnog raspona indikacija.
Općenito, koronarografija je indicirana kod pacijenata sa sumnjom na koronarnu bolest, kod pacijenata koji su već pretrpjeli infarkt srčanog tkiva (infarkt miokarda), kao i kod svih bolesti srčanog mišića (miokarda) i zalistaka kod kojih je potrebno detaljno poznavati stanje koronarne cirkulacije.
Da spomenemo najčešće situacije, koronarografija se radi: kod pacijenata sa anginom (tj. tipičnim bolom u grudima uzrokovanim „poremećajima“ koronarne cirkulacije) koji ne reaguju pravilno na terapiju, pacijentima koji imaju anginu u mirovanju ili nakon minimalnog napora , pacijenti koji moraju na operaciju srca (npr. zamjena srčanih zalistaka, korekcija urođene srčane bolesti).
Koje su moguće komplikacije?
Pojava velikih komplikacija tokom ili u svakom slučaju kao rezultat koronarne angiografije treba smatrati vrlo rijetkim događajem.
Mortalitet je manji od 0.2%, sa incidencom akutnog infarkta od 0.3-0.4%.
Incidencija manjih lokalnih komplikacija (hematom na mjestu punkcije femoralne arterije) je manja od 1%.
Naravno, vjerovatnoća komplikacija usko ovisi o težini osnovne koronarne arterijske bolesti, sposobnosti lijeve komore (jedna od komora od kojih je srce sastavljeno) da se kontrahira i pravilno obavlja svoje funkcije, i općenito , godine (stariji ljudi očito mogu imati više komplikacija) i cjelokupno zdravlje pacijenta.
Pročitajte takođe:
Tihi srčani udar: šta je tihi infarkt miokarda i šta on uključuje?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Evropa, Ema procjenjuje nove podatke o miokarditisu nakon vakcine Pfizer i Moderna Mrna