Pulsni oksimetar ili saturimetar: neke informacije za građane
Pulsni oksimetar, također poznat pod pojmom mjerač zasićenosti, vrsta je kopče koja se obično stavlja na prst (kažiprst) za mjerenje zasićenosti kisikom i otkucaja srca (BPM) kod osobe
Koristi se u flowmetriji, neinvazivnoj i neizravnoj tehnici koja nam daje informacije o postotku kisika vezanog za hemoglobin (protein krvi) u arterijskoj krvi.
Može se koristiti i u kućnom okruženju.
Saturimetar, što mjeri pulsni oksimetar prstiju?
Kao što smo ranije spomenuli, pulsni oksimetar mjeri zasićenost kisikom u krvi, a naziva se SpO2.
U praksi možemo znati postotak hemoglobina zasićenog kisikom u odnosu na hemoglobin prisutan u krvi.
Ukratko, znamo uzimaju li vaša pluća dovoljno zraka.
U većini slučajeva ovaj medicinski uređaj nosimo na kažiprstu ruke, ali se može staviti i na ušnu školjku.
Dojenčad se stavlja na dlan, zapešće ili stopalo.
Zašto se pulsni oksimetar koristi na prstu?
Pulsni oksimetar se koristi na prstu jer se sastoji od brojnih kapilara.
Za korištenje ovog medicinskog instrumenta u optimalnim uvjetima važno je imati tople prste.
Stoga je dobro protrljati prste prije upotrebe kako bi se dobila optimalna mjera.
Nadalje, ne smijete imati nokte (prave ili lažne) predugačke ili premazane lakom za nokte (čak i gelom), inače će postoci biti iskrivljeni.
Osim toga, prst mora biti dobro očišćen.
Na kojem prstu se mjeri saturacija?
Poznato je da se pulsni oksimetar nosi na kažiprstu ruke.
Kako radi saturacijski oksimetar?
Rad pulsnog oksimetra složeniji je nego što bi se moglo pomisliti.
Ukratko, ovaj medicinski uređaj sastoji se od dva dijela.
Prvi je ekran preko kojeg se prikazuje izračun i rezultat mjerenja.
Drugi je, pak, sam instrumentalni dio, odnosno stezaljka koja se pričvršćuje na prst, točnije vrh prsta i nokat.
Vrijednosti se procjenjuju pomoću elektroničkog procesora i para svjetlosnih emitera: jedan je crveni, a drugi infracrveni.
Koje su optimalne vrijednosti pulsnog oksimetra?
Normalne referentne vrijednosti oksigenacije (SpO2) trebale bi biti između 95 i 98 posto.
Taj broj ne smije pasti ispod 95 posto, dok su optimalne vrijednosti između 97 i 98 posto.
Stoga se u ovom slučaju saturacija i respiratorna funkcija osobe definiraju kao normalne.
Ovisno o postotku varijacije, možemo naići na određene probleme:
- Ako je vrijednost 100 posto, radi se o slučaju hiperventilacije;
- Kod ispitanika s vrijednostima između 90 i 95 posto imamo hipoksiju;
- Ispod 90 posto moramo odmah kontaktirati 112, osobito kod bolesnika s plućnim bolestima, visokom temperaturom, kašljem i 'gladnošću za zrakom'.
Kada je zasićenje nisko?
U slučajevima kada je vrijednost ispod 95 posto, zasićenje se definira kao nisko i može se razlikovati na sljedeće načine
- blagi (91-94 posto);
- umjereno (86-90 posto);
- teški (ispod 85 posto).
Kolika bi trebala biti zasićenost kod starije osobe?
U slučaju starije osobe, normalna vrijednost zasićenja koju pokazuje plusimetrija trebala bi biti 95 posto.
Ovaj postotak ukazuje na dobro zdravstveno stanje, koje uvelike ovisi o dobi i prisutnosti ili odsutnosti plućnih i respiratornih bolesti.
Kada koristiti pulsni oksimetar?
Pulsni oksimetar obično se koristi kod bolesnika s astmom, upalom pluća, kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB), urođenim srčanim greškama, zatajenjem srca, akutnim dišne poteškoće sindrom (ARDS) i apneja u snu.
Ovaj medicinski alat stoga omogućuje praćenje zdravstvenog stanja pacijenta i predviđanje eventualnog pogoršanja.
Pročitajte isto
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android
Oprema: Što je oksimetar zasićenja (pulsni oksimetar) i čemu služi?
Kako odabrati i koristiti pulsni oksimetar?
Osnovno razumijevanje pulsnog oksimetra
Tri svakodnevne prakse za sigurnost vaših pacijenata na respiratoru
Medicinska oprema: Kako očitati monitor vitalnih znakova
Hitna pomoć: Što je aspirator za hitne slučajeve i kada ga treba koristiti?
Ventilatori, sve što trebate znati: razlika između turbinskih i kompresorskih ventilatora
Tehnike i postupci spašavanja života: PALS VS ACLS, koje su značajne razlike?
Svrha isisavanja pacijenata tijekom sedacije
Dodatni kisik: cilindri i ventilacijski nosači u SAD-u
Osnovna procjena dišnih putova: pregled
Upravljanje ventilatorom: ventilacija pacijenta
Oprema za hitne slučajeve: plahta za hitne slučajeve / VIDEO TUTORIAL
Održavanje defibrilatora: AED i funkcionalna provjera
Respiratorni distres: koji su znakovi respiratornog distresa kod novorođenčadi?
EDU: Usmjerni vršni usisni kateter
Usisna jedinica za hitnu pomoć, rješenje ukratko: Spencer JET
Upravljanje dišnim putovima nakon prometne nesreće: pregled
Intuhacija dušnika: kada, kako i zašto stvoriti umjetni dišni put za pacijenta
Što je prolazna tahipneja novorođenčeta ili neonatalni sindrom vlažnih pluća?
Traumatski pneumotoraks: simptomi, dijagnoza i liječenje
Dijagnoza tenzijskog pneumotoraksa u polju: usisavanje ili puhanje?
Pneumotoraks i pneumomedijastinum: spašavanje bolesnika s plućnom barotraumom
Pravilo ABC, ABCD i ABCDE u hitnoj medicini: što spasilac mora učiniti
Višestruki prijelom rebara, mlatičasti prsni koš (rebrni volet) i pneumotoraks: pregled
Unutarnje krvarenje: definicija, uzroci, simptomi, dijagnoza, težina, liječenje
Procjena ventilacije, disanja i oksigenacije (disanje)
Terapija kisikom i ozonom: za koje je patologije indicirana?
Razlika između mehaničke ventilacije i terapije kisikom
Hiperbarični kisik u procesu zacjeljivanja rana
Venska tromboza: od simptoma do novih lijekova
Što je intravenska kanulacija (IV)? 15 koraka postupka
Nosna kanila za terapiju kisikom: što je to, kako se proizvodi, kada se koristi
Nazalna sonda za terapiju kisikom: što je, kako se proizvodi, kada se koristi
Reduktor kisika: princip rada, primjena
Kako odabrati medicinski uređaj za usisavanje?
Holter monitor: kako radi i kada je potreban?
Što je upravljanje tlakom pacijenta? Pregled
Head Up Tilt Test, kako radi test koji istražuje uzroke vagalne sinkope
Kardijalna sinkopa: što je to, kako se dijagnosticira i na koga utječe
Holter srca, karakteristike 24-satnog elektrokardiograma