CT (kompjuterska aksijalna tomografija): za šta se koristi
Kompjuterizovana aksijalna tomografija (CT) je rendgenski pregled koji omogućava da se prikaže virtuelna slika unutrašnjih organa pacijenta
CT je relativno novija tehnika, koja je prvi put uvedena 1973. godine, i proizvodi rendgenske snimke određenih dijelova tijela duž aksijalne ravni.
Odnedavno se jednostavno naziva CT jer se rezovi mogu snimati i u sagitalnoj i frontalnoj ravni.
Iako malo invazivan, CT se sada smatra rutinskim pregledom.
Od čega se sastoji CT skeniranje
Tokom CT skeniranja, pacijent se postavlja u ravan i pričvršćuje trakama koje osiguravaju nepokretnost neophodnu za pregled; tada se rendgenska cijev rotira oko njega, emitujući tanke snopove rendgenskih zraka koje, dok prolaze kroz tijelo pacijenta, presreću senzori koji mjere njihov intenzitet (koji varira ovisno o gustini tkiva na koje se nailazi) i šalju podatke na kompjuter gdje se prikupljaju i obrađuju.
Računar je tada u stanju da rekonstruiše i prikaže virtuelnu sliku unutrašnjih organa na monitoru
Sofisticiranije oprema omogućava digitalnu rekonstrukciju u različitim ravnima ili kreiranje trodimenzionalnih modela.
CT skeniranje se može izvesti uz uvođenje (intravenskom injekcijom) kontrastnog medija koji omogućava bolju vizualizaciju visoko vaskulariziranih tkiva (npr. u dijagnostici tumora).
Pregled traje između 20 i 40 minuta i omogućava sastavljanje izvještaja dan nakon obavljenog.
Zašto i kada se koristi CT skeniranje
CT skeniranje omogućava tačnu dijagnozu važnih lezija kao što su one na nervnom sistemu, abdominalnim organima i mišićno-koštanom sistemu.
Indiciran je u svim situacijama kada se sumnja na traumu, krvarenje, ozljedu, ishemiju ili tumore.
U odnosu na druge radiološke pretrage, CT ima određene prednosti
- minimalno je invazivan
- u stanju je dobro istaknuti anatomske detalje i odnose između struktura;
- u stanju je da definiše gustinu unutrašnjih organa i da definiše prirodu lezija.
CT grudnog koša
CT grudnog koša se izvodi radi bolje analize situacija koje su već otkrivene rendgenskim snimkom grudnog koša i koristi se za dijagnosticiranje torakalnih lezija.
CT abdomena
CT abdomena se izvodi kako bi se istražile situacije (uglavnom lezije jetre, slezene, gušterače i bubrega) koje su već otkrivene ultrazvukom abdomena.
Omogućava diferencijalnu dijagnozu upala, cista, angioma, apscesa ili tumora (čak i malih). Ne može se izvoditi tokom trudnoće.
Neurološki CT skeniranje
Neurološki CT pregled je indiciran u hitnim situacijama i u slučajevima sumnje na traumu glave, krvarenja i neurološke lezije gdje nije moguće ili nije preporučljivo napraviti magnetnu rezonancu (MRI), neinvazivni pregled koji omogućava bolju rezoluciju tkiva.
Skeniranje kostiju
CT kostiju se koristi za dijagnosticiranje ozljeda (posebno meniskusa i zglobne hrskavice), upala ili degenerativnih osteoartikularnih stanja, patologija diska (protruzije, hernije) i tumora kostiju.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Pozitronska emisiona tomografija (PET): šta je, kako radi i za šta se koristi
CT, MRI i PET skenovi: čemu služe?
MRI, magnetna rezonanca srca: šta je to i zašto je važno?
Uretrocistoskopija: šta je to i kako se izvodi transuretralna cistoskopija
Šta je ehokolordopler supra-aortnih trupova (karotida)?
Hirurgija: Neuronavigacija i praćenje funkcije mozga
Robotska hirurgija: prednosti i rizici
Refraktivna hirurgija: čemu služi, kako se izvodi i šta raditi?
Scintigrafija miokarda, pregled koji opisuje zdravlje koronarnih arterija i miokarda
Jednofotonska emisiona kompjuterizovana tomografija (SPECT): šta je to i kada je izvesti