Pričajmo o perifernoj opstruktivnoj arteriopatiji: svim organima i tkivima u našem tijelu potrebna je krv da prežive

Ako ga ne prime kako treba, pate od stanja zvanog 'ishemija', što dovodi do smrti njihovih ćelija.

Krv bogata kisikom pumpa se iz srca u aortu, najveću arteriju u našem tijelu, koja se zauzvrat dijeli poput grana drveta na sve manje i manje arterije, koje zatim putuju kroz gustu mrežu kapilara do svake pojedinačne stanice.

Pri tome se oslobađaju kiseonik i hranljive materije.

Cirkulacija je neprekidan sistem, fundamentalan za naše zdravlje i dobrobit.

U nekim slučajevima, međutim, može se 'zaglaviti', kao što je periferna opstruktivna arteriopatija, stanje koje može biti posebno opasno i onesposobljavajuće.

Šta je periferna opstruktivna arteriopatija?

Hronična opstruktivna periferna arteriopatija (AOCP) je bolest uzrokovana taloženjem aterosklerotskih plakova u arterijama donjih udova.

Ovi plakovi, baš kao i kamenac koji se taloži na zidovima cijevi, otežavaju prolazak krvi kroz krvni sud (u ovom slučaju govorimo o 'stenozi').

Ako se situacija pogorša, arterija može čak postati potpuno začepljena.

Dakle, kada je prolaz krvi smanjen, više nema dovoljno kiseonika koji stiže do tkiva.

Prvi koji su pogođeni su mišići u pokretu, na primjer tokom hodanja.

Zbog toga se rana faza ovog stanja naziva 'bolest prozora'; upravo zato što pacijent nakon kratke šetnje ima grčeve bolove u mišićima potkoljenice ili bedara i prisiljen je da stane na nekoliko minuta prije nego što nastavi hodati.

Kada se situacija pogorša, dotok krvi nije dovoljan ni u stanju mirovanja, a to može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica kao što su noćni bol i gangrena ekstremiteta.

Periferna opstruktivna arteriopatija: koje testove učiniti za dijagnozu?

Prva osnovna točka u dijagnozi periferne opstruktivne arteriopatije je pažljivo saslušanje pacijenta, fokusirajući se na prijavljene simptome.

Oni su u stvari izuzetno karakteristični i, ako se kombinuju sa pregledom vaskularne hirurgije u kojem specijalista može ručno osjetiti pulsiranje arterija na nogama, omogućit će početnu kliničku orijentaciju.

Osnovni dijagnostički pregled je tada EcoColorDoppler, neinvazivan, bezbolan pregled koji se izvodi u ambulantnim uvjetima.

Ovom metodom specijalista ne samo da može ultrazvučno vizualizirati arterije već, kombinirajući to s Dopler studijom, procijeniti kako krv teče kroz njih, mjereći njenu brzinu i eventualne promjene u protoku.

Na taj način se ima precizna predstava o tome gdje se nalaze opstrukcije i njihov stvarni opseg, a korelacijom rezultata sa simptomima, liječnik može procijeniti da li je i na koji način potrebno intervenirati.

Kako se liječi periferna opstruktivna arteriopatija?

Prvo što treba učiniti je poboljšati način života, kako bi se suprotstavili faktorima rizika, a to su uglavnom pušenje i hiperholesterolemija.

Osnovna je fizička aktivnost; dovoljno je napraviti duge dnevne šetnje kako bi se razvile male periferne arterije, blizu onih koje bi mogle biti opstruirane.

Oni predstavljaju 'prirodne premosnice' koje omogućavaju poboljšanje bez potrebe za operacijom.

Kada kontrola faktora rizika nije dovoljna, potrebno je osigurati da krv dotječe u tkiva kako treba.

To se može učiniti na više načina, prvo odgovarajućim lijekovima za smanjenje razine kolesterola u krvi i smanjenje rizika od stvaranja vaskularnih tromba.

Ako to nije dovoljno, prolaz krvi se može poboljšati endovaskularnim intervencijama (tj. bez hirurškog rezanja) pomoću balona koji proširuju arteriju iznutra, povezano ili ne sa postavljanjem vaskularnih stentova.

U drugim slučajevima, bit će potrebno hirurški intervenirati ili ručnim čišćenjem arterije od plaka ili tako što će krv 'zaobići' područje okluzije kroz novi kanal ('by-pass') kako bi stigla do perifernih tkiva.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Hronična venska insuficijencija: simptomi, liječenje i prevencija

O.Terapija: šta je, kako djeluje i za koje bolesti je indicirana

Terapija kiseonikom i ozonom u liječenju fibromijalgije

Kada se pacijent žali na bol u desnom ili lijevom kuku: evo povezanih patologija

Zašto dolazi do mišićnih fascikulacija?

Sindrom benignih i grčevih fascikulacija: uzroci, simptomi, liječenje

Izvor:

humanites