Nuklearna magnetna rezonanca (NMR): kada to učiniti?

By Cristiano Antonino On Decembar 30, 2022

Nuklearna magnetna rezonanca (NMR) je fizički fenomen karakterističan za jezgre izložene magnetnom polju

Kada se primjenjuje u medicinskom polju, naziva se TRM (magnetna rezonantna tomografija) ili jednostavnije MRI.

U ovom slučaju radi se o dijagnostičkoj tehnici koja se temelji na korištenju magnetnog polja i radiofrekventnih elektromagnetnih valova.

Nuklearna magnetna rezonanca (NMR) daje detaljne slike ljudskog tijela

Ovom tehnikom mogu se vizualizirati mnoge bolesti i promjene na unutrašnjim organima i na taj način lako dijagnosticirati.

Kod magnetne rezonance meka tkiva su jasno vidljiva i moguća je diskriminacija između tipova tkiva, što ponekad nije primjetno kod drugih radioloških tehnika.

MRI je, sa tehnološke tačke gledišta, mnogo noviji od CT-a i još je u punoj evoluciji.

To je bezopasan pregled koji ne koristi ni rendgenske zrake ni radioaktivne izvore, iako se u nekim slučajevima (kao kod trudnica) može smatrati potencijalno štetnim i koristi se samo nakon pažljive procjene rizika/koristi.

Od čega se sastoji slikanje nuklearne magnetne rezonance (NMR).

Pacijent se natjera da leži na leđima na kauču.
U zavisnosti od vrste organa koji se proučava, takozvani 'površinski koluti' (kaciga, trake, ploče, itd.) oblikovani tako da odgovaraju dotičnom anatomskom području mogu se postaviti na vanjsku stranu tijela;
primjena ovih 'zavojnica' ne uzrokuje bol ili nelagodu pacijentu.
Pacijent se uvodi unutar MRI aparata, prilično velike i udobne cijevi, otvorene na oba kraja i sa oprema koji omogućava komunikaciju sa osobljem zaduženim za sprovođenje pregleda.
U ovoj mašini on je ozračen magnetnim poljem visokog intenziteta.
Pacijent mora ostati nepokretan za vrijeme trajanja pregleda.

Unutar mašine, sile stvorene u magnetnom polju uzrokuju da se magnetni momenti pacijentovih molekula poravnaju sa smjerom vanjskog polja, izazivajući privremene promjene u jezgrima, koje se, kada se radio valovi prekinu, vraćaju u normalu, što rezultira u signalima.

Signali se zatim prenose na kompjuter i pretvaraju u trodimenzionalne slike.

Na ovim slikama tkiva su svijetle boje ako su bogata vodom, zbog obilnog prisustva atoma vodika (osnovnog elementa bioloških tkiva), a tamna ako su siromašna vodom.

Ako se slike dobijaju u brzom nizu, one će takođe omogućiti vizualizaciju filmova, npr. srčanih pokreta ili akumulacije kontrastnog medija u tkivima.

Slike se takođe mogu štampati na filmu sličnom radiografiji.

Nema rizika od zračenja i stoga je ispitivanje bezbedno, bezbolno i u suštini bez nuspojava.

Nuklearna magnetna rezonanca ima promjenjivo trajanje, ali u prosjeku vrijeme provedeno unutar mašine je oko 30 minuta

Po završetku dijagnostičkog pregleda pacijent može bez posebnih problema otići kući.

Tokom MRI, prema diskreciji radiologa i ovisno o vrsti patologije koja se proučava, može se primijeniti intravenski kontrastni medij.

Za razliku od drugih dijagnostičkih pretraga (npr. angiografija ili CT), količina kontrastnog sredstva koja je općenito potrebna za dijagnozu je relativno mala (10-20 ml).

Upotreba kontrastnog sredstva nema nuspojava, osim rijetkih slučajeva alergijske reakcije.

U novije vrijeme, utjecaj paramagnetnog kontrastnog medija na pojavu sindroma zvanog sistemska nefrogena fibroza kod pacijenata s teškim, akutnim ili kroničnim zatajenjem bubrega ili s bubrežnom disfunkcijom zbog hepato-renalnog sindroma u perioperativnom periodu

Ovi slučajevi su vrlo rijetki i postoje odgovarajući protokoli kontrole i zaštite.

Prije pregleda pacijent mora skinuti sve metalne predmete (sat, naočale, ukosnice, nakit i sl.) i odjeću koja može sadržavati vlakna ili metalne dijelove (korzeti, grudnjaci za bodi i sl.); također moraju ukloniti sve kozmetičke proizvode i proteze. Generalno, ne treba se pridržavati posebnih priprema ili dijete.

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Kada i zašto se koristi nuklearna magnetna rezonanca

Magnetna rezonanca predstavlja najsavremeniju metodu snimanja koja je dostupna danas i stoga se može koristiti za dijagnosticiranje širokog spektra patoloških stanja koja zahvaćaju organe i tkiva tijela.

MRI je korisna u dijagnostici oboljenja mozga i kičme, abdomena i karlice (jetra i materica), velikih sudova (aorta) i mišićno-koštanog sistema (zglobovi, kosti, hrskavice).

Posebno je koristan za proučavanje mekih tkiva (mišići, krvni sudovi, jetra, ligamenti, nervni sistem, srce i svi unutrašnji organi) koja su bogata vodom, a time i atomima vodonika, a manje za ispitivanje 'tvrdih ' anatomske strukture, kojima nedostaje voda (kosti).

MRI je kontraindicirana kod trudnica ili kod pacijenata koji nose pejsmejkere, metalne srčane zaliske, proteze sa elektronskim kolima i metalne preparate postavljene u blizini vitalnih organa.

Indikacije za upotrebu MRI se razvijaju, ne samo zbog novijeg uvođenja novih CT tehnika koje omogućavaju nalaze koji su bili nezamislivi prije samo nekoliko godina.

Stoga je važno biti svjestan da MRI nije uvijek najbolji pregled; postoje slučajevi u kojima se MRI i CT imaju preklapajući rezultati i slučajevi u kojima je CT poželjniji (npr. studija osteodiskalne patologije kod starijih osoba).

Radiolog može odrediti poželjan pregled od slučaja do slučaja transplantacije jetre.