Kvaliteta života usko je povezana s kvalitetom sna, a san je jedan od činova koji ima najveći utjecaj na naš svakodnevni život

Dobar san, između sedam i devet sati, pomaže odrasloj osobi da se adekvatno suoči s danom koji je pred nama, kako sa stanovišta produktivnosti i koncentracije na radnim zadacima, tako i u pogledu raspoloženja i smanjenja anksioznosti i stresa.

Kada spavamo, tijelo se odmara, a mozak, koji ostaje aktivan, ima priliku da se 'napuni'.

Tokom spavanja imamo tendenciju da prolazimo kroz dva glavna stanja: REM spavanje, koje karakteriše pojava brzih pokreta očiju i odsustvo mišićne aktivnosti, koje se dešava oko pet ciklusa po noći, i ne-REM san, koji je dublji.

Snovi u REM snu, koji su češći, često sadrže jake emocije, opasnosti i prijeteće karaktere.

Snovi u ne-REM snu češće sadrže prijateljske i poznate likove.

Poštivanje ciklusa spavanja doprinosi pravilnom kognitivnom funkcionisanju i konsolidaciji pamćenja.

Od srca do apetita: kako san utiče na naše živote

Niska ili nedovoljna količina odmora može biti povezana s raznim bolestima, poput dijabetesa ili hipertenzije.

To je zato što krvni pritisak varira tokom ciklusa spavanja i, posljedično, odmor koji i dalje bude prekinut će imati negativan utjecaj na ove varijacije.

Posljedice mogu biti hipertenzija ili kardiovaskularni problemi.

Nedovoljan i fragmentiran san takođe može uticati na metabolizam.

Na primjer, utječući na razinu inzulina i time olakšavajući nastanak dijabetesa.

Ili povećanjem nivoa kortizola, takozvanog 'hormona stresa', koji će stimulirati povećan apetit nakon što ste budni.

Nesanica i apneja: dva poremećaja spavanja

Ali šta remeti naš odmor? Dvije najčešće patologije su apneja i nesanica.

Apneju karakteriše smanjenje protoka vazduha u plućima tokom noći, čak i do epizoda potpune bezzračnosti.

Pacijent koji pati od apneje u snu stoga će biti sklon čestom buđenju, dahtanju zbog nedostatka daha.

Ove 'pauze u disanju', povezane sa smanjenjem kisika u krvi, mogu opteretiti srce, povećavajući s vremenom rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Šta mogu biti znaci apneje u snu?

Predispozicija za jako glasno hrkanje, na primjer, ili kontinuirani umor i pospanost tokom dana sa povremenim napadima sna.

Ali i, kao što smo rekli, sklonost buđenju nekoliko puta tokom noći sa osjećajem gušenja i nedostatka zraka.

Napadi spavanja su odgovorni za 7% saobraćajnih nesreća i 20% nesreća na radu.

Što se tiče nesanice, međutim, pacijenti često griješe misleći da je to patologija koju karakteriziraju jednostavno poteškoće u spavanju.

U stvari, postoje tri vrste nesanice: početna nesanica koju karakterišu teškoće u uspavljivanju, centralna nesanica sa buđenjima tokom noći i terminalna nesanica sa ranim buđenjem.

Tri oblika nesanice ponekad mogu koegzistirati i dovesti do nedovoljnog sna.

Ukoliko se ovi simptomi javljaju stalno, odnosno više od nekoliko puta sedmično, preporučljivo je konsultovati se sa specijalistom.

Zapravo, nesanica, koja je izlječiv poremećaj, može biti simptom drugih medicinskih ili psiholoških stanja kao što su anksioznost, depresija, neurološke ili metaboličke bolesti, hipertenzija ili srčana oboljenja i bol.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Opstruktivna apneja u snu: šta je to i kako je liječiti

Škripanje zubima dok spavate: simptomi i lijekovi za bruksizam

Dugi Covid i nesanica: 'poremećaji spavanja i umor nakon infekcije'

Izvor:

humanites