Ultrazvučno skeniranje: fetus od nekoliko milimetara u majčinoj utrobi, kuk novorođenčeta, rame mladog sportiste, jetra odrasle osobe, mokraćna bešika starije osobe… sve naizgled nepovezane stvari

Danas, međutim, postoji duga, tanka nit koja povezuje organe i funkcije tijela koja počinje i prije prvog jauka: mogućnost da se 'vide' mnoge naše vitalne strukture zahvaljujući ultrazvuku.

Ultrazvuk šalje veoma popularan dijagnostički alat: ultrazvučni skener

Ovo je povezano sa sondom koja, pomerana i orijentisana rukama lekara koji operiše, hvata ultrazvuk koji se vraća i šalje ga nazad u ultrazvučni skener, gde se signali dekodiraju i pretvaraju u slike.

Signali se zatim dekodiraju i pretvaraju u slike, dajući preciznu definiciju, pravu mapu, dijela koji se proučava.

Ultrazvučni talasi prodiru u tkivo bez oštećenja jer nisu rendgenski zraci.

Stoga ne nameću bilo kakav oblik zaštite pojedincu, koji stoga može ponoviti pregled nekoliko puta.

Sama upotreba ultrazvuka u trudnoći, odnosno u fazi kada bi na tijelo u funkciji fetusa mogao utjecati bilo koji vanjski element koji može ometati njegov razvoj, mnogo govori o neškodljivosti testa.

Zašto ultrazvuk?

Ultrazvuk se može koristiti za proučavanje brojnih organa (uključujući štitnu žlijezdu, dojke, mišiće, jetru i bilijarni trakt, gušteraču, slezinu, bubrege, prostatu, mjehur, maternicu i jajnike) i za utvrđivanje strukturnih promjena u ovim organima kao posljedica raznih bolesti. .

Konkretno, ultrazvukom se mogu otkriti kvržice različitih vrsta, pod uslovom da dostignu značajnu veličinu (5 – 10 mm).

Moguće je provesti različite vrste ultrazvuka:

– Ultrazvuk vrat: proučavanje štitne žlijezde, paratireoidnih žlijezda i limfnih čvorova na vratu.

– Ultrazvuk mliječne žlijezde: studija mliječne žlijezde kod mladih žena (do 35 godina starosti) ili za završetak dijagnostike nakon mamografije.

– Ultrazvuk abdomena: proučavanje jetre, žučnih puteva, žučne kese, gušterače, slezine, bubrega, abdominalne aorte, bešike.

– Transrektalni ultrazvuk: proučavanje prostate i sjemenih vezikula.

– Ultrazvuk testisa: studija didima i epididimisa, venskog pleksusa (procjena varikokele).

– Ginekološki ultrazvuk: proučavanje materice i jajnika.

– Ultrazvuk mišića i tetiva: proučavanje zglobova (ramena, lakta, zgloba, koljena, skočnog zgloba; kuk samo kod beba do 3 mjeseca), mišića i tetiva.

– Ultrazvučni pregled kože i potkožnog tkiva: pregled promjena (čvorići, otekline i sl.) na koži i dermisu i površinskih limfnih čvorova (vrat, pazuh, prepone i dr.).

– Ultrazvuk kuka novorođenčeta: studija kuka novorođenčeta do 3 mjeseca starosti.

– Ultrazvuk krvnih sudova: proučavanje vena i arterija.

– Akušerski ultrazvuk: studija fetusa.

– Interventni ultrazvuk: ultrazvučno vođenje za histološke i citološke manevre uzorkovanja i terapijske manevre.

Ultrazvuk: koja su ograničenja ovog pregleda?

Pregledom se ne mogu procijeniti svi dijelovi tijela, jer ultrazvuk ne može bez razlike proći kroz njegove različite fizičke strukture.

Pregled je stoga beskoristan kada se procjenjuju organi okruženi kostima ili zrakom, jer ultrazvuk ne može proći kroz njih i stoga se reflektuje.

Šta je potrebno uraditi prije ultrazvuka?

Za proučavanje trbušnih organa (posebno jetre i žučne kese) dobra je praksa da se 3 dana prije pregleda pridržavate dijete sa malo otpada (bez voća i povrća, sira i gaziranih pića) i postite najmanje 5 sati prije pregleda (voda i lijekovi se mogu uzimati besplatno).

Za proučavanje karličnih organa (mjehur, materica i jajnici, prostata) potrebna je puna mjehura (popivši oko 1 litar vode 1 sat prije pregleda).

U određenim stanjima (proučavanje trbušnih i karličnih organa kod pacijenata koji boluju od zatvora i kod transrektalnog e. za proučavanje prostate) preporučljivo je uveče prije pregleda napraviti klistir za čišćenje.

Za sve ostale preglede nije potrebna nikakva priprema.

Kako se radi ultrazvučni pregled?

Pregled nije ni bolan ni neugodan.

Doktor nanosi gel na površinu kože preko trakta koji treba istražiti i pomiče ultrazvučnu sondu preko njega; pregled traje 10 – 20 minuta, pri čemu pacijent mora izbjegavati kretanje i mora u određeno vrijeme i na zahtjev ispitivača (samo za pregled gornjeg dijela trbuha) zadržati dah.

Pregled može biti praćen umjerenom nelagodnošću samo tokom posebnih zahvata (ubacivanje sonde u rektum kod transrektalnog pregleda, u vaginu kod transvaginalnog pregleda).

Šta treba uraditi nakon pregleda?

Nakon pregleda, pacijent ne mora provoditi nikakve posebne režime ili recepte i može odmah nastaviti sa normalnim aktivnostima.

Ukoliko je potrebno, lekar može preporučiti ponavljanje pregleda nakon detaljnije pripreme, ako to nije bilo dovoljno.

Pročitajte takođe:

Ultrazvuk i klinička praksa: kako pomaže u slučaju komplikacija dišnih puteva

DVT ultrazvuk također ne uspijeva - je li dovoljno otkriti stvarnu bolest?

Transvaginalni ultrazvuk: Kako funkcionira i zašto je važan

Izvor:

humanites