Eho-dopler krvnih sudova: karakteristike i ograničenja metode

Eho-dopler krvnih žila je neinvazivna dijagnostička metoda koja se koristi za analizu arterija i vena. Zasnovan je na istim principima kao i ehokardiogram

Za šta se koristi eho-dopler krvnih sudova

Eho-dopler krvnih žila se koristi za procjenu morfologije krvnih sudova, njihove prohodnosti, prisutnosti malformacija, suženja (stenoza) ili okluzija.

Može se koristiti za istraživanje arterija i vena i sada vrlo često zamjenjuje druge invazivnije pretrage kao što su arteriografija i flebografija.

Osim toga, u prisustvu problema s krvnim žilama, Echo-Doppler nam općenito također omogućava da definiramo njihovu težinu i postavimo indikacije za liječenje koje može biti medicinsko ili kirurško ovisno o slučaju.

Kako se izvodi

Test se uglavnom provodi dok pacijent leži na kauču, iako je u odabranim slučajevima korisnije da pacijent ostane stajati.

Treba ga izvoditi u prostoriji sa ugodnom temperaturom (22-25 C°) kako bi se spriječilo da hladnoća izazove vazokonstrikciju (ukrućenje krvnih žila), čime se smanjuje volumen krvi koja cirkulira u površinskim žilama, stvarajući tako dijagnostičke probleme.

Dio tijela koji se pregleda mora biti otkriven, vodeći računa da skinete posebno usku odjeću.

Po površini pacijentovog tijela, na krvnoj žili koju treba analizirati, doktor pomiče posebnu sondu koja može emitovati ultrazvuk.

Ultrazvuk se reflektuje od različitih struktura tijela i, vraćajući se na sondu, stvara sliku krvnog suda na monitoru.

Uglavnom se koristi poseban gel koji, kada se razmaže po površini kože pacijenta, olakšava prolaz ultrazvuka između sonde i kože.

Koliko dugo traje eho-dopler krvnih žila

Trajanje testa varira od subjekta do subjekta, ovisno o fizičkim karakteristikama pacijenta (duže kod gojaznih ili gojaznih pacijenata) i težini kliničkog pitanja.

U prosjeku, test traje oko 15-20 minuta.

Zbog jednostavnosti izvođenja, Vessel Echo-Doppler test se može izvoditi u ambulantnim slučajevima, kao i kod ležećih i kritično bolesnih pacijenata.

Mogu se izdvojiti dvije glavne podgrupe patologija koje se mogu istražiti ovom metodom: one koje se tiču ​​arterijskih žila i one koje se tiču ​​venskih sudova.

Problemi sa arterijskim žilama:

  • Transkranijalni eho-dopler: ovaj test se izvodi postavljanjem sonde u različite položaje u nivou glave pacijenta i ima za cilj procenu protoka krvi u cerebralnim sudovima, posebno u prisustvu subarahnoidnog krvarenja, moždanog udara ili tokom neurohirurških intervencija .
  • Echo-Doppler of the vrat žile: ovo je vrlo korisno i široko se koristi za dijagnosticiranje problema u karotidnoj ili vertebralnoj arteriji, posebno kod subjekata koji imaju neurološke simptome kao što su vrtoglavica, moždani udar ili TIA. Kod ovih pacijenata može doći do suženja (stenoza) ili okluzije žila na vratu, što zahtijeva liječenje (hirurški ili perkutano) kako bi se spriječilo dalje pogoršanje stanja. Dopler test je takođe veoma važan za praćenje progresije bolesti kod poznatih pacijenata i za praćenje operisanih pacijenata.
  • Aortni eho-dopler: aorta je glavna arterijska žila, koja polazi od srca i nosi krv kroz tijelo, granajući se u druge žile. Vrlo često se razvijaju degenerativni problemi povezani sa starenjem, kao što su difuzni kalcifikacije. Ponekad se i širi (aneurizma), pa postoji opasnost od rupture, što je gotovo uvijek fatalno za pacijenta. Pomoću Echo-Dopplera moguće je procijeniti stanje aorte, izmjeriti njenu veličinu i pratiti povećanje njenog promjera tokom vremena. Kada ovo povećanje dostigne određene nivoe, pacijent mora biti podvrgnut operaciji kako bi se spriječila ruptura. Stoga je ovaj jednostavan test neophodan za dijagnosticiranje aneurizme i odlučivanje kada se podvrgnuti operaciji. Međutim, s obzirom na važnost operacije, pacijent se često podvrgava i CT skeniranju kako bi se potvrdila dijagnoza. Dopler je tada ključan u praćenju pacijenta nakon operacije.
  • Eho-dopler bubrežnih i mezenteričnih arterija: ovaj test se može koristiti za procjenu protoka u arterijama koje prenose krv u bubrege i sve trbušne organe, iako nije uvijek lako izvesti zbog prisustva masti. Međutim, metoda je olakšana ako pacijent gladuje. Koristan je za utvrđivanje prisustva stenoze bubrežne arterije, koja može biti uzrok visokog krvnog pritiska, te za procjenu perfuzije drugih trbušnih organa.
  • Eho-dopler donjih udova: kod pacijenata koji se žale na bol u nogama u mirovanju ili pri hodu, neophodno je isključiti prisustvo stenoze arterijskih sudova donjih ekstremiteta. Zaista, u prisustvu suženja ovih žila, količina krvi koja stiže do mišića nogu je smanjena. U uslovima mirovanja, potreba za krvlju iz mišića je niska i stoga protok krvi kroz sužene (stenotične) žile može biti dovoljan, a pacijent asimptomatičan. Pod stresom, međutim, potrebe mišića za kisikom se povećavaju i protok krvi je stoga neadekvatan. Kao rezultat toga, mišić počinje patiti, a pacijent osjeća jaku bol, prisiljavajući ga da prestane da se napreže. Da bi se situacija popravila, u najtežim slučajevima mora se izvršiti operacija (bypass) ili angioplastika zahvaćene žile. U svim slučajevima za dijagnostiku se koristi eho-dopler koji može da definiše obim suženja, njegovu progresiju, potrebu za operacijom i prati tok nakon operacije.

Problemi sa venama:

Što se tiče problema s venama, primjena Eco-Dopplera ima svoje mjesto u dijagnostici venske insuficijencije, koja je jedan od glavnih uzroka proširenih vena (dilatacija) donjih udova i flebitisa (upale vena), te u dijagnozi venske tromboze (okluzije vena) i tromboflebitisa (okluzije vena povezane s upalom).

Venski poremećaji uzrokuju lokalnu nelagodu, jer se može razviti bol, povezana s otokom, vrućinom, crvenilom ili čirevima na zahvaćenom ekstremitetu, ali komplikacije su još strašnije.

U prisustvu venske tromboze, trombotski materijal (krvni ugrušak koji se stvara unutar vene) može se iznenada odvojiti od mjesta na kojem je nastao i transportirati se krvotokom do pluća, što dovodi do plućne embolije, koja čak može biti fatalan.

Zbog toga je važno rano dijagnosticirati i što prije započeti odgovarajuću terapiju, koja može biti medicinska (antikoagulantna terapija, kompresija elastičnim čarapama) ili, u složenijim i rizičnijim slučajevima, kirurška.

Danas se gotovo sva dijagnostika venskih patologija obavlja eho-doplerom, a flebografija (angiografija zahvaćenog venskog okruga) gotovo nikad nije potrebna.

Prednosti eho-doplera krvnih sudova

U usporedbi s drugim metodama, Echo-Doppler krvnih žila je relativno jednostavan, apsolutno neinvazivan, brzo se izvodi, jeftin i može se izvoditi uz pacijentov krevet, pa je vrlo koristan čak i kod kritično bolesnih pacijenata koji se ne mogu pomaknuti da izvedu više kompleksne istrage.

Bezbolan je i stoga ga svi dobro podnose, a rezultati se odmah mogu interpretirati.

Štoviše, potpuno je bez rizika i komplikacija i stoga se može često ponavljati, što ga čini vrlo korisnim za procjenu evolucije određene patologije ili za ozbiljne kontrole nakon kirurških ili perkutanih intervencija na krvnim žilama.

Neželjeni efekti i rizici

Oni praktično ne postoje.

Ograničenja metode

Nisu svi krvni sudovi dobro vizualizirani ovom metodom.

Štaviše, kod nekih ispitanika, posebno ako su gojazni, gojazni ili imaju značajan edem kože (nakupljanje tečnosti), poteškoće se povećavaju.

Iz tog razloga ponekad je potrebno uraditi angiografiju zahvaćenih krvnih žila, posebno ako postoji indikacija za operaciju.

Štoviše, kao i kod svih ultrazvučnih metoda, rezultat uvelike ovisi o vještini i iskustvu doktora koji obavlja test.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Ehodopler: šta je to i kada ga izvoditi

Eho dopler: šta je i čemu služi

Šta je biopsija dojke iglom?

Fusiona biopsija prostate: Kako se vrši pregled

Šta je aspiracija iglom (ili biopsija iglom ili biopsija)?

Šta je ehokolordopler supra-aortnih trupova (karotida)?

Šta je Loop Recorder? Otkrivanje kućne telemetrije

Holter srca, karakteristike 24-satnog elektrokardiograma

Periferna arteriopatija: simptomi i dijagnoza

Endokavitarna elektrofiziološka studija: od čega se sastoji ovaj pregled?

Kateterizacija srca, šta je ovo pregled?

Transezofagealni ehokardiogram: od čega se sastoji?

Venska tromboza: od simptoma do novih lijekova

Ehotomografija karotidnih sjekira

Šta je biopsija mozga?

Biopsija vođena eho i CT: šta je to i kada je potrebna

izvor

Pagine Mediche

Moglo bi vam se svidjeti