Sistemski eritematozni lupus (SLE): simptomi, dijagnoza, prognoza pacijenata

Sistemski eritematozni lupus (SLE): najčešći simptomi su gubitak težine, oticanje i ukočenost zglobova, gubitak kose, groznica, umor, malaksalost i čirevi u ustima

Sistemski eritematozni lupus (SLE) je hronična autoimuna bolest koja može zahvatiti različite organe i aparate u telu, posebno:

  • Skin;
  • Zglobovi;
  • Krv;
  • Bubrezi;
  • Centralni nervni sistem.

To je autoimuna bolest po tome što se sastoji od poremećaja imunološkog sistema koji umjesto da štiti tijelo od bakterija i virusa, napada vlastite organe i tkiva.

To je hronična bolest jer može trajati cijeli život.

Sistemski eritematozni lupus (SLE) je rasprostranjen u cijelom svijetu, a u 15% slučajeva se od te bolesti oboli prije 18.

Uzrok bolesti je nepoznat.

Sistemski eritematozni lupus nije zarazna bolest, već je autoimuna bolest u kojoj imuni sistem počinje proizvoditi antitijela protiv vlastitih normalnih ćelija kao da su strane ćelije i napada ih.

Najčešći početni simptomi su:

  • Umor;
  • malaise;
  • Groznica (ponekad);
  • Gubitak težine i apetita.

Ovi simptomi su povezani s manifestacijama kože i sluzokože:

  • Leptirni osip (osip na licu) koji se naziva i malarski osip, na korijenu nosa i obraza, pojačan izlaganjem suncu (Slika 1);
  • Gubitak kose (alopecija);
  • Afte u ustima.

Također možete imati:

  • Oticanje i ukočenost zglobova (artritis);
  • Glavobolja;
  • Bolovi u mišićima;
  • anemija;
  • Smanjenje broja belih krvnih zrnaca i trombociti.

Neka djeca imaju i probleme s bubrezima sa simptomima kao što su povišen krvni tlak, oticanje stopala, nogu i kapaka te prisustvo proteina i krvi u mokraći.

Dijagnoza SLE-a zahtijeva prije svega pažljivo prikupljanje djetetove anamneze i jednako pažljiv ljekarski pregled.

Temelji se na kombinaciji simptoma (kao što su bol i groznica) i testova krvi i urina.

Posebno:

  • ESR i CRP koji, ako su povišeni, znače da se javlja upala poput one uzrokovane autoimunošću;
  • Tražiti u krvi određena antitijela (antitijela usmjerena protiv DNK dvostruke spirale) koja su prisutna samo kod ljudi s lupusom;
  • Nivo komplementa u krvi koji je obično nizak kod ljudi sa lupusom. Normalno, proteini komplementa su potrebni imunološkom sistemu da uništi mikrobe i strane supstance;
  • Pregled urina i testovi funkcije bubrega za otkrivanje mogućeg oštećenja bubrega.

Nisu svi simptomi i promjene u laboratorijskim testovima prisutni u određeno vrijeme i to može otežati dijagnozu.

Međunarodno priznati kriterijumi se koriste za postavljanje dijagnoze sistemskog eritematoznog lupusa i navedeni su u tabeli ispod.

Budući da je uzrok nepoznat, ne postoje specifični lijekovi za liječenje sistemskog eritematoznog lupusa

Međutim, imunosupresivi i protuupalni lijekovi koje imamo na raspolaganju mogu kontrolirati simptome sistemskog eritematoznog lupusa i spriječiti komplikacije ove bolesti.

Zapravo, budući da je većina simptoma sistemskog eritematoznog lupusa posljedica upale različitih organa i tkiva, liječenje se temelji na upotrebi kortizona i imunosupresivnih lijekova, uključujući ciklofosfamid, azatioprin, mikofenolat i hidroksihlorokin, također u kombinaciji.

Postoje i dva biotehnološka lijeka indicirana kod sistemskog eritematoznog lupusa: Rituximab (antilimfocit B) i Belimumab (specifični inhibitor molekula imunog sistema koji se zove Blyss).

Nakon početnih faza liječenja, djeca sa sistemskim eritematoznim lupusom na terapiji mogu voditi normalan život.

Moraju izbjegavati prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti, posebno u vrijeme najveće količine sunčeve svjetlosti, i uvijek koristiti visokofilter ili čak bolju totalnu kremu za sunčanje.

Izlaganje suncu zapravo može uzrokovati ponovno zapaljenje bolesti.

Zarazne bolesti se moraju odmah liječiti jer lupus i imunosupresivne terapije smanjuju imunološku odbranu.

Deca sa sistemskim eritematoznim lupusom mogu i treba da idu u školu, osim u trenucima kada su veoma bolesna (mada veoma retka)

Redovno vježbanje je važno za održavanje zdrave težine, zdravih kostiju i održavanje forme i treba ga poticati tokom remisije bolesti.

Obično ako se bolest rano dijagnosticira i potom liječi na vrijeme, ona se povlači i može ići u remisiju (tj. simptomi nestaju).

Međutim, to je hronična bolest i djeca sa sistemskim eritematoznim lupusom obično ostaju pod medicinskom njegom i uzimaju lijekove veoma dugo (nekoliko godina), često u odrasloj dobi.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Krvni pritisak: kada je visok, a kada normalan?

Reumatske bolesti: artritis i artroza, koje su razlike?

Povećan ESR: Šta nam govori povećanje stope sedimentacije eritrocita kod pacijenta?

Sistemski eritematozni lupus: znakovi koji se ne smiju potcijeniti

Lupus nefritis (nefritis sekundarni sistemskom eritematoznom lupusu): simptomi, dijagnoza i liječenje

Sistemski eritematozni lupus: uzroci, simptomi i liječenje SLE

Izvor:

Dete Isuse

Moglo bi vam se svidjeti