Šta je cervikalgija? Važnost pravilnog držanja na poslu ili tokom spavanja

Veliki broj ljudi se žali na bol u vratu (cervikalgija). Veliki dio ove boli uzrokovan je nepravilnim držanjem tokom rada, spavanja, vožnje ili je rezultat nesreća koje su promijenile osjetljivu strukturu kičmenog stuba

U nekim slučajevima mogu biti posljedica, često privremena, operacije na osjetljivim anatomskim strukturama koje se nalaze u vrat.

U skučenom prostoru vrata, brojni organi i strukture su u bliskom kontaktu: osnovni krvni sudovi i elementi nervnog sistema, kao što su zajednička karotidna arterija, jugularna vena, vagusni nerv, brojni mišići, prvi trakt respiratornog i probavnog sistema, a dom je štitne i paratiroidne žlijezde.

Prva dva vratna pršljena imaju anatomske posebnosti koje omogućavaju veliku pokretljivost glave.

Cervikalgiju ne treba potcjenjivati, a kada je oboli, treba potražiti savjet liječnika kako bi se isključila prisutnost ozbiljnijih patologija.

Vrat ima vrlo širok raspon pokreta i jedan je od najdelikatnijih zglobnih kompleksa u tijelu.

Šta uzrokuje cervikalgiju?

Cervikalgija nastaje zbog pretjeranog i nepravilnog mehaničkog opterećenja kralježaka, intervertebralnih diskova, ligamenata i mišića.

Ovaj stres se može pojaviti naglo i iznenada, npr. nakon trzanja biča nakon saobraćajne nesreće, ili može biti posljedica dugotrajnog preopterećenja zglobova, uzrokovanog, na primjer, nepravilnim držanjem ili držanjem određenih položaja tokom rada.

Bol se može razviti i kao rezultat degenerativnih procesa, uključujući degeneraciju intervertebralnih diskova i artrozu pršljenova. Često su ovi uzroci međusobno povezani.

Kada je bol u vratu jači, može biti uzrokovan hernijom diskova, koji može stisnuti korijen nerva.

U rjeđim slučajevima, neki infektivni, vaskularni, tumorski, neurološki ili reumatološki problemi mogu se prepoznati kao uzrok cervikalgije.

U ovim slučajevima, međutim, bol u vratu nije glavni simptom i dijagnostički put je često očigledan iz drugih kliničkih manifestacija.

Koji su simptomi cervikalgije?

Cervikalgija se manifestira kao lokalizirani bol u vratu, pretežno u leđima, koji se može širiti niz mišiće kralježnice i ramena i, u težim slučajevima, niz ruke.

Može li se cervikalgija spriječiti?

Ako je bol u vratu uzrokovan mišićnim problemima, može se spriječiti navikavanjem na održavanje pravilnog držanja, s uspravnim vratom, u liniji s tijelom i izbjegavanjem savijanja glave prema naprijed.

Tokom rada, na primjer kada sjedite za stolom ili radite kod kuće sa računarom, korisno je često provjeravati svoje držanje i prilagođavati ga u skladu s tim.

Takođe je korisno izbegavati ležanje na stomaku sa glavom okrenutom na stranu kada se odmarate noću.

dijagnoza

Radi dijagnosticiranja bolova u vratu, fizijatar će pacijenta podvrgnuti pregledu u kojem će prikupiti podatke o anamnezi pacijenta i na kraju procijeniti potrebu za radiološkim pregledima.

tretmani

U slučaju bolova uzrokovanih nepravilnim držanjem, stresom, lošom fizičkom spremom, odnosno utvrđene 'benigne' prirode, postoje odgovarajuće vježbe za smanjenje jačine boli koje pacijent može izvoditi kod kuće ili u teretani. .

Ovome se mora dodati i modifikacija nečijeg držanja.

Međutim, ako je bol akutna, specijalista će vjerovatno propisati protuupalne lijekove, ponekad u kombinaciji s mišićnim relaksansima.

Još jedan koristan tretman je antalgična mezoterapija, koja uključuje potkožno ubrizgavanje vrlo malom, tankom iglom malih količina lijekova koji djeluju direktno na zahvaćeni dio, izbjegavajući ili smanjujući uzimanje lijekova na usta.

U određenim slučajevima, fizijatar može smatrati prikladnim obaviti spinalna manipulacije i/ili propisivanje specifične terapije masaže ili fizioterapijskih tretmana uz određene fizikalne terapije. U rijetkim slučajevima može biti potrebna i hirurška procjena.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Cervikalgija: Zašto imamo bol u vratu?

Cervikalna stenoza: simptomi, uzroci, dijagnoza i liječenje

Cervikalni ovratnik kod pacijenata sa traumom u hitnoj medicini: kada ga koristiti, zašto je važan

Glavobolje i vrtoglavica: to može biti vestibularna migrena

Migrena i glavobolja tenzionog tipa: kako ih razlikovati?

Prva pomoć: razlikovanje uzroka vrtoglavice, poznavanje povezanih patologija

Paroksizmalna pozicijska vrtoglavica (BPPV), šta je to?

Cervikalna vrtoglavica: kako je smiriti sa 7 vježbi

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti