SAVJETI - Transjugularni portosistemski šant: šta je, kako funkcionira i kada se izvodi

TIPS (Transjugularni intrahepatični porto-sistemski šant) ili transjugularni intrahepatični portosistemski šant je intervencijska radiološka procedura koja stvara komunikaciju između portalne vene, ili jedne od njenih glavnih grana, i suprahepatične vene, aferentne na sistemsku cirkulaciju

Šta je SAVJET?

TIPS (Transjugularni intrahepatični portosistemski šant) ili transjugularni intrahepatični portosistemski šant je procedura koja se koristi za smanjenje hipertenzije portalne vene (portalna hipertenzija).

Portalna hipertenzija je patološko stanje koje karakterizira povećan pritisak u portalnoj veni, odnosno veni odgovornoj za transport izgubljene krvi do jetre iz većine trbušnih organa i obično uzrokovano prisustvom opstrukcije u progresiji krvi.

Kako TIPS funkcionira?

U prošlosti se ovaj zahvat izvodio uz pomoć nekoliko hirurških zahvata.

Zahvaljujući pojavi interventne radiologije, moguće je stvoriti kanal komunikacije između portalne vene i šuplje vene postavljanjem metalnog stenta (male metalne proteze u obliku cijevi) kroz kateter i pod radioskopskim i ehotomografskim nadzorom, koji drenira. dio krvi pod visokim pritiskom u portalnoj veni direktno u vensku cirkulaciju.

Ulazak katetera potrebnih za proceduru obično se odvija kroz punkciju jugularne vene (otuda i naziv zahvata), kroz koju interventni radiolog zatim dolazi do desne suprahepatične vene.

TIPS se općenito izvodi u lokalnoj anesteziji nakon antibiotske profilakse

Prvi kateter koji se ubacuje je onaj koji se koristi za ubrizgavanje kontrastnog sredstva, što omogućava proučavanje anatomije sistema portalne vene putem radiološke kontrole.

Drugi kateter je, po pravilu, onaj kroz koji se ubacuje stent, čija je svrha da poveže dva venska sistema, čime se smanjuje pritisak unutar portalne vene.

U nedostatku komplikacija, boravak u bolnici traje ne manje od 4-5 dana.

Koje su prednosti i mane TIPS-a?

Glavni pozitivan aspekt ove procedure je obuzdavanje portalnog pritiska.

Najčešća komplikacija nakon zahvata je pojava hepatične encefalopatije (u procijenjenim 5-35% slučajeva).

Ponekad se može primijetiti i pogoršanje funkcije jetre.

Da li je TIPS bolan i/ili opasan?

TIPS je neinvazivna procedura koja nije opterećena posledicama klasične hirurgije.

Međutim, moguće je osjetiti nelagodu u trbuhu, posebno u prvih nekoliko dana postoperativnog toka.

Što se tiče rizika, glavni je stenoza umetnutog stenta, stanje koje zahtijeva brzu intervenciju kako bi se ponovo uspostavila njegova prohodnost i funkcija.

Drugi potencijalni rizik je razvoj hepatične encefalopatije (u 5-35% slučajeva), stanja koje karakterizira prisutnost konfuzije, dezorijentacije i izmijenjenih obrazaca spavanja, što se najčešće može riješiti konzervativnim medicinskim tretmanom.

Ko može obaviti tretman?

Bolesnici s teškom portalnom hipertenzijom i ponavljajućim epizodama krvarenja iz varikoziteta jednjaka koje se ne mogu kontrolirati varikoznom ligacijom (endoskopske procedure), s teškom ascitičnom dekompenzacijom koja ne reagira na medicinsku terapiju i kandidatima za transplantaciju jetre, kako bi se smanjile komplikacije portalne hipertenzije dok čeka transplantaciju.

Apsolutne kontraindikacije za postavljanje TIPS-a su rekurentna ili kronična akutna hepatična encefalopatija kod pacijenata koji nisu kandidati za transplantaciju jetre, totalna portalna tromboza, ekstenzivne neoplazme jetre i teško zatajenje bubrega ili jetre.

Nastavak

Nakon podvrgavanja ovoj proceduri, pacijenti moraju biti pažljivo praćeni tokom vremena kako izvođenjem eho-kolour-dopler pregleda jetre (obično sedam dana nakon operacije, zatim nakon mjesec dana, a zatim svaka tri mjeseca najmanje dvije godine), tako i angiografskim pregledima za provjerite vrijednosti pritiska u sistemima portalne vene i šuplje vene kako biste pratili pravilno funkcionisanje umetnutog stenta.

Standardi pripreme

Prijem se obično obavlja dan prije zahvata.

Nakon što je primljen, pacijent će morati da uzima antiagregacijske lijekove kako bi se pripremio za proceduru.

Ukoliko se leči drugim lekovima, bilo bi dobro da sa lekarom porazgovarate o nastavku dosadašnje terapije.

Prije podvrgavanja ovom pregledu, pacijent mora postiti od čvrste hrane prije ponoći.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Hepatitis kod dece, evo šta kaže Italijanski nacionalni institut za zdravlje

Akutni hepatitis kod djece, Maggiore (Bambino Gesù): 'Žutica je poziv za buđenje'

Nobelova nagrada za medicinu naučnicima koji su otkrili virus hepatitisa C.

Steatoza jetre: šta je to i kako je spriječiti

Akutni hepatitis i ozljeda bubrega zbog konzumiranja energetskog pića: Prikaz slučaja

Različite vrste hepatitisa: prevencija i liječenje

Akutni hepatitis i ozljeda bubrega zbog konzumiranja energetskog pića: Prikaz slučaja

New York, Mount Sinai Istraživači su objavili studiju o bolesti jetre kod spasilaca Svjetskog trgovinskog centra

Slučajevi akutnog hepatitisa kod djece: učenje o virusnom hepatitisu

Steatoza jetre: uzroci i liječenje masne jetre

Hepatopatija: neinvazivni testovi za procjenu bolesti jetre

Jetra: Šta je nealkoholni steatohepatitis

Izbijanje hepatitisa kod djece: 600+ slučajeva širom svijeta, uzrok ostaje misterija

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti