Zove se vitamin D, ali ga ne možemo smatrati vitaminom u strogom smislu. Pojam vitamin, zapravo, označava organske supstance koje su neophodne za život i koje se nužno moraju unositi ishranom jer ih tijelo nije u stanju sintetizirati.

Vitamin D se, s druge strane, uglavnom sintetiše izlaganjem sunčevim zracima, te ga u normalnim uslovima nije potrebno unositi hranom da bi se postigla odgovarajuća koncentracija.

Vitamin D je tačnije predhormon, koji ima glavni zadatak regulacije metabolizma kalcija i fosfora

Unos hranom osigurava samo 10-15% potrebe za vitaminom D, dok se većinu sintetizira tijelo putem sinteze kože.

Vitamin D se nalazi u dva oblika: vitamin D2, ili ergokalciferol, biljnog porijekla i vitamin D3, ili holekalciferol, koji se dobiva iz kolesterola i proizvodi ga direktno tijelo.

Budući da je predhormon, vitamin D se mora aktivirati dvije hidroksilacije, odnosno dvije enzimske reakcije: prva se javlja u jetri, druga u bubrezima.

Za šta se koristi vitamin D

Vitamin D je ključna komponenta u regulaciji metabolizma kalcija i fosfora: pospješuje njihovu apsorpciju u crijevima i smanjuje njihovo izlučivanje urinom.

On također djeluje direktno na skelet, promovišući njegov fiziološki rast i pomažući njegovo kontinuirano preoblikovanje, što je neophodno za osiguravanje strukturnih svojstava, elastičnosti i čvrstoće kosti.

Važno je da postoji odgovarajuća koncentracija kalcija u krvi, jer kronični nedostatak može dovesti do poremećaja mineralizacije kostiju što dovodi do razvoja rahitisa kod djece i osteomalacije kod odraslih.

Rahitis je posebno ozbiljno stanje jer utječe na kosti u razvoju koje još nisu dostigle vršnu masu i uključuje smanjeni rast povezan s obrascem specifičnih deformiteta skeleta, posebno u udovima.

Osteomalacija, s druge strane, pogađa već zrelu kost i stoga uglavnom uključuje slabljenje skeleta, koji postaje krhkiji i podložniji prijelomima.

Iako su ova stanja još uvijek uobičajena u mnogim zemljama u razvoju, na sreću su sve rjeđa u industrijaliziranim zemljama, uglavnom se manifestiraju u blagom obliku i samo izuzetno uključuju deformitete kostiju.

Posljednjih godina, osim toga, nekoliko studija je pokazalo da vitamin D, osim što igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja skeleta, uključen je u veliki broj ekstraskeletnih fizioloških funkcija.

Otkriće prisustva receptora za vitamin D u mnogim tjelesnim ćelijama i tkivima dovelo je do hipoteze o mogućim pleiotropnim funkcijama, odnosno u centralnom nervnom, kardiovaskularnom i imunološkom sistemu, kao iu diferencijaciji i rastu ćelija.

Neke linije istraživanja sugerirale su moguću povezanost između homeostaze vitamina D i infektivnih, metaboličkih, tumorskih, kardiovaskularnih i imunoloških bolesti.

Međutim, unatoč velikom broju proizvedenih studija, važno je naglasiti da još uvijek nema konačnih podataka o zaštitnoj ulozi vitamina D, a samim tim ni čvrste i nepobitne osnove za preporuku njegove primjene u ovim područjima.

Nedostatak vitamina D – šta učiniti?

Nažalost, u slučaju nedostatka nema jasne simptomatologije; stoga se dijagnoza uglavnom postavlja putem krvnih pretraga.

Normalno, adekvatne vrijednosti vitamina D su između 30 i 100 ng/ml: vrijednost između 20 i 30 se stoga smatra nedovoljnom, nedostatak vrijednosti ispod 20 i ozbiljan nedostatak za vrijednosti ispod 10.

Suprotno tome, ako se prekorači prag od 100 ng/ml, dolazi do viška vitamina D, što također može dovesti do intoksikacije.

Međutim, ovo je vrlo rijetko stanje, koje nikako ne može nastati kao posljedica stalnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, a može biti uzrokovano nepravilnim korištenjem suplemenata.

Iz tog razloga, svako ko ima nedostatak vitamina D trebao bi slijediti upute specijaliste ili liječnika opće prakse i izbjegavati samostalno uzimanje suplemenata.

Po pravilu, poželjno je da pacijent dnevno, sedmično ili mjesečno uzima suplemente vitamina D, koji se u normalnim uslovima uzimaju oralno.

Preferirani oblik je neaktivan oblik, odnosno holekalciferol, isti oblik koji tijelo sintetiše izlaganjem suncu.

Samo u posebnim stanjima, kao što je malapsorpcija, poželjna je intramuskularna primjena.

Važno je imati na umu da moramo pričekati najmanje 3-4 mjeseca prije nego što rezultati suplementacije vitaminom D budu potvrđeni nalazom krvi.

Kako uzimati vitamin D

U našim geografskim širinama, da bi se održao adekvatan nivo vitamina D, od marta do novembra dovoljno je izlaganje sunčevoj svetlosti na oko 25% površine tela, najmanje 15 minuta 2-3 puta nedeljno.

U preostalim mjesecima, s druge strane, intenzitet sunčeve svjetlosti je nedovoljan da se prekursor pretvori u vitamin D, zbog čega izlaganje suncu možda neće biti dovoljno.

Tokom ovog perioda, određene grupe treba da provere nivoe vitamina D i uzmu u obzir uzimanje suplemenata sa svojim lekarom.

Osim toga, iako njihov unos nije odlučujući, može se pribjeći i prehrambenim izvorima bogatim vitaminom D, uključujući masnu ribu poput lososa, tunjevine ili skuše, žumanca, mekinje i ulje jetre bakalara.

Manjak vitamina D: ko je najugroženiji?

Grupe koje su u najvećem riziku od nedostatka su starije osobe (kod kojih je smanjena sposobnost kože za sintezu), institucionalizirani pojedinci ili oni s neadekvatnim izlaganjem suncu, ljudi s tamnom kožom (koji, dakle, imaju više pigmenta kože, što smanjuje apsorpciju ultraljubičastih zraka), trudnice ili dojilje, osobe koje pate od gojaznosti i one koje imaju opsežne dermatološke patologije, kao npr.

• vitiligo
• psorijaza
• atopijski dermatitis
• opekotine

U riziku su i pacijenti sa crijevnim bolestima koje uzrokuju malapsorpciju, oni koji pate od osteoporoze ili osteopenije, oni s bolestima bubrega i jetre, te oni koji uzimaju lijekove koji ometaju metabolizam vitamina D, kao što su kronične kortikosteroidne ili antikortikosteroidne terapije.

Ove kategorije pacijenata treba da periodično provere nivoe vitamina D i, u slučaju nedostatka, da se dogovore o toku suplementacije.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Vitamin D, šta je to i koje funkcije obavlja u ljudskom tijelu

Vitamin C: Za šta se koristi i u kojoj hrani se nalazi askorbinska kiselina

Folna kiselina prije začeća i tokom trudnoće

Vitamin D, kako izbjeći nedostatak vitamina D?

Intravenske vitaminske infuzije: šta je to

Pedijatrija / Ponavljajuća groznica: Razgovarajmo o autoinflamatornim bolestima

Zašto je novorođenčetu potrebna injekcija vitamina K

Anemija, nedostatak vitamina među uzrocima

Zima, čuvajte se nedostatka vitamina D

Šta je holesterol i zašto se testira da bi se kvantifikovao nivo (ukupnog) holesterola u krvi?

Lipidni profil: šta je i čemu služi

Holesterol, stari prijatelj kojeg je dobro čuvati

Poremećaji u ishrani kod dece: da li je porodica kriva?

Poremećaji u ishrani: korelacija između stresa i gojaznosti

Hrana i djeca, pazite se odvikavanja od samoodvikavanja. I odaberite kvalitetnu hranu: 'To je ulaganje u budućnost'

Pažljiva prehrana: važnost svjesne dijete

Manije i fiksacije prema hrani: cibofobija, strah od hrane

U potrazi za personalizovanom ishranom

izvor

humanites