Kreatinin, detekcija u krvi i urinu ukazuje na funkciju bubrega
Kreatinin mjeri sposobnost tijela da filtrira krv kroz bubrege. Određuje se na uobičajenom uzorku krvi ili urina
Kreatinin je supstanca koja je normalno prisutna u našim mišićima kao produkt razgradnje kreatina
Kreatin, tvar koju proizvode jetra, bubrezi i gušterača, uglavnom se transportuje do mišića gdje igra važnu ulogu u povećanju mišićne mase i izdržljivosti.
Nivo kreatinina u krvi je proporcionalan mišićnoj masi i ostaje konstantan tokom vremena
Odlaganje kreatinina se odvija preko bubrega, koji filtriraju krv uklanjajući otpadne produkte našeg metabolizma.
Određivanje nivoa kreatinina vrši se u normalnom uzorku krvi ili u urinu. Njegov test u 24-satnom urinu se rutinski izvodi kod pacijenata sa oboljenjem bubrega kako bi se procijenio bubrežni klirens.
Kreatinin se koristi za mjerenje bubrežnog klirensa, odnosno sposobnosti tijela da filtrira krv kroz glomerule bubrega (GFR – Glomerular Filtration Rate). Koristeći algoritme ili specifične formule prilagođene spolu, etničkoj pripadnosti i dobi pacijenta, može se procijeniti filtracijski kapacitet bubrega.
Dakle, u slučaju zatajenja bubrega, koncentracija kreatinina u krvi odražava stanje zatajenja bubrega
Precizna mjera sposobnosti bubrega da filtrira krv – bubrežni klirens – dobiva se poređenjem količine kreatinina oslobođenog u urinu s njegovom koncentracijom u krvi.
Međutim, izračunavanje bubrežnog klirensa zahtijeva prikupljanje izlučenog urina tijekom 24 sata, a precizno prikupljanje 24-satnog urina nikako nije jednostavno.
Stoga su razvijeni algoritmi za izračunavanje klirensa kreatinina iz koncentracije kreatinina u krvi i drugih vrijednosti kao što su starost, težina i spol pacijenta.
Na vrijednost kreatinina uglavnom utiče funkcija bubrega, dok na azotemiju, krvni test koji se često koristi za procjenu funkcije bubrega, u većoj mjeri utiču dehidracija i prehrana
Iako na kreatinin ne utječu u velikoj mjeri vanjski faktori kao što je ishrana, preporučljivo je uzeti uzorak krvi normalno hidratiziran i bez jela mesa u prethodnim satima
Upotreba određenih lijekova koji povećavaju aktivnost bubrežnih tubula dovodi do blagog precjenjivanja njegove koncentracije.
Razgovor o normalnim vrijednostima kreatinina je prilično složen jer normalne vrijednosti za muškarca sa velikom mišićnom masom mogu biti abnormalne za stariju osobu ili dijete.
Normalna koncentracija kreatinina (kreatininemija) za mladu osobu težine 70 kg je između 0.67 i 1.17 mg/dL, dok su kod djeteta vrijednosti značajno niže.
Obično se izračunava i uzima u obzir bubrežni klirens ili GFR: normalan GFR odgovara filtraciji većoj od 100 ml/min.
Kod djece glomerularna filtracija počinje u šestoj nedjelji intrauterinog života, ali njena stvarna funkcija počinje s vanmaterničnim životom.
Bubrezi rastu do 20. godine, ali GFR postaje uporediv sa onim kod odrasle osobe tek od treće godine života nadalje.
Obično se za procjenu GFR-a iz koncentracije kreatinina u krvi koriste Cockcroft & Gaultova formula i Leveyjeva MDRD formula.
Varijacije ovih formula uzimaju u obzir različite varijable kao što su spol, etnička pripadnost, starost, težina, visina ili druge vrijednosti kao što su albumin ili azotemija.
U pedijatriji se koriste specifične formule, kao što je 'kvadratna formula'.
Nedovoljan bubrežni klirens, koji odgovara GFR manjoj od 60 ml/min, podržava sumnju na bubrežnu insuficijenciju.
Niske vrijednosti kreatinina se obično javljaju kod djece i osoba s oboljenjima vezanim za loš razvoj mišićne mase.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Bubrežni kamenci: šta su, kako ih liječiti
Šta je albumin i zašto se radi kvantificiranje vrijednosti albumina u krvi?
Šta su anti-transglutaminazna antitela (TTG IgG) i zašto se testira njihovo prisustvo u krvi?
Šta je holesterol i zašto se testira da bi se kvantifikovao nivo (ukupnog) holesterola u krvi?
Gestacijski dijabetes, šta je to i kako se nositi s njim
Šta je amilaza i zašto se radi test za mjerenje količine amilaze u krvi?
Neželjene reakcije na lijekove: šta su i kako upravljati štetnim efektima
Kamen u bubregu: kako nastaju i kako ih izbjeći
Bubrežna kolika, kako se manifestuje?
Žučne kolike: kako ih prepoznati i liječiti
Kada se pacijent žali na bol u desnom ili lijevom kuku: evo povezanih patologija
Prijevoz organa, prva evropska "Drone Ambulance" debituje u Torinu: prevoziće bubrege
Šta je pankreatitis i koji su simptomi?
Zamjena albumina kod pacijenata s teškom sepsom ili septičkim šokom
Provokacijski testovi u medicini: šta su, čemu služe, kako se odvijaju?
Šta su hladni aglutinini i zašto se radi test kako bi se kvantificirale njihove vrijednosti u krvi?