Faze porođaja, od porođaja do rođenja

Porođaj se definira kao progresivno širenje grlića materice povezano s ritmičkim kontrakcijama same materice, što dovodi do izbacivanja fetusa i njegovih adneksa.

Ova definicija služi da ukaže na to da su cervikalna dilatacija u odsustvu kontrakcija, ili kontrakcije u odsustvu cervikalne dilatacije, patološka stanja koja se ne poistovjećuju sa samim porodom.

Kako izračunati datum porođaja

Obično se porođaj očekuje između 38. i 42. nedelje gestacije.

Obračun očekivanog datuma porođaja se vrši uzimajući u obzir prvi dan posljednje menstruacije (tzv. ginekologski račun).

Porođaj koji se dogodi prije ovog datuma naziva se prerano, ono poslije se naziva serotino.

Porođaj nakon 42. sedmice može sa sobom ponijeti određene rizike vezane za pretjerani rast fetusa, pa je preporučljiva preciznija procjena težine fetusa.

Osim toga, koža fetusa može biti osjetljivija i macerirana zbog dužeg boravka u amnionskoj tekućini.

Prijevremeni porođaj nosi veće rizike vezane za zrelost respiratornog i kardiovaskularnog sistema fetusa.

Simptomi porođaja

Dijagnoza porođaja zasniva se i na simptomatskom nalazu bolnih kontrakcija i na nalazu akušerskog pregleda.

Kontrakcije su svakako znak upozorenja; kod žene koja je prvi put rodila, male, kratke kontrakcije se javljaju tokom poslednjih nekoliko nedelja trudnoće, ali one nemaju propulzivni efekat na fetus i nazivaju se pripremnim.

Kod žene koja je već rodila, kontrakcije uglavnom označavaju početak porođaja.

Akušerski pregled definiše stepen pripremljenosti grlića materice: van porođaja je retroziran (tj. okrenut prema nazad) i nepropustan (tj. nije dostupan za digitalnu eksploraciju).

Kako porođaj napreduje, grlić materice ima tendenciju da se poravna sa osom vagine i širi se pod pritiskom glave fetusa kako bi formirao jedan kanal: matericu, cerviks (nestao) i vaginu.

Kontrakcije

Kontrakcije su znak upozorenja.

Napreduju prilično redovno i sa intervalom većim od 10 minuta, sve dok se ne pojave svakih 2/3 minuta u ekspulzivnoj fazi.

Trudne kontrakcije se često doživljavaju uz anksioznost; kontrakcije ekspulzivne faze potiču ženu da gura i tako aktivno sarađuje.

Bolna senzacija je rezultat nakupljanja mliječne kiseline u muskulaturi maternice; najbolji način da ih tolerišete je dobro disanje; ovo omogućava da se tkiva oksigeniraju i da se nakupljena mliječna kiselina brže eliminira.

Prirodan porod

Fiziološki porođaj je kontinuiran i progresivan proces, u kojem se tradicionalno identificiraju mehanički, dinamički i plastični faktori.

Od njih su najočitiji mehanički fenomeni, odnosno nizovi događaja koji dovode do progresivnog spuštanja fetusa kroz porođajni kanal do njegovog izbacivanja.

Uopšteno govoreći, možemo razlikovati tri faze porođaja

  • prva faza koja uključuje zahvatanje glave fetusa u karlicu i proširenje grlića materice;
  • druga faza koja se sastoji od potpunog širenja cerviksa i izbacivanja fetusa;
  • treća faza od potpunog izbacivanja fetusa do izbacivanja posteljice.

Spuštanje kroz porođajni kanal

Fetus, da bi mogao da se podvrgne normalnom porođaju, mora biti u cefaličnoj prezentaciji, odnosno sa glavom okrenutom nadole.

Prvi ključni događaj na početku porođaja je zahvatanje glave fetusa; normalno je u položaju savijanja i dolazi u kontakt sa tačkama gde karlica počinje da se sužava.

Odavde slijedi kratko spuštanje, koje dodatno pomaže fleksiju glave do kontakta brade sa prsnom kosti; pokret fleksije je od fundamentalnog značaja za dalje napredovanje porođaja; sa njom fetus otkriva manje prečnike glave, tj. obnavlja prostor koji je koristan za sopstveno spuštanje.

Zahvatanje glave fetusa kod žene u prvoj trudnoći može se dogoditi mnogo prije početka porođaja; kod žena koje su već rodile javlja se kasnije.

Kada dođe do zahvatanja, spuštanja i fleksije, glava fetusa vrši unutrašnju rotaciju iz svog prvobitnog položaja (obično poprečno u odnosu na porođajni kanal), dovodeći svoj potiljak u kontakt sa pubičnom simfizom i okrećući lice prema sakrumu.

U ovom trenutku, fiksirajući potiljak ispod pubične simfize, glava izvodi pokret ekstenzije, što joj konačno omogućava da izađe.

Kako bi se omogućilo da ramena i ostatak fetalnog tijela izađu sa što manje oštećenja, fetus pravi drugu rotaciju, ovoga puta vanjsku, pri čemu se ramena postavljaju jedno ispod pubične simfize (prednje), a jedno prema sacrum (posterior).

Rame koje je zahvaćeno ispod pubične simfize djeluje kao stožer, omogućavajući takozvanom stražnjem ramenu da se prvo oslobodi, zatim drugo i s njim lako izlazi cijelo tijelo fetusa.

Nakon što je pupčana vrpca prekinuta, čekamo spontano izbacivanje posteljice.

Ova završna faza porođaja naziva se sekundarno.

Važnost prvog vagusa

Devet mjeseci novorođenče je disalo indirektno kroz majčinu krv, a da nikada nije koristilo njena pluća.

Zapamtite da se disanje, odnosno razmjena kisika između zraka i krvi, odvija na nivou alveola, malih proširenja plućnog parehima.

Do rođenja, alveole su kolabirane i ne sadrže zrak; s prvim udisajem, velika količina udahnutog zraka ih iznenada ispuni i rasteže.

Jednom rastegnute, alveole imaju tendenciju da ostanu takve doživotno zahvaljujući supstanci koja ih pokriva koja se zove 'surfaktant'.

Ovo je vrlo tanak sloj masnih kiselina, a posebno fosfolipida, koje proizvode same ćelije pluća kada dostignu dobar stepen sazrevanja.

Kod prijevremenog porođaja, kortizon se često primjenjuje; funkcija kortizona je upravo ta supstrata za ćelije pluća da ga pretvore u komponente surfaktanta i omoguće plućima da dostignu dobar stepen zrelosti.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

APGAR test i rezultat: Procjena zdravstvenog stanja novorođenčeta

Zašto je štucanje tako često kod novorođenčadi i kako se može prevazići?

Napadi u novorođenčeta: Hitan slučaj koji treba riješiti

Hitne-hitne intervencije: upravljanje porođajnim komplikacijama

Šta je prolazna tahipneja novorođenčeta ili neonatalni sindrom vlažnih pluća?

Tahipneja: značenje i patologije povezane sa povećanom učestalošću respiratornih aktivnosti

Postporođajna depresija: Kako prepoznati prve simptome i prevladati ih

Postporođajna psihoza: znati kako se nositi s njom

Porođaj i hitna pomoć: postporođajne komplikacije

Europsko vijeće za oživljavanje (ERC), Smjernice za 2021. godinu: BLS - Osnovna podrška životu

Upravljanje prehospitalnim napadima kod pedijatrijskih pacijenata: smjernice koje koriste GRADE metodologiju / PDF

Novi uređaj za upozoravanje na epilepsiju mogao bi spasiti hiljade života

Razumijevanje napadaja i epilepsije

Prva pomoć i epilepsija: Kako prepoznati napad i pomoći pacijentu

Epilepsija u djetinjstvu: kako se nositi sa svojim djetetom?

Epileptički napadi: kako ih prepoznati i što učiniti

Izvor:

Pagine Mediche

Moglo bi vam se svidjeti