Glikirani hemoglobin: šta je to i zašto je važan
Glikirani hemoglobin je test krvi koji mjeri prosječan nivo glukoze u krvi (nivo šećera u krvi) u posljednja tri mjeseca
Glukoza je glavni izvor energije naših ćelija i njeno korišćenje je regulisano insulinom.
Poznavanje njegovih trenutnih nivoa u krvi (glukoze u krvi) i njihovog prosjeka tokom vremena (glikovani hemoglobin) je ključno za upravljanje dijabetesom.
Glikirani hemoglobin: šta test mjeri?
Glikirani hemoglobin nastaje reakcijom glukoze s hemoglobinom (protein koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama).
Što više šećera ima u krvi, formira se više glikiranog hemoglobina.
Postoje dva oblika: HbA1 i HbA1c
Za kliničku upotrebu koristi se potonji jer je stabilniji.
Jednom formiran, ostaje u krvi oko tri mjeseca; njegova doza nam omogućava da znamo kolike su bile prosječne vrijednosti glukoze u krvi u posljednjih 90 dana; njegova vrijednost se obično navodi u postocima.
Kod dijabetičara ne bi trebalo da prelazi 7%; vrijednosti tada jednake ili veće od 8% ukazuju nam da je pacijent van kontrole i da je njegov rizik od razvoja komplikacija dijabetesa (kardiovaskularnih, bubrežnih, očnih) visok.
Ovaj rizik je povezan sa nivoima HbA1c: što su oni veći, veći je rizik.
Drugim riječima, više glikiranog hemoglobina = manje godina života i manji kvalitet života.
Kada treba uraditi test glikiranog hemoglobina?
Važno je da svi sa dijabetesom rade ovaj test barem dva puta godišnje kada stvari zaista idu dobro, a svaka 3 mjeseca kada postoje problemi, a bolest nije stabilna ili kada dođe do promjena u terapiji.
Međutim, treba imati na umu da vrijednosti glikiranog hemoglobina imaju određena ograničenja, koja se moraju imati na umu pri liječenju dijabetesa.
Prije svega, treba imati na umu da nam vrijednost glikiranog hemoglobina ne govori o fluktuacijama glukoze u krvi niti o epizodama hipoglikemije (niskog šećera u krvi), dva vrlo važna elementa u liječenju dijabetesa.
Najnovija naučna literatura ukazuje na smanjenje fluktuacija glukoze u krvi tokom dana i smanjenje/smanjenje hipoglikemijskih epizoda, dva nova nezaobilazna terapijska cilja, neophodna za smanjenje mortaliteta i neželjenih događaja.
Zbog toga postaje važno i samokontrola glukoze u krvi pomoću glikometara. To su jeftini uređaji koji su jednostavni za korištenje i omogućavaju nam trenutnu provjeru glukoze u krvi, koja može postati neophodna kod nekih pacijenata (na primjer, kod svih pacijenata koji uzimaju inzulin).
Zatim postoje određeni uvjeti koji mogu promijeniti nivoe glikiranog hemoglobina i koji se moraju uzeti u obzir pri tumačenju ovih podataka.
Hronična anemija ili nedavno krvarenje mogu da ih smanje, dok ih, naprotiv, može povećati hronični unos aspirina, bubrežna insuficijencija, zloupotreba alkohola i anemija zbog nedostatka gvožđa.
Visok glikiran hemoglobin, šta učiniti?
Međutim, da zaključimo, ako se utvrdi da imate visok glikiran hemoglobin, najvjerovatnije ste dijabetičar, pa posjetite liječnika, ponovite test i istražite situaciju.
Ako ste dijabetičar, vaš cilj je da ga održite ispod 7 posto, ako je preko 8 posto, bolje je da se obratite svom dijabetologu.
Takođe naučite da pratite nivo glukoze u krvi, uz pomoć svog lekara; ovo će vam omogućiti da bolje upravljate svojom terapijom i shvatite šta se dešava kada jedete manje ili više, jedete ovo ili ono.
Zapamtite da imate tri cilja za postizanje: držite glukozu i glikemiju u krvi pod kontrolom, izbjegavajte hipoglikemiju i smanjite dnevne skokove glukoze u krvi.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Testovi urina: vrijednosti glikozurije i ketonurije
Promjene boje urina: kada se obratiti ljekaru
Pedijatrijski urinarni kamenac: šta je to, kako ga liječiti
Visoki leukociti u urinu: kada brinuti?
Boja mokraće: Šta nam urin govori o našem zdravlju?
Boja mokraće: uzroci, dijagnoza i kada se brinuti ako vam je urin taman
Hemoglobinurija: Koji je značaj prisustva hemoglobina u urinu?
Šta je albumin i zašto se radi kvantificiranje vrijednosti albumina u krvi?
Šta su anti-transglutaminazna antitela (TTG IgG) i zašto se testira njihovo prisustvo u krvi?
Šta je holesterol i zašto se testira da bi se kvantifikovao nivo (ukupnog) holesterola u krvi?
Gestacijski dijabetes, šta je to i kako se nositi s njim
Šta je amilaza i zašto se radi test za mjerenje količine amilaze u krvi?
Neželjene reakcije na lijekove: šta su i kako upravljati štetnim efektima
Zamjena albumina kod pacijenata s teškom sepsom ili septičkim šokom
Provokacijski testovi u medicini: šta su, čemu služe, kako se odvijaju?
Šta su hladni aglutinini i zašto se radi test kako bi se kvantificirale njihove vrijednosti u krvi?
Zašto je Pee žuta? Boja urina i uloga urobilina
Šećeri: za šta su dobri, a kada loši za nas?
Test urina: za šta se koristi i šta otkriva