Mikroagresije: šta su, kako se nositi s njima

By Cristiano Antonino On Novembar 25, 2022

Mikroagresije su verbalni izrazi, stavovi i ponašanja, namjerni ili nenamjerni, kojima se komuniciraju neprijateljske, pogrdne, negativne poruke, uvrede i uvrede prema pripadnicima potlačenih/marginaliziranih društvenih grupa (Nadal, 2010.)

Mikroagresije, podmukli oblik oblika nasilja

Prefiks mikro ne opisuje kvalitet niti uticaj ovih agresija, već podmukli način na koji se ova vrsta diskriminacije javlja, što otežava prepoznavanje, identifikaciju i dokazivanje mikroagresija.

Teorija mikroagresije je teorijski okvir koji se već deceniju primenjuje na proučavanje diskriminacije marginalizovanih populacija.

Prvo istraživanje je proveo prof. Derald Wing Sue o crncima, a kasnije je primijenjeno na druge društvene grupe, kao što je LGBTQIA+ zajednica.

Zapravo postoje rasističke mikroagresije (na osnovu etničke pripadnosti), seksističke (zasnovane na rodnoj nejednakosti između muškaraca i žena), religiozne, sposobne (na osnovu sposobnosti ili invaliditeta osobe) i homo/transfobične (na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta); oni su manifestacija ili odraz onoga što se smatra uključenim/isključenim, superiornim/inferiornim, normalnim/devijantnim u društvu i na taj način doprinose stvaranju i održavanju diskriminacije.

Vrste mikroagresija

DWSue sa Univerziteta Columbia, u publikaciji American Psychologist iz 2007. godine, predlaže trostruku podjelu svakodnevnih napada 'implicitnog rasizma' čiji bi žrtva mogla biti osoba koja pripada marginaliziranoj etničkoj grupi:

Mikronapadi: svjesne i namjerne uvrede ili gestovi, kao što su epiteti, ili radnje osmišljene da daju prednost jednoj grupi u odnosu na drugu;
Mikro-uvrede: verbalni i neverbalni činovi komunikacije koji suptilno prenose grubost, netaktičnost i ponižavaju grupni identitet ili pripadnost neke osobe (npr.: poslodavac na razgovoru za posao kaže crnom kandidatu: „Uvjeren sam da pozicija treba popuniti kompetentna osoba, bez obzira na etničku pripadnost”);
Mikroagresije: komunikacije koje ponižavaju drugu osobu kroz isključivanje, poricanje ili poništavanje njenih osjećaja i iskustava (npr. komplimentiranje crncu koji vlada jezikom).

Mikroagresije mogu biti toliko rasprostranjene i automatske u svakodnevnim interakcijama da ih počinitelj smatra nevinim ili bezopasnim: „Ne, ali ja sam se šalio“, „Ma daj, nemoj da se uvrijediš“, „Ma kako si osjetljiv“ “, „Ne možeš više ništa reći””. Istraživanja su pokazala da izlaganje mikroagresijama može oštetiti ljude mentalno zdravlje i stvaraju kronični stres, depresiju, anksioznost i smanjeno samopoštovanje.

reference

DWSue et al. (2007), 'Rasne mikroagresije u svakodnevnom životu. Implikacije za kliničku praksu”, američki psiholog

Nadal KL, Johnston MP (2010), 'Multiracijalne mikroagresije: Razotkrivanje monorasizma u svakodnevnom životu i kliničkoj praksi', u DWSue (Ed.), Mikroagresije i marginalnost: Manifestacija, dinamika i utjecaj (str. 123-144). John Wiley & Sons Inc.