Fibromiom: fibrom materice

Fibromiom, češće poznat kao fibrom materice, je najčešći benigni tumor materice. Sinonimi su miom i lejomiom

Fibroma je tipična patologija plodnog doba i kao takva može biti stimulirana u svom rastu proizvodnjom hormona jajnika.

Zaista, s menopauzom često dolazi do smanjenja njenog volumena.

Više od 25% žena starijih od 30 godina ima jedan ili više fibroida, ali manje od 25% ovih mioma je praćeno simptomima.

Mogućnost da se fibroid može degenerirati u maligni oblik izuzetno je rijetka (oko 1 na 1000); na takav rizik se može posumnjati u slučaju brzog povećanja volumena otkrivenog tokom kliničkih ili ultrazvučnih pregleda.

S menopauzom, kada hormonska stimulacija prestane, fibromiom ima tendenciju spontane regresije.

Kako uočiti fibromiom (ili miom materice)?

Tri puta od četiri, fibromiom se povremeno otkrije tokom ginekološkog pregleda ili ultrazvučnog pregleda.

Najčešći simptom je menoragija, odnosno pojava menstrualnih tokova koji su mnogo obilniji nego inače i sa tendencijom krvarenja: menometroragični ciklusi.

Kod nekih žena, koje ne brinu zbog pojačane menstruacije, hipohromna sideropenična anemija može biti znak fibroma.

Vrlo često prisustvo fibroma, posebno velikog, može uzrokovati bol i/ili osjećaj težine u donjem dijelu abdomena ili lumbosakralnog područja.

Osim toga, ovisno o volumenu i lokaciji fibroma, mogu biti prisutni urinarni simptomi (nagon za čestim mokrenjem ili ponekad urinarna inkontinencija) u slučaju pritiska na mjehur (koji je u neposrednoj blizini maternice), ili simptomi crijeva zbog kompresije na rektumu s posljedičnim poteškoćama u defekaciji.

U nekim slučajevima, prisustvo mioma može uzrokovati probleme s neplodnošću i ponovljene pobačaje.

Testovi za dijagnosticiranje fibromioma

Prvi pregled za postavljanje dijagnoze mioma je normalan ginekološki pregled: na vrlo veliki fibroid se ponekad može posumnjati već palpacijom abdomena.

Bimanualni pregled i vaginalna eksploracija omogućavaju da se utvrdi da je materica nepravilno povećana u volumenu i konzistenciji.

U dijagnostici mioma materice ultrazvuk je neophodan: ultrazvuk abdomena je uvijek neophodan za procjenu veličine i lokacije velikih fibroida; transvaginalni ultrazvuk može biti koristan za precizniju analizu zidova materice.

Najbolje vrijeme za ultrazvučni pregled je prvih osam dana nakon početka ciklusa kako bi se bolje kontrolirali čak i mali fibroidi koji strše unutar šupljine materice.

Ultrazvučni pregled je vrlo koristan u praćenju svake tendencije rasta fibroida tokom vremena. Za bolje proučavanje šupljine maternice neophodna je histeroskopija i histerosalpingografija.

Fibromiom, šta očekivati

Prognoza miofibroma je dobra.

U slučaju trudnoće, komplikacije su rijetke, ali je potrebno pažljivo praćenje kako bi se precizirale promjene volumena, njena lokacija u odnosu na umetanje posteljice i na kraju trudnoće u odnosu na položaj fetusa.

Menopauza uzrokuje, u većini slučajeva, smanjenje volumena mioma.

Šta učiniti u slučaju fibromioma (ili fibroida materice)

Izbor terapije zavisi od različitih faktora: mogućeg prisustva simptoma i njihovog stepena, starosti pacijentkinje, moguće želje za trudnoćom i zapremine mioma.

Za fibroid koji nije mnogo obiman, kod pacijenta bez simptoma može biti dovoljno da se zadrži stav čekanja i da se ograniči na periodične preglede (ginekološki pregled i ultrazvuk svakih šest mjeseci).

Naprotiv, kod simptomatičnog pacijenta moraju se napraviti terapijski izbori, koji u nekim slučajevima mogu biti farmakološki, a češće i kirurški.

Farmakološka terapija može biti korisna uglavnom za kontrolu sklonosti krvarenju i, ako je potrebno, za suočavanje s bolom.

Međutim, potpuna regresija fibroma ne može se očekivati ​​od medicinske terapije.

Za kontrolu simptoma hemoragije dostupno je nekoliko kategorija lijekova:

  • Antihemoragici: oni su posebno korisni za kontrolu menoragije i treba ih uzimati po potrebi oralno ili intramuskularnom injekcijom. Nemaju nuspojava, ali se moraju uzimati striktno na pun želudac.
  • Progestini: oni su posebno korisni u blokiranju menometroragije i ponekad čak uspijevaju smanjiti simptome boli. Obično se uzimaju oralno (u obliku tableta) 10 do 15 dana po ciklusu u nekoliko ciklusa počevši od 13. do 15. dana ciklusa i prema uputama ginekologa koji leči.
  • Danazol: ovaj preparat je takođe efikasan u kontroli menometroragije, a terapija se mora nastaviti 4-6 meseci i može da obuzda dalji razvoj mioma (ili fibromatozne materice); međutim, to je lijek sa nuspojavama i mora se primjenjivati ​​pod strogim nadzorom.
  • GnRH analozi: ovi preparati (obično se daju u obliku intramuskularnih injekcija) uključuju privremenu blokadu proizvodnje hormona od strane jajnika. To pokreće neku vrstu reverzibilne farmakološke menopauze, uslijed koje dolazi do prestanka menstruacije (amenoreje) i određenog smanjenja volumena mioma. Međutim, ovi efekti nisu trajni: nakon prekida terapije, prethodni simptomi hemoragije mogu se ponovo pojaviti, a rast fibroida može se nastaviti.

Posljednja terapija se ne može nastaviti jako dugo zbog neugodnih simptoma nalik na menopauzu (npr. navale vrućine) i efekta koji može izazvati osteoporozu.

Stoga se ovaj terapijski izbor donosi ili s ciljem operacije (sa namjerom da se favorizira smanjenje volumena fibroida kako bi se olakšala operacija), ili kod pacijentice vrlo blizu menopauze kako bi se kontrolisala menometroragija do spontanog prestanka menstruacija.

Izbor hirurške terapije je neophodan u slučajevima kada su krvarenja česta i obilna, a medikamentozna terapija nije imala koristi, ili u slučajevima kada upadljivi volumen mioma (ili fibromatozne maternice) stvara bol ili nelagodu zbog kompresije obližnjih organa. (mjehur i/ili crijeva).

Operacija je neophodna za uklanjanje mioma koji svojom lokacijom ometa plodnost.

Hirurške procedure su

  • miomektomija: jednostavno uklanjanje jednog ili više fibroida, čime se čuva maternica. Ovaj izbor se obično preferira za male fibroide i kada je pacijent u reproduktivnoj dobi;
  • histerektomija: potpuno uklanjanje materice. Ovaj izbor je indikovaniji kod pacijenata u peri- ili postmenopauzi, te u složenijim slučajevima kao što je prisustvo multiplih i/ili voluminoznih mioma.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Transvaginalni ultrazvuk: priprema, procedura, prednosti i nedostaci

Šta je papiloma virus i kako se može liječiti?

Šta je papiloma virus i kako se javlja kod muškaraca?

Papa test ili Papa bris: šta je to i kada to učiniti

Upozorenje o rastućoj cijeni vakcine

Vakcina protiv HPV -a smanjuje rizik od recidiva kod pozitivnih žena

HPV vakcina: Zašto je vakcinacija protiv papiloma virusa važna za oba spola

Ginekološki karcinomi: šta treba znati kako biste ih spriječili

Vulvodinija: Koji su simptomi i kako je liječiti

Šta je Vulvodinija? Simptomi, dijagnoza i liječenje: Razgovarajte sa stručnjakom

Nakupljanje tekućine u peritonealnoj šupljini: mogući uzroci i simptomi ascitesa

Nakupljanje tekućine u peritonealnoj šupljini: mogući uzroci i simptomi ascitesa

Šta uzrokuje bol u trbuhu i kako ga liječiti

Varikokela zdjelice: što je to i kako prepoznati simptome

Može li endometrioza uzrokovati neplodnost?

Transvaginalni ultrazvuk: Kako funkcionira i zašto je važan

Candida Albicans i drugi oblici vaginitisa: simptomi, uzroci i liječenje

Šta je vulvovaginitis? Simptomi, dijagnoza i liječenje

Vaginalne infekcije: koji su simptomi?

Hlamidija: Koji su simptomi i kako je liječiti

Hlamidija, simptomi i prevencija tihe i opasne infekcije

Tumori nadbubrežne žlijezde: Kada se onkološka komponenta pridruži endokrinoj komponenti

Infekcija i prevencija papiloma virusa

Izvor:

Pagine Mediche

Moglo bi vam se svidjeti