Hemohrom, šta je to? Kada su vrijednosti crvenih krvnih zrnaca normalne?
Normalne krvne vrijednosti: CBC je najčešći test krvi koji uključuje brojanje crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), bijelih krvnih stanica (leukocita) i trombocita (trombocita)
Crvena krvna zrnca: šta su i koje su normalne vrijednosti
Crvena krvna zrnca – ili eritrociti – su stanice u obliku diska prosječnog prečnika od 8 mikrona (8 tisućitih delova milimetra) koje se koriste za transport kiseonika i ugljen-dioksida.
Crvena krvna zrnca se rađaju u hemopoetskoj srži iz nezrelih ćelija zvanih eritroblasti.
Vrijeme sazrijevanja eritrocita je 5 dana, a njihov prosječan životni vijek je 120 dana.
normalne vrijednosti:
- muškarci 4.4-5.9 miliona/mL;
- žene 3.8-5.3 miliona/mL.
Povećanje crvenih krvnih zrnaca iznad normalnih vrijednosti može ukazivati na talasemiju, apsolutnu policitemiju ili sekundarnu poliglobuliju.
Smanjenje može biti znak anemije.
Bijela krvna zrnca: šta su i koje su normalne vrijednosti
Bijelih krvnih zrnaca – ili leukociti – ne sadrže hemoglobin i nalaze se u omjeru 1:1 sa crvenim krvnim zrncima.
Normalne vrijednosti se kreću od 4.3 do 10 hiljada/mL.
Sastav bijelih krvnih zrnaca (formula leukocita) je sljedeći:
Ukupni leukociti: 4500-11000
Neutrofilni granulociti: 1800-7700
Eozinofilni granulociti: 0-450
Bazofilni granulociti: 0-200
Limfociti: 1000-4800
Monociti: 0-800
Pojam leukopenija označava smanjenje broja bijelih krvnih stanica, dok leukocitoza ukazuje na njihovo povećanje.
Trombociti: šta su i koje su normalne vrijednosti
Oni su najmanji figurirani elementi krvi koji doprinose koagulaciji; spajanjem u određenim situacijama (trauma, rane) zaustavljaju krvarenje.
Trombociti se pojavljuju kao diskovi promjera 2-4 milimetra koji – u slučaju krvarenja – formiraju 'trombocitni čep' koji je sposoban zaustaviti (primarna hemostaza).
Normalne vrijednosti se kreću od 150,000 do 400,000 po dL.
Povećanje broja trombocita je pokazatelj mijeloproliferativnih sindroma ili sekundarne trombocitoze (upala, krvarenje, splenektomija, neoplazija).
Može se javiti i nakon fizičke aktivnosti ili u vezi s porođajem.
Smanjenje (ispod 50,000 jedinica) može poremetiti hemostazu (sposobnost zaustavljanja krvarenja) i javlja se zbog infekcija, kongenitalnih malformacija, intoksikacija, terapija lijekovima, infiltracije koštane srži, Fanconijevog sindroma.
Hematokrit: šta je i za šta se koristi
Hematokrit je test koji mjeri postotak količine korpuskularnog dijela (koji se sastoji uglavnom od crvenih krvnih zrnaca) od ukupnog volumena krvi.
CBC: Hemoglobin, šta je i za šta se koristi
Hemoglobin je konjugirani protein koji obavlja funkciju transporta kisika.
Nedostatak hemoglobina dovodi do anemije.
normalne vrijednosti:
muškarci 13-17 g/dL;
ženke 12-16 g/dL.
Anemija je definisana vrijednostima ispod 13 g/dL kod muškaraca, 12 g/dL kod žena i 11 g/dL kod djece i trudnica.
Hemohrom: MCV, MCH, MCHC, šta su i koje su normalne vrednosti
MCV (Mean Corpuscular Volume): označava srednji korpuskularni volumen crvenih krvnih zrnaca u odnosu na ukupni hematokrit. Razlikuje anemije na normocitne, mikrocitne i makrocitne.
Normalne vrijednosti su 80-99 Fl (femtolitara) kod muškaraca i 80-100Fl kod žena.
MCH (Mean Corpuscolar Hemoglobin): označava srednji sadržaj hemoglobina u odnosu na crvena krvna zrnca. Razlikuje hipohromne od normohromnih anemija. Normalne vrednosti: 27-34 str.
MCHC (srednja koncentracija korpuskolarnog hemoglobina): označava prosječnu koncentraciju hemoglobina u eritrocitima. Normalne vrijednosti: 27-34 pg (pikograma).
RDW (širina distribucije crvenih krvnih zrnaca): označava homogenost volumena crvenih krvnih zrnaca. Što je veći, to je veća nehomogenost. Normalne vrijednosti se kreću između 11 i 17%. Povećanje se može javiti u prisustvu sideropenične i megaloblastične anemije ili nakon transfuzije krvi. Smanjenje se javlja nakon liječenja anemija.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Testovi urina: vrijednosti glikozurije i ketonurije
Promjene boje urina: kada se obratiti ljekaru
Pedijatrijski urinarni kamenac: šta je to, kako ga liječiti
Visoki leukociti u urinu: kada brinuti?
Boja mokraće: Šta nam urin govori o našem zdravlju?
Boja mokraće: uzroci, dijagnoza i kada se brinuti ako vam je urin taman
Hemoglobinurija: Koji je značaj prisustva hemoglobina u urinu?
Šta je albumin i zašto se radi kvantificiranje vrijednosti albumina u krvi?
Šta su anti-transglutaminazna antitela (TTG IgG) i zašto se testira njihovo prisustvo u krvi?
Šta je holesterol i zašto se testira da bi se kvantifikovao nivo (ukupnog) holesterola u krvi?
Gestacijski dijabetes, šta je to i kako se nositi s njim
Šta je amilaza i zašto se radi test za mjerenje količine amilaze u krvi?
Neželjene reakcije na lijekove: šta su i kako upravljati štetnim efektima
Zamjena albumina kod pacijenata s teškom sepsom ili septičkim šokom
Provokacijski testovi u medicini: šta su, čemu služe, kako se odvijaju?
Šta su hladni aglutinini i zašto se radi test kako bi se kvantificirale njihove vrijednosti u krvi?
Zašto je Pee žuta? Boja urina i uloga urobilina
Šećeri: za šta su dobri, a kada loši za nas?
Test urina: za šta se koristi i šta otkriva
Glikirani hemoglobin: šta je to i zašto je važan