Zatvor: šta je to i koji su lijekovi

Šta je zatvor? Možda ga znamo pod drugim imenom: zatvor, termin koji se koristi za označavanje izuzetno čestih crijevnih problema, povezanih s faktorima rizika kao što je neuravnotežena prehrana bez hrane koja potiče dobru pokretljivost crijeva ili uzimanje određenih lijekova

Opstipacija može biti i simptom raznih bolesti, zbog čega bi pacijenti koji se žale na tipične manifestacije zatvora trebali konzultirati svog liječnika koji će ukazati na najprikladnije pretrage za otkrivanje uzroka.

Zatvor: šta je to?

Zatvor se definiše kao stanje u kojem osoba ima manje od tri evakuacije stolice sedmično.

Ova definicija je, međutim, zasnovana na epidemiološkim studijama i uglavnom je naučne prirode, jer, češće, pacijent koji sebe definiše kao konstipaciju opisuje nejasniji osećaj crevnog 'kvara' koji karakterišu poremećaji različitih vrsta, kao što su nepotpuna evakuacija ili prisustvo pretvrde stolice ili u malim količinama.

Koji su uzroci zatvora?

Zatvor ponekad može biti uzrokovan:

  • crijevne patologije (npr. kolorektalni karcinom);
  • neurološke bolesti (npr. Parkinsonova bolest);
  • metaboličke bolesti (npr. dijabetes ili hipotireoza);
  • uzimanje lekova.

U većini slučajeva, međutim, radi se o 'idiopatskim' slučajevima, tj. ne znamo uzrok.

U tim slučajevima se identifikuje nekoliko mehanizama koji su u osnovi opstipacije i ponekad ovi mehanizmi mogu koegzistirati.

Usporen motilitet crijeva je najčešći uzrok; takozvano lijeno crijevo je zapravo u osnovi simptoma zatvora upravo zbog sporijeg napredovanja stolice.

Zatvor može biti uzrokovan i nedostatkom koordinacije karličnih mišića, koji ne rade sinergijski u pripremi i tokom čina defekacije.

Konačno, konstipacija može biti dio šireg niza abdominalnih simptoma koji još nisu u potpunosti shvaćeni i nazivaju se sindromom iritabilnog crijeva, u kojem su crijevni bol i nadutost dominantne tegobe.

Konstipacija je stanje koje pogađa oko 15% populacije, a posebno ženski spol, zbog mogućeg hormonskog utjecaja na pokretljivost crijeva.

Druga kategorija koja je široko pogođena opstipacijom je ona starijih osoba, posebno u vezi sa povećanim unosom lijekova koji u nekim slučajevima konstipaciju računaju kao nuspojavu i zbog sklonosti da piju manje vode.

Zatvor, kada obaviti gastroenterološki pregled

Kao što smo naveli, opstipacija je prilično čest poremećaj s kojim mnogi ljudi žive.

U težim situacijama, međutim, može biti potrebna intervencija gastroenterologa.

Posebno, pacijenti treba da obrate posebnu pažnju na poremećaj kada postoji progresivno pogoršanje učestalosti evakuacije, ako postoji porodična anamneza raka gastrointestinalnog trakta, ili ako postoje dodatni znakovi „upozorenja“ ili simptomi kao što su

  • gubitak težine
  • krv u stolici
  • sniženi nivo hemoglobina (anemija).

Traženje savjeta gastroenterologa može biti korisno i u slučajevima teške konstipacije, odnosno kada se pojave simptomi povezani s rijetkim pražnjenjem crijeva (napuhnutost, bolovi u trbuhu, potreba za naprezanjem prilikom izbacivanja stolice, tvrda ili kozja stolica, osjećaj nepotpuno pražnjenje crijeva) pogoršavaju kvalitet života pojedinca.

U tim slučajevima specijalista će ispitati i pregledati pacijenta i procijeniti najprikladniji dijagnostički put za svaki slučaj.

Dalja ispitivanja mogu biti neophodna uz pomoć rendgenskih zraka crijeva, koji su specifični za proučavanje vremena prolaska stolice.

Anorektalna manometrija, za procjenu pokretljivosti karlice, ili defekografija, kako bi se pokazale promjene u koordinaciji dna karlice tokom izbacivanja fekalija, također se ponekad može pokazati korisnim.

Konačno, pacijent se može podvrgnuti kolonoskopiji uglavnom kako bi se isključio kolorektalni karcinom i kako bi se spriječio.

Lijekovi za zatvor

Kako onda liječiti zatvor? Specijalista gastroenterolog može procijeniti upotrebu suplemenata ili laksativa koji stvaraju masu, koji u kombinaciji sa adekvatnom hidratacijom, na najprirodniji način povećavaju učestalost evakuacije.

Govorimo na primjer o psilijumu ili metilcelulozi.

Takođe su veoma efikasni osmotski laksativi, kao što su preparati na bazi polietilen glikola ili laktuloze, koji poboljšavaju hidrataciju stolice izazivajući povećanje aktivnosti creva.

Ostali lijekovi koje može propisati gastroenterolog su bisakodil, sena, linaklotid ili prukaloprid, za koje se, međutim, obično ne preporučuje da se uzimaju duže vrijeme.

Šta jesti kod zatvora

Zatvor se općenito pogoršava sjedilačkim načinom života, ishranom sa malo vlakana i slabom hidratacijom.

Stoga je neophodno kombinirati tretmane koje je odredio gastroenterolog s posebnom pažnjom na dijetu.

Stoga se preporučuje ishrana bogata povrćem, mahunarkama, voćem i integralnim žitaricama, što je korisno za povećanje unosa vlakana, koja bi trebala dostići 20-35 grama dnevno.

Vlakna povećavaju količinu i hidrataciju fekalnog sadržaja, što rezultira boljim fekalnim tranzitom.

Takođe je važno da ostanete hidrirani, jer voda takođe olakšava izbacivanje fekalija.

Osobe koje pate od zatvora treba da piju najmanje jedan i po litar vode dnevno.

Aktivan način života također treba kombinirati s ishranom, pa ograničite sjedilački život što je više moguće, npr. hodanjem ili vožnjom bicikla.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Kada beba ne kaki: zatvor

Sindrom opstruirane defekacije (ODS): Nemogućnost prirodnog defekacije

Pedijatrija: opstipacija kod djece

Opstruirana defekacija: kako se manifestira i kako liječiti ovaj oblik kroničnog zatvora

Kolangitis: simptomi, uzroci i liječenje

Hitne situacije za zdravlje abdomena, znaci upozorenja i simptomi

Fekalom i crijevna opstrukcija: kada pozvati doktora

Boja fekalija: normalna i patološka

Infestacija pinworms: Kako liječiti pedijatrijskog pacijenta s enterobijazom (oksiurijazom)

Crijevne infekcije: Kako se infekcija Dientamoeba Fragilis zarazi?

Gastrointestinalni poremećaji uzrokovani NSAIL: šta su, koje probleme uzrokuju

Intestinalni virus: šta jesti i kako liječiti gastroenteritis

Prepoznavanje različitih vrsta povraćanja prema boji

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS): dobroćudno stanje koje treba držati pod kontrolom

Kolitis i sindrom iritabilnog crijeva: koja je razlika i kako ih razlikovati?

Sindrom iritabilnog crijeva: simptomi s kojima se može manifestirati

Hronična upalna bolest crijeva: simptomi i liječenje Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa

Stručnjaci pozivaju na promjene u načinu na koji se dijagnosticira IBS (sindrom iritabilnog crijeva)

Šta je Dolihosigma? Uzroci, dijagnoza i liječenje stanja

Crna stolica i Melena: Uzroci i liječenje kod odraslih i dojenčadi

Boja fekalija: normalna i patološka

Šta je fekalna inkontinencija i kako je liječiti

Kalprotektin fekalija: Zašto se radi ovaj test i koje su vrijednosti normalne

Pedijatrija: opstipacija kod djece

izvor

humanites

Moglo bi vam se svidjeti