Nesanica je vrlo čest poremećaj spavanja: oboljelom je teško zaspati. Ali to nije sve: moguće je da se oboljeli ne samo da se često budi tokom noći, već da otvori oči prije zore i da više nikada ne zaspi

To je više od dosadnog poremećaja: nedostatak sna ili loše spavanje može uticati na energiju i raspoloženje osobe, ali i naštetiti njenom zdravlju, narušavajući radni učinak i kvalitet života.

Ne postoji standardan broj sati sna koji je potreban da biste se 'osjećali dobro', ali se razlikuje od osobe do osobe

Međutim, vjeruje se da je većini ljudi u odrasloj dobi potrebno oko 7-8 sati noću (ali ima onih kojima je potrebno samo 5 sati da povrate energiju, a postoje i dugospavači, kojima je potrebno 9 ili 10).

Ipak, postoji mnogo ljudi koji doživljavaju kratkotrajnu ('akutnu') nesanicu u svom životu, koja traje danima ili sedmicama: obično je rezultat stresa ili traumatskog događaja.

Međutim, ima i onih koji pate od dugotrajne nesanice ('hronična nesanica'), koja traje najmanje mjesecima, a često i mnogo duže.

Nesanica može biti 'primarna' i stoga izolovani poremećaj, ili može biti sekundarna u odnosu na druga medicinska stanja ili uzimanje određenih lijekova.

Priznanje da patite od toga je prvi korak ka njegovom rješavanju i povratku dobrom kvalitetu života.

Nesanica: definicija i od čega se sastoji

Termin nesanica potiče od latinskog insomnia i znači 'nedostatak snova'; sugestivan termin za opisivanje poremećaja spavanja koji je uobičajen koliko i dosadan.

Sa kliničke tačke gledišta, nesanica se odnosi na nedovoljno trajanje sna, ali i na njegov diskontinuitet: nije dovoljno spavati nekoliko sati noću da biste patili od nje, već je neophodno da ti sati nisu dovoljni za održavati adekvatne društvene i radne funkcije tokom dana.

Ponekad je poremećaj primitivan, ali češće je sekundarni u odnosu na druga patološka ili fizička stanja ili loše navike (vezane za ishranu, fizičku aktivnost i način života općenito).

Iako 10% svjetske populacije pati od kronične nesanice, ne postoji samo jedan tip i zaista svaki pacijent manifestira različite simptome.

Naime, postoje tri vrste nesanice

• početna nesanica, kada subjekt teško zaspi
• srednja nesanica, kada se subjekt probudi tokom noći i bori da ponovo zaspi
• terminalna nesanica, kada se subjekt žali na rano buđenje i bori se da ponovo zaspi

U svakom slučaju, kvalitet sna je vrlo nizak, a nuspojave različite (poteškoće u budnom toku dana, pad koncentracije i pamćenja, do potpune depresije).

Štaviše, do danas ne samo da ne postoje lijekovi koji u potpunosti rješavaju poremećaj, nego ni lijekovi koji su pogodni za sve pojedince.

Nesanica: simptomi

Simptomi nesanice mogu uključivati:

• teškoće zaspati uveče
• buđenje noću
• buđenje prerano ujutru
• ne osjećam se dobro odmorno nakon noćnog sna
• dnevni umor ili pospanost
• razdražljivost, depresija ili anksioznost
• poteškoće s obraćanjem pažnje, koncentriranjem na zadatke/rad ili poteškoće s pamćenjem
• povećana učestalost grešaka (npr. na poslu)
• stalna briga o spavanju

Međutim, da bi se smatralo da osoba zaista pati od značajnog stepena hronične nesanice, moraju se uzeti u obzir određeni kriterijumi:

• vrijeme za spavanje ili vrijeme za buđenje noću jednako ili duže od 30 minuta
• epizode poremećaja sna jednake ili duže od 3 noći sedmično
• trajanje nesanice jednako ili duže od 6 mjeseci

Ljudi koji pate od poremećaja spavanja žale se na dnevnu pospanost i pogoršanje radne sposobnosti (Morin, 1993).

Oni koji pate od nesanice, u poređenju sa osobama bez nesanice, takođe prijavljuju visok nivo anksioznosti i depresije.

Nesanica stoga može biti faktor rizika ili uzročni faktor za razvoj određenih psihijatrijski poremećaji (Harvey, 2001; Lichstein, 2000).

Uzroci nesanice i kako je spriječiti

Iako u nekim slučajevima nesanica može biti izolirani poremećaj, mnogo češće je zapravo povezana s drugim fizičkim i mentalnim patologijama.

Obično je rezultat stresa, životnih događaja ili navika koje ometaju san.

Liječenje osnovnog uzroka može riješiti nesanicu, iako ponekad ovaj poremećaj može trajati godinama i postati potpuna patologija.

Uobičajeni uzroci kronične nesanice uključuju

• Stres. Brige oko posla, škole, zdravlja, finansija ili porodice mogu održavati um aktivnim noću, što otežava spavanje. Stresni životni događaji ili traume, kao što su smrt ili bolest voljene osobe, razvod ili gubitak posla, također mogu dovesti do nesanice.
• Rad u smjenama ili putovanje Cirkadijalni ritmovi djeluju kao unutrašnji sat, pokrećući aspekte kao što su ciklus spavanja i buđenja, metabolizam i tjelesna temperatura. Njihovo prekidanje može dovesti do nesanice. Glavni uzroci uključuju jet lag zbog interkontinentalnog putovanja, rad u smjenama s čestim promjenama ili noćne smjene
• Loše navike spavanja. Loše navike spavanja uključuju neredovno odlazak u krevet, svakodnevna drijemanja, stimulativne aktivnosti prije spavanja, okruženje u kojem se ne osjeća ugodno spavati, korištenje kreveta za rad, jelo ili gledanje televizije.
• Računari, TV, video igrice, pametni telefoni ili drugi ekrani neposredno prije odlaska u krevet mogu ometati ciklus spavanja.
• Jesti prekasno uveče. Lagana užina prije spavanja je u redu, ali previše jela može uzrokovati da se osoba osjeća fizički neugodno dok leži.
• Kofein, nikotin i alkohol. Kafa, čaj i druga pića s kofeinom su stimulansi: njihovo ispijanje u kasnim popodnevnim ili večernjim satima može spriječiti pacijenta da zaspi noću. Nikotin u duhanskim proizvodima je još jedan stimulans koji može ometati san. Alkohol može pomoći da se zaspi, ali sprečava dublje faze sna i često uzrokuje buđenje usred noći.
• Lijekovi. Mnogi lijekovi mogu ometati san, kao što su neki antidepresivi, lijekovi protiv bolova, antihistaminici, antihipertenzivi ili lijekovi za astmu ili prehladu. Lijekovi koji se koriste za mršavljenje, koji sadrže kofein ili druge stimulanse, također mogu poremetiti san
• Poremećaji mentalnog zdravlja. Na primjer, posttraumatski stresni poremećaj ili depresija
• Patologije: Primjeri stanja povezanih s nesanicom uključuju kronični bol, rak, dijabetes, bolesti srca, astmu, gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), prekomjerno aktivnu štitnu žlijezdu, Parkinsonovu bolest i Alchajmerovu bolest.

Nesanica i starenje

Nesanica postaje sve češća s godinama.

Kako starimo, možemo iskusiti:

• Promjene u obrascima spavanja. San često postaje manje miran s godinama, pa je veća vjerovatnoća da će buka ili drugi uznemirujući elementi u okruženju probuditi osobu; između ostalog, kako ljudi stare, često se ranije umore, ranije odlaze na spavanje i ujutru se bude ranije. Starijim ljudima je generalno potrebna ista količina sna kao i mlađim ljudima.
• Promjene u aktivnostima. Starije osobe mogu biti manje fizički ili društveno aktivne i to ih više predisponira na dnevne drijemanje koje ometaju kvalitetan san noću.
• Promjene u zdravlju. Hronični bol zbog stanja kao što su artritis ili problemi s leđima, kao i depresija ili anksioznost, mogu ometati san. Problemi koji povećavaju potrebu za mokrenjem tokom noći, kao što su bolest prostate ili mokraćne bešike, apneja u snu i sindrom nemirnih nogu, čine isto i postaju sve češći s godinama.
• Lijekovi. Stariji ljudi općenito koriste više lijekova od mlađih pacijenata, a neki od njih mogu imati nesanicu kao nuspojavu.
• Problemi sa spavanjem također mogu biti zabrinuti za djecu i adolescente, ali to je uglavnom zato što su aktivniji i zbog toga žele kasnije ići u krevet i više spavati ujutro.

Zbog toga je važno da roditelji programiraju cikluse spavanja i buđenja koje će ih usvojiti.

Nesanica: posljedice

San je jednako važan za zdravlje kao i zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost, jer utiče na pojedinca i psihički i fizički.

U stvari, ljudi s nesanicom prijavljuju niži kvalitet života od ljudi koji dobro spavaju.

Posledice nesanice uključuju:

• slabiji učinak na poslu ili u školi
• sporije vrijeme reakcije pri vožnji s povećanim rizikom od nezgoda
• poremećaji mentalnog zdravlja kao što su depresija, anksiozni poremećaj ili zloupotreba supstanci
• povećan rizik i ozbiljnost bolesti ili dugotrajnih stanja kao što su hipertenzija i bolesti srca

Koji tretmani su korisni u borbi protiv nesanice

Neke dobre navike mogu pomoći u prevenciji nesanice i omogućiti dubok, miran san.

U nastavku je lista korisnih savjeta koje trebate slijediti u borbi protiv ovog poremećaja:

• dosljednost je ključna: držanje istog vremena kada idete na spavanje i budite se (čak i vikendom) može pomoći u regulaciji sna
• ostanite aktivni: redovna aktivnost pomaže u promicanju dobrog sna
• provjerite da vaši svakodnevni lijekovi ne doprinose nesanici
• izbjegavajte ili ograničite dnevno spavanje
• izbjegavajte ili ograničite kofein i alkohol i ne koristite nikotin
• izbjegavajte velike obroke i pića prije spavanja
• učinite spavaću sobu udobnim mjestom za spavanje
• kreirajte opuštajući ritual prije spavanja, kao što je topla kupka, čitanje ili slušanje tihe muzike

Osim ovih mjera opreza koje treba poduzeti kao preventivne mjere, oni koji već pate od nesanice mogu razgovarati sa svojim liječnikom o mogućoj kognitivno-bihejvioralnoj psihoterapiji ili terapiji lijekovima.

Kognitivno-bihevioralna psihoterapija se sastoji od upotrebe određenih intervencijskih tehnika koje se mogu koristiti ovisno o karakteristikama poremećaja kod svakog pacijenta.

Tehnike su uglavnom:

• Edukacija o higijeni spavanja: etiološki faktori i faktori održavanja nesanice se objašnjavaju pacijentu prema kognitivno-bihejvioralnom modelu.
• Osim toga, razjašnjena je fiziologija spavanja (faze spavanja, unutrašnji i vanjski sat, individualne razlike) kako bi se poboljšao kvalitet sna.
• Ograničenje spavanja: omogućava da se vrijeme koje pacijent provede u krevetu uskladi s vremenom provedenim u spavanju.
• Kontrola stimulusa: ima za cilj da eliminiše sve veze između kreveta ili spavaće sobe i aktivnosti koje nisu kompatibilne sa spavanjem.
• Kognitivno restrukturiranje: postupak za promjenu disfunkcionalnih uvjerenja i očekivanja o snu.
• Tehnike opuštanja i maštovite distrakcije.

Što se tiče lijekova, hipnoinduktivni lijekovi se najčešće koriste kod starijih pacijenata, dok se hipnotici ili anksiolitici s hipnotičkom funkcijom (benzodiazepini) ne preporučuju za produženu primjenu, jer imaju brojne nuspojave i dovode do visokog stupnja navikavanja.

Štaviše, drastičan pokušaj povlačenja može dovesti do krvavog povratka nesanice, psihomotorne agitacije, anksioznosti i tremora (Gillin, Spinwerber i Johnson, 1989).

To dovodi do nesanice da ponovo uzme lijek, stvarajući začarani krug.

Dugotrajno liječenje poremećaja nesanice stoga zahtijeva upotrebu antidepresivnih sedativnih lijekova i melatonina.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Apneja u snu: koji su rizici ako se ne liječi?

Polisomnografija: razumijevanje i rješavanje problema apneje u snu

TASD, Poremećaj spavanja kod osoba koje su preživjele traumatična iskustva

Pedijatrijska opstruktivna apneja u snu

Djeca sa apnejom u snu u tinejdžerskim godinama mogla bi razviti povišen krvni pritisak

Poremećaji spavanja: znakovi koji se ne smiju potcijeniti

Mjesečarenje: šta je to, koje simptome ima i kako ga liječiti

Koji su uzroci mjesečarenja?

Katatonija: značenje, definicija, uzroci, sinonimi i lijekovi

Tinejdžeri i poremećaji spavanja: kada se obratiti stručnjaku?

Apneja u snu: uzroci i lijekovi

Polisomnografija, test za dijagnosticiranje poremećaja spavanja

Pedijatrija, šta je PANDAS? Uzroci, karakteristike, dijagnoza i liječenje

Nesanica: Simptomi i liječenje poremećaja spavanja

izvor

Bianche Pagina