Dijabetes: bavljenje sportom pomaže u kontroli glukoze u krvi

By Cristiano Antonino On Novembar 4, 2022

Kada danas govorimo o dijabetesu, govorimo o bolesti čija je incidencija, u Italiji i širom svijeta, u stalnom porastu.

Dovoljno je reći da u našoj zemlji oko 5.3% stanovništva boluje od dijabetesa.

Faktori rizika za dijabetes također uključuju paralelni rast patologija poput gojaznosti i metaboličkog sindroma, koji su uzrokovani nepravilnim načinom života koji karakterizira sjedilaštvo i loša prehrana.

S druge strane, aktivan život je neophodan i za prevenciju dijabetesa i za podršku liječenju pacijenata sa dijabetesom.

Redovna tjelovježba u skladu sa zdravstvenim stanjem je neophodna jer pomaže u održavanju tjelesne težine pod kontrolom, smanjenju šećera u krvi i krvnom tlaku, te povećanju osjetljivosti na inzulin i HDL kolesterola, takozvanog 'dobrog kolesterola'.

Osim ciljanog treninga, korisno je promijeniti svoje svakodnevne navike, na primjer navikavanjem na više hodanja ili vožnje biciklom ili odabirom stepenica umjesto lifta.

Šta je dijabetes

Dijabetes je bolest koju karakteriše povišen nivo šećera u krvi.

Kada pacijent ima defekt u djelovanju inzulina, hormona koji proizvodi gušterača i koji održava stabilan nivo glukoze u krvi, razvija se dijabetes.

To može biti dva tipa: dijabetes tipa 1, rjeđi i vrlo teški oblik koji je povezan s potpunim izostankom inzulina zbog djelovanja autoantitijela, i dijabetes tipa 2, koji pogađa oko 90% dijabetičara.

Dijabetes tipa 2 uglavnom je uzrokovan inzulinskom rezistencijom, odnosno smanjenjem sposobnosti djelovanja inzulina, što dovodi do povećanja proizvodnje glukoze u jetri, a istovremeno i do manje potrošnje glukoze u mišićima.

Ako se dijabetes tipa 1 ne može spriječiti, situacija je drugačija kada je u pitanju dijabetes tipa 2.

U ovom slučaju, zapravo, način života igra ključnu ulogu u smislu prevencije: uravnotežena prehrana i uobičajena fizička aktivnost pomažu u smanjenju razine glukoze u krvi.

Dijabetes: terapija, kontrola glukoze u krvi i način života

Dijabetes, ako se zanemari, može dovesti do razvoja komplikacija koje zahvaćaju kardiovaskularni sistem, bubrege, oko i živce, što može ozbiljno utjecati na kvalitetu života.

Pacijent s dijabetesom stoga mora usvojiti zdrav način života i uravnoteženu ishranu, te savjesno slijediti terapije koje uključuju lijekove koji normaliziraju glikemiju i po potrebi lijekove za kontrolu drugih komplikacija bolesti.

Za optimalno upravljanje ovom patologijom, specijalista za dijabetes može imati podršku drugih stručnjaka kao što su dijetetičar, kardiolog, nefrolog, neurolog i oftalmolog.

Na kraju, element od fundamentalne važnosti u liječenju dijabetesa je samokontrola glukoze u krvi, koja se, ovisno o vrsti dijabetesa i njegovoj težini, može raditi nekoliko desetina puta godišnje ili čak dnevno.

Dijagnoza dijabetesa stoga mijenja organizaciju života oboljelog od nje.

Međutim, to ne treba shvatiti kao da pacijenti sa dijabetesom ne mogu voditi normalan život ili moraju slijediti posebno restriktivne dijete.

U stvari, osobe sa dijabetesom mogu jesti sve, a specijalista će odrediti koju hranu treba jesti umjereno iu malim količinama; generalno, dobro je izbegavati višak ugljenih hidrata (pirinač, slatkiši) i masti (pržena hrana, crveno meso) i favorizovati povrće i voće u pravim količinama.

Dijabetes: prednosti fizičke aktivnosti

Fizička aktivnost, kao što smo rekli, takođe doprinosi kontroli dijabetesa.

Sport, naime, poboljšava osjetljivost na inzulin, a samim tim i metaboličke parametre pacijenta.

Uprkos važnosti tjelovježbe u liječenju bolesti, podaci nisu ohrabrujući: samo 20% pacijenata sa dijabetesom se redovno bavi sportom.

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Očigledno, sportsku aktivnost treba obavljati u dogovoru sa lekarom iu skladu sa fizičkom kondicijom, ali treba nastojati da vodi što aktivniji život.

Dijabetes: kojim sportom se baviti?

Oni koji nisu u stanju da se bave sportom mogu početi s umjerenim vježbanjem: hodanje, na primjer, čak i bez pretjeranog napora, odlična je aktivnost koju treba raditi oko 30 minuta dnevno pet puta sedmično.

Oni koji su dijabetičari mogu probati i 'intervalni trening', tj. naizmenično sporo i brzo hodanje: vrsta vježbe koja pomaže u kontroli šećera u krvi i dobra je za kardiovaskularni sistem.

Istezanje je također korisno jer pomaže u poboljšanju fleksibilnosti mišića i povećanju nivoa performansi.

Općenito, aerobna aktivnost, kao što je hodanje, joga, pilates ili vožnja bicikla, uz to što je praktična za gotovo sve, također je ona koja najviše koristi metabolizmu.

Nordijsko hodanje, s druge strane, koje uključuje korištenje planinarskih štapova, pogodno je za one koji mogu izdržati intenzivnije vježbanje.

To aktivira mišiće na rukama i trupu, a guranje također povećava potrošnju energije, promičući smanjenje tjelesne težine i trenirajući kardiorespiratorni kapacitet.

U svakom slučaju, oni koji su spremni sada se mogu posvetiti sportu po svom izboru, pa čak i sportovima koji su se nekada smatrali zabranjenim za dijabetičare (npr. planinarenje, padobranstvo, ronjenje): zahvaljujući novim tehnologijama upravljanja, zapravo, Upravljanje glukozom u krvi je jednostavnije i preciznije, a mnogo je lakše nego što je bilo spriječiti hipoglikemiju i na taj način smanjiti rizik od gubitka svijesti u trenucima kada bi to moglo biti posebno opasno.