Stres, međutim, nije nužno loš: zapravo postoji dobar stres, nazvan eustress, koji omogućava našem organizmu da se nosi s malim i velikim hitnim situacijama, dajući nam neočekivanu snagu i otpor.

Ali ako stresna situacija potraje predugo, a ne prati je faza opuštanja, to dovodi do niza štetnih recidiva za organizam.

Ovo se naziva lošim stresom ili nevoljom

Kortizol, hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde na poticaj mozga, simbol je stresa: u trenucima povećane napetosti, uzrokuje porast šećera i masti u krvi, dajući tijelu energiju koja mu je potrebna.

Zajedno s kortizolom, tada se oslobađaju adrenalin i noradrenalin (kateholamini); kombinacija ova tri povećava krvni pritisak kako bi se poboljšala fizička izvedba i budnost.

Kada stresna situacija prođe, tijelo se vraća u ravnotežu (mišićni tonus, disanje, otkucaji srca i krvni tlak se smanjuju) i tijelo se opušta.

Ova faza je neophodna: bez nje nastaju uslovi za iscrpljenost.

CIKLUS STRESA

Stres je ciklično stanje, čiji se tok može podijeliti u tri faze:

• budnost: organizam priprema potrebne resurse da se nosi sa stresnom situacijom;
• otpor: period u kojem je stres produžen. Organizam efikasno racionira raspoložive resurse, oslobađajući akumuliranu energiju u obliku masti zahvaljujući djelovanju kortizola, hormona koji proizvodi nadbubrežna žlijezda na poticaj mozga, a koji u ovoj fazi ostaje na konstantno visokom nivou. To onda uzrokuje gubitak težine. Kako su resursi iscrpljeni, međutim, dolazi do stanja kroničnog stresa;
• iscrpljenost: nadbubrežne žlijezde više ne mogu lučiti potrebnu količinu kortizola, čiji nivo pada do tačke iscrpljenosti. Ovo je prirodna pojava kada stresna situacija postane nepodnošljiva, praćena stanjem fizičke i psihičke slabosti.

UMORNI JUTRO, A UVEČE AKTIVNI?

Nivo proizvedenog kortizola varira, opisujući krivulju, tokom dana, a energija koju imamo je modifikovana upravo prateći ovaj trend.

Najviši vrhunac se javlja u vremenu prije buđenja kako bi se tijelu obezbijedila energija koja mu je potrebna da prođe kroz dan.

Stres utiče na ovu krivu, osiguravajući da nivo kortizola ostane visok čak i na kraju dana.

To vam omogućava da radite do kasno u noć, ali otežava san i na duge staze mijenja ritam spavanja i buđenja: ujutro se osjećate umorno jer je nivo kortizola nizak, ali raste tokom dana sve dok ne dostigne prevelike vrhove u veče.

U slučaju hroničnog stresa, oni koji imaju visok nivo kortizola uveče imaju veći rizik od razvoja oblika arterioskleroze povezanih sa hipertenzijom, što zauzvrat povećava kardiovaskularni rizik.

Štaviše, hronični višak kortizola oslabi imunološki sistem i može izazvati bolesti kao što je osteoporoza.

KAKO SE BORITI SA STRESOM?

Negativni stres danas je dio naše svakodnevice i često je povezan sa situacijama (možda u vezi s poslom) koje se ne mogu promijeniti.

Stoga moramo nadoknaditi zdrav način života i dobre navike kao što su zdrava ishrana, ne pušenje, posvetiti vrijeme opuštajućim aktivnostima i spavati točan broj sati po noći.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Stres i simpatija: Koja veza?

Patološka anksioznost i napadi panike: Uobičajeni poremećaj

Pacijent sa napadom panike: Kako upravljati napadima panike?

Napad panike: šta je to i koji su simptomi

Spašavanje pacijenta sa problemima mentalnog zdravlja: ALGEE protokol

Poremećaji u ishrani: korelacija između stresa i gojaznosti

Može li stres uzrokovati peptički čir?

Važnost supervizije za socijalne i zdravstvene radnike

Faktori stresa za tim hitne medicinske sestre i strategije suočavanja

Italija, Socio-kulturna važnost dobrovoljnog zdravstvenog i socijalnog rada

Anksioznost, kada normalna reakcija na stres postaje patološka?

Fizičko i mentalno zdravlje: Šta su problemi povezani sa stresom?

izvor

Auxologico