Hladna urtikarija: simptomi i prevencija

By Cristiano Antonino On Mar 1, 2023

Hajde da pričamo o hladnoj urtikariji. Kada se temperature značajno spuste, u hladnijim zimskim mjesecima, osim suhe kože i crvenila, mogu se razviti i teže reakcije, poput koprivnjače, također često – ali pogrešno – poznate kao „alergija na hladnoću“.

Često pogađa pacijente koji pate od drugih alergijskih ili autoimunih bolesti, međutim, ovo nije prava alergija jer hladnoća izaziva indirektnu reakciju na koži.

Kod nekih predisponiranih osoba, zapravo, pad temperature uzrokuje stvaranje autoantigena u koži, koji stimuliraju oslobađanje histamina, tvari odgovorne za karakteristične simptome urtikarije.

Svrab i curenje: simptomi hladne urtikarije

Hladna urtikarija se manifestira pojavom specifičnih kožnih simptoma, posebno crvenkastih, svrbež pomfi.

Glavna manifestacija urtikarije je svrab, simptom koji može onesposobiti i odvratiti pacijenta od svakodnevnih zadataka i poremetiti mu san.

Osim toga, pomfi se ne pojavljuju samo na područjima izloženim nižoj temperaturi (obično lice i ruke), već mogu zahvatiti i druge dijelove tijela i nastati nakon uzimanja posebno hladne hrane ili pića ili dodirivanja hladnih površina.

Pomfi se mogu pojaviti povremeno i trajati do 24 sata.

Simptomatologija hladne urtikarije, ako je teška, može se manifestovati sistemskim simptomima, kao što su npr

umor
glavobolja
hipotenzija
piskanje ili otežano disanje.

Simptomi hladne urtikarije mogu trajati, naizmjenično, nekoliko sedmica, a mogu biti povezani i s drugim tipovima urtikarije, npr. idiopatska urtikarija.

Hladna urtikarija: na koga utiče?

Temperature na kojima nastaje urtikarija vrlo su varijabilne od pojedinca do pojedinca, zbog čega nije moguće odrediti specifičnu temperaturu iznad koje se može razviti hladna urtikarija.

U većini slučajeva, temperatura dovoljno niska da izazove reakciju urtikarije je oko 4°C, ali u slučaju ekstremno osjetljivih pacijenata čak i temperature ispod 20°C mogu predstavljati rizik.

Hladna urtikarija posebno pogađa ženski spol, između 20 i 40 godina, te osobe koje su imale stanje psihofizičkog stresa.

Faktori rizika, međutim, ne uključuju poznavanje.

Hladna urtikarija: kako se liječi?

Hladnu urtikariju dijagnosticira dermatolog, kome je istorija bolesti posebno korisna za dijagnozu.

Stoga je preporučljivo voditi računa o epizodama urtikarije, od aktivnosti koje se obavljaju u vrijeme pojave, do trajanja epizoda, do potpune simptomatologije.

Liječenje hladne urtikarije tada uključuje uzimanje antihistaminika druge generacije, koji se mogu prilagoditi kliničkim potrebama pojedinačnog pacijenta.

Ove lijekove propisuje isključivo specijalista, zbog čega je važno da se obratite dermatologu, a ne samo na konsultacije sa svojim liječnikom opće prakse kako biste riješili problem.

Da bi se spriječila hladna urtikarija, potrebno je izbjegavati izlaganje niskim temperaturama i, ako je neizbježno, voditi računa da pokrijete što veći dio kože.

Stoga je preporučljivo pokriti kožu vrat dobro sa šalom, imajte šešir koji takođe štiti uši i uvijek nosite rukavice.

Također je važno smanjiti vrijeme izlaganja nižim temperaturama i izbjegavati unos hrane ili pića koja su previše hladna.