Šta je ezofagogastroduodenoskopija?

By Cristiano Antonino On April 4, 2023

Ezofagogastroduodenoskopija je dijagnostički test koji omogućava interno promatranje jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog crijeva, otkrivajući kako benigne tako i maligne promjene.

U toku testa moguće je i uzimanje biopsija, odnosno malih uzoraka tkiva iz zahvaćenih organa; uzorci se zatim analiziraju u laboratoriji kako bi se dobila ciljana dijagnoza.

To je slučaj, na primjer, kod pacijenata sa celijakijom: ovaj test potvrđuje dijagnozu.

Za šta se koristi ezofagogastroduodenoskopija?

Zahvaljujući ovom testu moguće je pogledati unutrašnjost jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog crijeva i provjeriti njihovo stanje.

Zapravo, ezofagogastroduodenoskopija omogućava da se utvrdi ili isključi prisustvo abnormalnosti ili promjena u gornjem dijelu probavnog trakta, kao što su stenoza, Zenkerov divertikulum, ezofagitis, čir, gastritis, celijakija i tumori.

Takođe omogućava rano otkrivanje prekanceroznih lezija, posebno kod rizičnih osoba (npr. pacijenata sa Barrettovim jednjakom ili atrofičnim gastritisom).

Ko može obaviti ezofagogastroduodenoskopiju?

Test propisuje specijalista, kao u slučaju pacijenata sa sumnjom na celijakiju ili kod pacijenata sa simptomima koji mogu ukazivati na prisustvo promena u gornjem delu gastrointestinalnog trakta (piroza, regurgitacija, disfagija, bockasta stolica, povraćanje, epigastralgija itd.).

Da li je ezofagogastroduodenoskopija bolna i/ili opasna?

Ezofagogastroduodenoskopija nije nimalo bolna, ali je ipak invazivna i stoga sa sobom nosi rizik od mogućih komplikacija.

Međutim, oni su rijetki (manje od 0.05%). Perforacija se javlja sa maksimalnom učestalošću od 0.03% i generalno je povezana sa prisustvom određenih anatomskih stanja (stenoza jednjaka ili duodenuma, Zenkerov divertikulum, neoplazma).

Neki pacijenti mogu imati kardio-respiratorne komplikacije povezane s upotrebom sedativa, ili komplikacije zbog bolesti srca ili pluća.

Kako funkcionira ezofagogastroduodenoskopija?

Ezofagogastroduodenoskopija se radi u ambulanti i pacijent će nakon razgovora sa doktorom radi prikupljanja anamnestičkih podataka biti zamoljen da legne na kauč na lijevoj strani.

Doktor će zatim nastaviti da ubacuje, kroz pacijentova usta, tanak, fleksibilan cevasti instrument (nazvan endoskop), opremljen kamerom na vrhu.

Endoskop se napreduje kroz jednjak, želudac i dvanaestopalačno crijevo i doktor posmatra slike dobijene direktno na monitoru.

Kada se nađe u blizini područja interesovanja, lekar može da izvrši biopsiju, odnosno uzimanje malih uzoraka tkiva koji će se pregledati pod mikroskopom kako bi se postavila konkretna dijagnoza.

Ovaj postupak nije nimalo bolan.

Test je obično kratkog trajanja (oko 5 minuta) i obično se izvodi uz svjesnu sedaciju (benzodiazepini), ali tehnički se može izvesti i bez sedacije; samo u posebnim slučajevima potrebna je duboka sedacija od strane anesteziologa.

Ako se provodi sedacija, poželjno je da pacijent bude u pratnji kući i ne smije se voziti dvanaest sati nakon testa ili donositi bilo kakve važne odluke.