Srčani udar: karakteristike, uzroci i liječenje infarkta miokarda

By Cristiano Antonino On Februar 19, 2023

Generički izraz 'srčani udar' odnosi se na stanje koje se u medicinskom žargonu naziva 'infarkt miokarda'

Sa etimološke tačke gledišta, miokard je složena reč: 'moj' što znači 'mišić' i 'kardio' što znači 'srce', što označava srčani mišić.

Kada govorimo o 'infarktu', mislimo na odumiranje tkiva zbog nedovoljne opskrbe krvlju (a samim tim i smanjene oksigenacije), neophodne za njegovo preživljavanje.

Srcu je, zapravo, kao i svakom drugom tkivu u ljudskom tijelu, potrebna stalna i važna količina krvi za preživljavanje, koja je prošla kroz plućnu cirkulaciju i samim tim je bogata kisikom.

Ako bi – iz razloga koji će se uskoro vidjeti – srce prestalo primati ispravnu opskrbu oksigeniranom krvlju, moglo bi doći do posljedica koje mogu biti blage ili teške i mogu, u najozbiljnijim i iznenadnim slučajevima, dovesti do smrti.

Koji su uzroci i faktori rizika za srčani udar?

Kao što je ukratko spomenuto, srčani udar – ili još prikladnije, infarkt miokarda – nastaje kada se protok krvi, koji prenosi oksigeniranu krv do srčanog mišića kroz koronarne arterije, smanji do točke skoro iscrpljenosti.

Obično je smanjenje ovog protoka posljedica nakupljanja kolesterola i drugih supstanci na nivou arterijskih zidova (aterosklerotski plak) koji sprečavaju da srčani mišić bude pravilno opskrbljen krvlju.

Kada jedan od ovih plakova pukne, na mjestu rupture formira se krvni ugrušak, koji, ako je velik, može djelomično ili potpuno ometati protok krvi kroz koronarnu arteriju.

Rijeđe se može dogoditi da se na mišićnoj komponenti koronarnih arterija stvori ugrušak koji naglo zaustavlja prolaz oksigenirane krvi u smjeru srca.

Tipično, infarkt miokarda je proces koji se odvija u toku nekoliko sati, tokom kojeg tkivo sve više trpi nedostatak fiziološke opskrbe krvlju i odumire.

Postoje određeni faktori rizika, 'kardiovaskularni faktori rizika', koji povećavaju mogućnost da osoba doživi srčani udar

Pušenje i dugotrajno izlaganje pasivnom pušenju mogu oštetiti unutrašnje zidove koronarnih arterija, što olakšava akumulaciju naslaga holesterola i ometa protok krvi.

Visok krvni tlak (ili hipertenzija) uzrokovan je povećanim pritiscima vježbanja u kardiovaskularnom distriktu.

Ovo stanje, ako se ne liječi, može oslabiti zidove arterija.

Visok krvni pritisak je stanje čija se učestalost povećava sa starenjem, posebno u vezi sa sjedilačkim načinom života i ishranom bogatom soli.

Podrazumijeva se da je sjedeći način života i nezdrava ishrana, uz zloupotrebu zasićenih masti, soli i alkohola, jedan od najvažnijih i najčešćih faktora rizika za srčani udar.

Gojaznost – povezana sa visokim nivoom holesterola u krvi, visokim krvnim pritiskom i dijabetesom – takođe je odlučujući faktor rizika za razvoj infarkta miokarda.

Dijabetes, odnosno nemogućnost da se adekvatno proizvede ili odgovori na poruku inzulina, proteina koji se proizvodi u pankreasu, može značajno povećati rizik od srčanog udara.

Stres je takođe među faktorima rizika

U periodu visokog stresa i uznemirenosti, pojedinac može biti sklon pušiti ili jesti više nasumično. Nervna napetost je također prepoznata kao mogući uzrok povišenog krvnog tlaka.

Srčani udar: prepoznavanje simptoma

Prepoznavanje i identifikacija srčanog udara možda nije jednostavno i jednostavno.

Prvi simptom koji se javlja je skoro uvek nelagodnost ili bol u grudima.

U stvari, većina srčanih udara manifestuje se trncem u grudima koji se pojavljuje iznenada, traje nekoliko minuta, zatim nestaje i kasnije se ponovo pojavljuje.

Ovaj neugodan ili bolan trzaj može biti praćen osjećajem stezanja ili otoka u grudima.

Sekundarni simptomi srčanog udara mogu biti otežano disanje, pretjerano znojenje, osjećaj umora, nesvjestica, mučnina i povraćanje.

Što su simptomi brojniji – i intenzivniji – to je veća šansa da je srčani udar u toku.

Nedosljednost s kojom se manifestiraju simptomi srčanog udara može značiti da pacijent ne shvaća odmah prva upozorenja ozbiljno, odugovlačeći, iz straha ili potcjenjivanja, i dodatno pogoršavajući medicinsku situaciju koja umjesto toga zahtijeva pravovremenu intervenciju specijaliste. .

VAŽNOST OBUKE ZA SPAŠAVANJE: POSJETITE SQUICCIARINI SPAŠAVANJU I OTKRITE KAKO SE PRIPREMITI ZA VANREDNU SITUACIJU

Dijagnostikovanje srčanog udara

Kada pacijent stigne u soba za hitne slučajeve požalivši se na gore opisane simptome, u što kraćem roku će ga pregledati kardiolog, koji će uzeti detaljnu anamnezu pacijenta.

Poznavanje njegovog ili njenog životnog stila, navika i lične i porodične istorije bolesti u velikoj meri pomaže u postavljanju ispravne dijagnoze.

Za pravovremenu i tačnu dijagnozu, međutim, anamneza neće biti dovoljna.

Ovo mora biti popraćeno nizom dijagnostičkih testova, uključujući elektrokardiogram, krvne pretrage i koronarografiju.

Elektrokardiogram je test koji bilježi električnu aktivnost srca i – iz dobivenog traga – bit će moguće vizualizirati sve abnormalnosti u ritmu i morfologiji električnih valova srca koje se mogu pratiti do infarkta miokarda.

Testovi krvi tokom srčanog udara su neophodni za tačnu dijagnozu.

Naime, tokom infarkta miokarda određene ćelije srčanog mišića umiru i oslobađaju određene proteine u krv, čiji se tok može pratiti putem krvnih pretraga koje se rade u određenim vremenskim intervalima.

Koronarna angiografija je test koji koristi rendgenske zrake za vizualizaciju morfologije koronarnih žila i koristan je u otkrivanju bilo kakvih opstrukcija prisutnih na ovoj lokaciji.

RADIO SPASIOCA ŠIROM SVIJETA? TO JE RADIOEMIMA: POSJETITE NJEGOV ŠTAND NA EMERGENCY EXPO

Srčani udar: najprikladnija terapija

Što više vremena prođe od početka srčanog udara, to će miokardno tkivo – bez kisika – biti više pogođeno progresivnim pogoršanjem koje će dovesti do smrti.

Jedini način da se interveniše na vrijeme je da se što prije uspostavi pravilan srčani tok, kako bi se tkivo ponovo snabdjelo oksigeniranom krvlju.

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Terapija lijekovima koja se koristi u ovim slučajevima uključuje upotrebu lijekova kao što su aspirin ili antiagregacijski agensi za inhibiciju zgrušavanja krvi; trombolitici za rastvaranje krvnog ugruška koji blokira protok krvi u smjeru srca; heparin se može primijeniti da razrijedi krv i učini je manje sklonom stvaranju daljnjih ugrušaka. Lijekovi protiv bolova također se mogu primijeniti kako bi se ublažili simptomi boli, koji se često javljaju s velikim intenzitetom.

Terapija lijekovima možda neće biti dovoljna.

Ovisno o kliničkom stanju, pacijent će možda morati na operaciju.

Radit će se koronarna angioplastika sa postavljanjem medicinskih koronarnih stentova kako bi se proširili opstruirani arterijski trakt tako da oksigenirana krv može pravilno teći natrag u srce.

Ovaj postupak se izvodi umetanjem katetera s balonom na čijem se kraju naduvava u blizini područja zahvaćenog opstrukcijom kako bi se arterija proširila.

Nakon toga se ubacuje stent koji će, nakon što se balon ispuhati, ostati na mjestu, sprječavajući da se arterija ponovo začepi.

Alternativno, izvršit će se operacija koronarne premosnice, ali to ostaje sekundarni izbor kojem treba pribjeći u hitnim slučajevima ili kasnije, kada je srce imalo priliku da se oporavi od infarkta kako bi se poboljšala ukupna opskrba srčanog mišića.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE EMD112 BOOTH NA HITNOM EXPO -u ODMAH DA SAZNATE VIŠE

Srčani udar: prevencija

Najbolji način da izbjegnete srčani udar je poduzimanje preventivnih mjera.

Pored redovnog kardiološkog pregleda, prevencija podrazumeva i usvajanje zdravog načina života.

Nemojte pušiti ili prestati pušiti; držite svoju ishranu pod kontrolom kako biste izbjegli pojavu bolesti kao što su hipertenzija ili hiperholesterolemija; obavljati redovnu fizičku aktivnost koja pomaže poboljšanju funkcije srčanog mišića i održavanju težine i nakupljanja masti u tijelu pod kontrolom.

Smanjenje stresa i nerazbacivanje nezdravom hranom, alkoholom i pušenjem također je dobar način da izbjegnete probleme sa srcem.