Kolposkopija: test vagine i grlića materice

By Cristiano Antonino On Februar 15, 2023

Kolposkopija je pretraga koja omogućava preciznu vizualizaciju kože vulve, sluznice (tj. površine sluznice) vagine i grlića maternice

Ako se tokom kolposkopije otkrije bilo kakvo abnormalno područje, istovremeno se može uzeti mali uzorak tkiva (biopsija), koji se zatim šalje u laboratorij na mikroskopsku analizu.

Kolposkopija se obično traži da bi se detaljno pregledali vagina i grlić materice u prisustvu abnormalnog Papa testa

Za izvođenje kolposkopije ginekolog koristi instrument za uvećanje nalik dvogledu, koji se zove kolposkop.

Kolposkop pojačava vid za 2 do 60 puta, omogućavajući doktoru da otkrije abnormalnosti koje ne bi bile vidljive golim okom.

Neki tipovi kolposkopa su povezani sa kamerom ili video kamerom koja omogućava dobijanje trajnih slika sumnjivih područja istaknutih tokom testa.

Za izvođenje kolposkopije potrebno je i da se površine koje se pregledaju nežno obriše vatom natopljenom sirćetnom kiselinom, a ponekad i rastvorom joda (Lugolova otopina).

Ove supstance, aplicirane na mukozne membrane koje se testiraju, imaju sposobnost da istaknu sva abnormalna područja koja mogu biti prisutna.

Generalno, jedna ili više biopsija se uzimaju na abnormalnim područjima koja se mogu otkriti, tako da mikroskopska analiza uzetog tkiva može donijeti konačnu odluku: tj. da li se radi o inflamatornim stanicama, prekanceroznim stanicama (tj. ćelijama koje bi se mogle razviti u rak) ili kancerogene ćelije.

Čemu služi kolposkopski test?

Kolposkopija je indicirana u sljedećim stanjima

u prisustvu abnormalnog Papa testa, kako bi se pažljivo pregledala sluzokoža cerviksa na abnormalna područja. Ako se tokom kolposkopije otkrije abnormalno područje, obično se istovremeno uzima mali uzorak tkiva sa površine cerviksa (cervikalna biopsija) ili iz epitela koji oblaže kanal kroz koji se maternica otvara u vaginu (endocervikalni kanal). vrijeme kao test.
U prisustvu čira ili bilo koje druge abnormalnosti (npr. genitalne bradavice) koju je sama pacijentica otkrila ili tokom ginekološkog pregleda, u vulvi, vagini i/ili grliću materice.
Da bi se vremenom provjerilo (medicinskim žargonom za „praćenje”) evolucija abnormalnog područja istaknutog na nivou vagine ili grlića materice ili da bi se potvrdila efikasnost provedenog tretmana za prisustvo prekancerozne lezije.

Kako se pripremiti za kolposkopiju?

Nemojte koristiti ispiranje, ovule, vaginalne kreme ili tampone u 48 sati prije kolposkopije.

Takođe bi bilo poželjno izbegavati seksualne odnose tokom ovog perioda.

I trauma povezana sa seksualnim odnosom i korištenjem intravaginalnih supstanci mogu promijeniti ili maskirati stanice na površini grlića materice u različitom stupnju.

Kolposkopiju treba obaviti u vrijeme ciklusa kada nema menstruacije ili krvarenja, jer prisustvo krvi može ometati dobru vizualizaciju karakteristika sluznice koja se ispituje.

Najbolje vrijeme za uzimanje uzorka je rano u menstrualnom ciklusu, odnosno 10-20 dana nakon početka menstruacije.

Prije izvođenja testa, ginekolog će ukratko rekonstruirati anamnezu pacijentkinje ispitujući je o

vrijeme menarhe (prve menstruacije), karakteristike menstrualnog ciklusa, datum posljednje menstruacije. Ako je prisutna amenoreja, može biti korisno da pacijent napravi test na trudnoću ili uzorak krvi prije testa kako bi se isključila trudnoća. Neophodno je da lekar isključi trudnoću pre obavljanja testa. Iako je kolposkopija savršeno siguran test tokom trudnoće, a čak i biopsija grlića materice ima nizak rizik (rizik od pobačaja), može biti više krvarenja na mjestu testa.
Bilo koji unos lijekova i/ili poznate ili sumnjive alergije na lijekove i/ili druge supstance.
Bilo kakvi problemi sa krvarenjem.
Bilo koja sadašnja ili prethodna vaginalna, cervikalna ili karlična infekcija i sve povezane sistemske (npr. antibiotici ili antifungici) i/ili lokalne (npr. primjena jajnih stanica, krema) terapije.

Prije kolposkopije, pacijentkinja će biti zatraženo da potpiše formular za pristanak na test u kojem izjavljuje da je obaviještena o rizicima uključenim u test i pristaje na njegovo izvođenje.

Konačno, može biti korisno da pacijent isprazni mjehur prije testa kako bi se osigurala veća udobnost tokom postupka.

Kolposkopija: kako se vrši pretraga

Kolposkopija je pretraga koju ambulantno izvodi iskusni ginekolog.

Ako je tokom zahvata potrebna biopsija, uzeto tkivo se šalje iskusnom patologu na mikroskopsku analizu.

Prvo, pacijentkinja mora isprazniti mjehur, skinuti svu odjeću ispod struka i ležati na ginekološkom kauču sa leđima i stopalima u metalnim nosačima.

Ovaj položaj je neophodan kako bi ginekolog mogao pregledati vaginu i genitalnu oblast.

U ovom trenutku on/ona će u vaginu uvesti instrument koji se zove spekulum, čija je svrha da razdvoji zidove vagine i tako omogući pregled unutrašnjosti vagine i grlića maternice.

Kolposkop se zatim postavlja na ulaz u vaginu tako da ginekolog, gledajući kroz mikroskop, ima uvećan pogled na površinu vagine i grlića materice.

Površine koje se ispituju će se zatim lagano prebrisati vatom natopljenom sirćetnom kiselinom, a ponekad i rastvorom joda (Lugolova otopina).

Ove supstance, aplicirane na mukozne membrane koje se testiraju, imaju sposobnost da istaknu sva abnormalna područja koja mogu biti prisutna.

Ako je test otkrio prisustvo jednog ili više abnormalnih područja, tada će se uzeti jedna ili više biopsija na tim područjima, tako da mikroskopska analiza uzetog tkiva može donijeti konačnu procjenu: tj. da li se radi o inflamatornim stanicama, prekanceroznim stanicama ( tj. ćelije koje bi se mogle razviti u rak) ili ćelije raka.

Krvarenje na mjestu uzorkovanja je obično izuzetno malo.

U nekoliko slučajeva, međutim, gubitak krvi može biti izraženiji i zahtijevati primjenu antihemoragijskih sredstava ili hemostatskih otopina na bazi željeza (Monselova otopina) ili srebrnog nitrata.

Ako se uzimanje tkiva mora obaviti unutar endocervikalnog kanala, umjesto toga će se obaviti procedura poznata kao endocervikalna kiretaža (ECC) i/ili endocervikoskopija.

Budući da se ovo područje ne može vizualizirati kolposkopom, u ovom slučaju ginekolog će u endocervikalni kanal lagano uvesti mali instrument sa oštrim rubovima koji se zove kireta kojim će sastrugati mali dio tkiva.

Endocervikalna kiretaža traje manje od jedne minute i može rezultirati blagim grčevima dok se izvodi.

Ne može se izvoditi tokom trudnoće.

Kolposkopija i biopsija obično traju oko 15 minuta

Može li ovaj test biti bolan? Pacijentica može osjetiti nelagodu prilikom uvođenja spekuluma, posebno ako je vagina nadražena, slabo podmazana ili zategnuta.

Kada se radi biopsija grlića materice, može doći do osjećaja peckanja ili blagih grčeva.

Međutim, ovi neugodni osjećaji se mogu svesti na minimum, ako se ne ukinu u potpunosti, ako se pacijent opusti, duboko dišući dok se test izvodi.

Zadržavanje daha, vrpoljenje ili stezanje mišića unutrašnje strane bedra je potpuno kontraproduktivno jer ne samo da produžava vrijeme potrebno za izvođenje testa, već ga čini i bolnijim.

Moguće je da nakon biopsije pacijent može imati malo krvarenje i nejasan osjećaj nelagode do tjedan dana.

Stoga bi moglo biti korisno nositi higijenski ubrus ili sterilnu gazu za zaštitu odjeće.

Također je dobra ideja izbjegavati seksualne odnose, tople kupke i tampone najmanje tjedan dana nakon biopsije kako bi se grlić materice zacijelio.

Lagano peckanje dan ili dva nakon testa može na kraju biti normalno.

Međutim, odmah se obratite svom ginekologu ako se nakon testa pojave abnormalne reakcije, kao npr

teško vaginalno krvarenje (više od normalne menstruacije)
groznica
bol u stomaku
obilan i smrdljiv vaginalni iscjedak.

Koji su rizici uključeni u kolposkopski test?

Vrlo rijetko, kolposkopija može uzrokovati infekciju ili produženo krvarenje. Krvarenje se može spriječiti primjenom hemostatskih supstanci ili antihemoragijskih sredstava na cerviks.

Mogući rezultati kolposkopije

Ginekolog će odmah, odnosno na kraju pregleda, pacijentkinji izdati početni nalaz kolposkopije.

U slučaju biopsije, međutim, konačni rezultat će biti gotov tek nekoliko dana kasnije (1 do 3 sedmice ovisno o vremenu potrebnom za pojedine laboratorije).

Kolposkopija i biopsija grlića materice

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Normalno: Primjena octene kiseline i joda nije otkrila nikakva abnormalna područja. Sluzokoža vagine i grlića materice izgledaju normalno. Mikroskopski pregled biopsijskog tkiva uzetog tokom testa na području koje je izgledalo abnormalno pokazalo je normalno tkivo.
Abnormalno: Abnormalna područja otkrivena su primjenom octene kiseline i/ili joda U vagini ili grliću materice zabilježeni su čirevi ili druge lezije, kao što su genitalne bradavice, ili ishodi upalnih procesa (obično infektivnih).

Mikroskopski pregled biopsijskog tkiva uzetog tokom testa otkrio je prisustvo abnormalnih ćelija, koje ukazuju na prisustvo karcinoma ili koje bi mogle dovesti do raka (prekancerozne lezije).

Šta može poremetiti rezultat kolposkopije?

Prisustvo krvi može ometati pravilnu vizualizaciju cervikalne i vaginalne sluznice, a time i rezultat testa.

Vaginalna infekcija može promijeniti izgled mukoznih membrana koje se testiraju, mijenjajući rezultate kolposkopije.

Kolposkopija obavljena manje od 48 sati nakon upotrebe tuševa, lubrikanata ili vaginalnih lijekova može dati netočne rezultate jer ovi proizvodi mogu na različite načine maskirati stanice na površini grlića maternice.

Kolposkopija može dati lažno negativan rezultat ako je uzimanje uzoraka tkiva kvantitativno (uzete ćelije su brojčano male) ili kvalitativno (uzete ćelije nisu iz područja u kojem je lezija prisutna) neadekvatan.

Kolposkopija: opća razmatranja

Kolposkopija nije pretraga koja se obavlja rutinski, odnosno kao skrining test za rak grlića materice.

U tu svrhu se radi Papa test.

Iako normalna kolposkopija i negativna biopsija ne isključuju sa apsolutnom sigurnošću prisustvo karcinoma, u ovim uvjetima vjerovatnoća raka je prilično mala.

Ako se rezultati kolposkopije i biopsije ne slažu s rezultatima nedavnog Papa testa (npr. Papa test pozitivan – Kolposkopija i biopsija normalni – Papa test opet pozitivan), možda će biti potrebno ponoviti biopsiju ili, ponekad, uraditi nešto više ekstenzivna vrsta biopsije, koja se izvodi kao dnevna bolnička procedura (hospitalizacija ne duže od 12 sati) pod lokalnom, regionalnom ili općom anestezijom, kao što je LASER-kolposkopija ili LEEP.

U nekim slučajevima, ova vrsta biopsije može imati i kurativne svrhe, jer se oboljelo tkivo može potpuno ukloniti.

Kolposkopija sa pozitivnom biopsijom na prisustvo kancerogenih ćelija obično je dovoljna za postavljanje dijagnoze raka grlića materice.

Oni, međutim, ne daju adekvatne informacije o opsegu tumora i dubini invazije tkiva.

Kolposkopiju uvijek treba izvoditi iskusan ginekolog sa značajnim iskustvom u ovoj oblasti.

Kolposkopija se može obaviti bez rizika tokom trudnoće.

Nasuprot tome, biopsiju grlića materice treba uraditi samo tokom trudnoće ako postoji osnovana sumnja na rak.

Iako se čini da biopsija grlića materice ne povećava rizik od pobačaja, ona nosi povećan rizik od krvarenja na mjestu uzorkovanja i stoga je treba izbjegavati tokom trudnoće.

Uklanjanje tkiva iz endocervikalnog kanala (endocervikalna kiretaža) je uvijek kontraindikovano tokom trudnoće.