Psorijaza: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

By Cristiano Antonino On Avgust 24, 2023

Psorijaza je kronični i trajni dermatološki poremećaj koji pretežno pogađa osobe s oslabljenim imunitetom i može spontano napredovati ili regresirati, do te mjere da ne ostavlja gotovo nikakav trag.

Njegova istorija je veoma drevna.

Postoji mnogo knjiga i medicinskih rukopisa iz grčkog, rimskog i egipatskog vremena koji govore o pojavi poremećaja koji na koži zahvata crvene mrlje i pustule, prekrivene bjelkastim ljuskama.

Čak i neki odlomci u Bibliji to spominju kao nešto čega se treba kloniti.

Božanska kazna vrlo slična gubi i šugi, koja sistematski dovodi do društvene izolacije.

Ista situacija kroz koju i danas prolaze mnogi pacijenti jer, iako psorijaza ne zadaje velike probleme na fizičkom nivou (zahvaća samo površinu epiderme, a ne tijelo i njegove sisteme i aparate), one koje daje na lični i društveni nivo nikako ne treba potcijeniti.

Uz dosadašnje tretmane, koji su se sastojali od kupki, blatnih kupki i korištenja krema i masti, sada se dodaju novi i efikasniji jer, iako se psorijaza ne može definitivno iskorijeniti, ona se može ublažiti i držati pod kontrolom.

Hajde da zajedno pogledamo šta je to, kako ga prepoznati kroz glavne simptome, koji faktori mogu biti pokretači i tretmani.

Šta je psorijaza i kako je prepoznati

Psorijatični poremećaj nije lako uočiti i samo ga profesionalni dermatolog može precizno dijagnosticirati.

To je disfunkcija epiderme koja u većini slučajeva iu svojim ranim fazama podsjeća na dermatitis (s kojim se lako može pomiješati).

Kada je epiderma zahvaćena psorijazom, njene površinske ćelije, nazvane keratinociti, ne regeneriraju se kako bi trebalo i prolaze kroz višak svoje diferencijacije s relativnom akumulacijom, što dovodi do nakupljanja, upale, mrlja i drugih problema kao što su papule ili pustule.

U nekim slučajevima, najneugodnijim i najtežim, pojavu crvenkastih plakova prati stalni svrab.

Obično, međutim, bolest je potpuno asimptomatska, tako da ju je teško spriječiti i na vrijeme uhvatiti.

Psorijaza, jednom oboljela, je kronična i dolazi do recidiva

Zahvaća – na sreću – samo najpovršnije slojeve epiderme, ne stvarajući druge probleme na nivou organskih sistema i aparata.

Iako je to prilično česta upala, svaki put se manifestira drugačije, ovisno o tome ko je oboli.

Općenito, doktori su otkrili određene faktore koji djeluju kao okidači za bolest – kao što su genetika, imunodepresija i okruženje u kojem se živi – ali još uvijek nema apsolutne sigurnosti u pogledu njihove stvarne korelacije s poremećajem.

Psorijaza: uzroci

Kao što je već spomenuto, precizni i sistematski uzroci koji dovode do pojave poremećaja još uvijek nisu identificirani.

Najutvrđenija hipoteza ostaje genetska (djeca roditelja s psorijazom imaju veću vjerovatnoću da će oboljeti od nje), ali su identificirani i drugi faktori koji mogu doprinijeti pojavi ili pogoršanju poremećaja.

Psorijaza se može pojaviti zbog:

traume ili ozljede kože ili nakon svih onih situacija koje su donijele veliki fizički stres, kao što su nasilne opekotine od sunca, frakture kostiju i operacije;
psihološki stres. U tom slučaju tijelo, ne videći izlaz da stres nestane na fizičkom nivou, vrši proces somatizacije na nivou kože, uzrokujući pojavu znakova patologije;
infekcija i virusa, posebno onih iz porodice streptokoka i herpesa. Ova vrsta psorijaze može gotovo potpuno nestati nakon liječenja antibioticima;
u ređim slučajevima može biti izazvan hormonskim faktorima i promenama, kao i lošim prehrambenim navikama, prekomernim alkoholom i pušenjem;
nakon uzimanja određenih određenih vrsta lijekova, koji su prilično destabilizirajući za organizam (sistemski kortikosteroidi, beta-blokatori, antimalarici, litijum, soli zlata).

Sama po sebi, psorijaza nije ozbiljna bolest, ali može ostati u stanju mirovanja dugo vremena i nastati tek nakon traumatskih događaja (i posljedično promijenjene aktivnosti imunog sistema i njegovih T limfocita).

Nije zarazna i nije smrtonosna. Biti u blizini nekoga ko ga ima ne dovodi do njegovog prenošenja i, kada se bolest jednom zarazi, ne utiče na dublje sisteme i aparate, već samo na kožu.

Psorijaza: simptomi

Često koju ljekar prepoznaje samo tokom objektivnog testa (pacijentima je teško da je prepoznaju i imaju tendenciju da je pomiješaju s dermatitisom), psorijaza se manifestira crvenim mrljama, papulama ili pustulama, vrlo sličnima onima koje daje jaka opekotina od sunca, na vrhu suvom, beličastom kožom koja se ljušti.

Ovim češćim 'vizuelnim' znakovima mogu se dodati i drugi simptomi kao što su svrab, ponekad oticanje ili infekcije krajnika, uglavnom uzrokovane streptokoknom psorijazom.

Područja tijela koja su najčešće najviše zahvaćena su vlasište, laktovi, koljena, lumbosakralni i pupčani dio.

Međutim, postoji nekoliko pacijenata koji ga također dobiju na vlažnijim i naborima sklonijim područjima kao što je područje prepona ili na noktima, koji su često prvi anatomski dio na kojem se pojavljuje.

Postoje i posebni slučajevi u kojima je psorijaza prilično akutna i zahvaća zglobove do upale.

U ovim situacijama se govori o psorijatičnom artritisu, čiji simptomi i manifestacije podsjećaju na češći reumatoidni artritis.

Očna psorijaza, s druge strane, izbija u predjelu pored očiju.

Ovisno o vrsti zaraženog, simptomi i tip kožnih manifestacija se mijenjaju.

Vrste psorijaze

Psorijaza se može predstaviti mrljama različitih oblika i boja, jer postoje vrlo različite vrste, ovisno o zahvaćenom anatomskom području.

U rjeđim slučajevima, više od jedne vrste se može pojaviti u isto vrijeme.

Plak psorijaza. Poznata i kao pjegava ili vulgarna psorijaza, psorijaza plaka sastoji se od formiranja crvenkastih plakova na epidermisu, koji su zauzvrat prekriveni tankim slojem srebrnastih ljuskica (keratinocita). Plakovi mogu biti različitih veličina (veličine od nekoliko milimetara do centimetra). Ako su veoma blizu jedna drugoj, mogu se spojiti da pokriju čitave delove tela. Često je praćen svrabom za koji je najbolje izbjeći grebanje, jer može doći do krvarenja donjih kapilara.
Gutatna ili eruptivna psorijaza. Uglavnom se javlja kod adolescenata i mladih ljudi koji su zaraženi streptokoknom infekcijom, npr. nakon upale krajnika. Gutatna psorijaza je tako nazvana zbog skoro brzog izbijanja papula, odnosno malih, kapljičastih kožnih lezija, posebno na trupu, trbuhu i leđima. Često prije njegove erupcije, mnogi pacijenti osjećaju nelagodu i bolest u ždrijelu, larinksu i krajnicima. Međutim, ako se liječi odgovarajućim antibioticima, ona se sama povlači u roku od nekoliko dana.
Pustularna psorijaza. Ovo je oblik psorijaze koji se obično naziva palmoplantarna psorijaza, jer uglavnom zahvaća dlanove šaka i stopala. Prepoznaje se po stvaranju pustula koje na prvi pogled jako podsjećaju na bradavice, ali koje se, kada dođu na površinu, same ljušte, ostavljajući eritem na otvorenom. Ponekad pustule mogu biti i žućkaste i sadržavati gnoj. Ako ostane na nivou dlana, ne izaziva nikakve posebne probleme; naprotiv, njegov generalizovani oblik je 'stroži', ali jednako rijedak.
Eritrodermijska psorijaza. Ovo je najteži oblik psorijaze u kojem bolest zahvaća cijelu (ili gotovo cijelu) kožu, stvarajući eritem i ljuštenje. Prilično je problematična jer može imati indirektne efekte na metabolički sistem, kao i uzrokovati svrab, otok i često bol. Prilično je rijedak i u slučajevima kada eruptira obično to čini nakon terapije imunodepresivima ili kortizonom.
Seboroična psorijaza. Ovo je vrlo blagi oblik psorijaze, koji se naziva i sebopsorijaza ili seborijaza. Lako ga je pobrkati sa jednostavnijim dermatitisom, ali ga dermatolog inače primijeti jer se, povezane sa simptomima, pojavljuju mrlje na područjima koja nisu sklona dermatitisu, kao što su nokti.
Psoriasis amiantacea. Ovo je poseban oblik psorijaze koji pogađa samo vlasište. Manifestira se rastom sloja bjelkastih ljuskica koji pokrivaju glavu, posebno kod djece, što se na prvi pogled može zamijeniti za običnu perut ili dermatitis. Ponekad se može proširiti na čelo, potiljak vrat i uši. Uzrokuje svrab, ali ne i gubitak kose.
Psorijaza nabora ili fisura. U ovom konkretnom slučaju, fleke izbijaju samo na određenim anatomskim područjima koja su obično najvlažnija, kao što su nabori na preponama. Uglavnom se javlja kod osoba koje pate od gojaznosti ili kod starijih osoba, jer je vjerojatnije da imaju dijelove tijela koji nisu dovoljno oksigenirani ili ventilirani i stoga vlažni.

Općenito, stepen ozbiljnosti psorijaze određen je intenzitetom eritema (što je crveniji, to je jači) i koliko se sama koža ljušti.

Kako se dijagnostikuje psorijaza

Psorijaza se obično dijagnosticira nakon kliničkog dermatološkog pregleda.

U nekim slučajevima, međutim, može ga otkriti i liječnik opće prakse, koji će obično propisati specijalistički pregled.

Dijagnoza se javlja zato što nadležni praktičar identifikuje jedan ili više od gore navedenih simptoma, takođe na osnovu pacijentove medicinske istorije.

Ponekad, posebno za naprednije slučajeve, dermatolog može nastaviti sa histološkim testom ili biopsijom kože, uzimajući neke uzorke tkiva za analizu.

Psorijaza se obično javlja u odrasloj dobi, oko 50 ili 60 godina.

Međutim, nije neuobičajeno da se dijagnosticira rano, između 20. i 30. godine ili čak u adolescenciji, posebno ako su jedan ili oba roditelja već pogođena.

Općenito pogađa muškarce i žene bez obzira na spol i godine.

Psorijaza: najefikasniji tretmani

Psorijaza je kronična, recidivirajuća bolest koja nikada ne nestaje u potpunosti, ali može spontano regresirati, posebno u određeno doba godine.

Doktori su primetili da pravilno izlaganje UV zračenju i solarnom vitaminu D pozitivno utiče na tok poremećaja, čineći ga manje agresivnim tokom leta.

Mogući tretmani koji su otkriveni i korišteni variraju ovisno o slučaju i intenzitetu kojim se bolest manifestira.

Ne postoje 100% efikasni lekovi jer sve varira u zavisnosti od osobe koja ga zarazi.

U pravilu, ovi lijekovi i terapije mogu spriječiti pogoršanje psorijaze, držeći upalu pod kontrolom.

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Evo glavnih dosadašnjih efikasnih tretmana:

Upotreba lokalnih proizvoda koji se nanose direktno na zahvaćeno epidermalno područje: to mogu biti kreme, losioni, prirodna ulja i emolijensi ili na bazi antibiotika (antralin, kortikosteroidi, kalcipotriol, tazaroten).
Sistemska oralna terapija ili injekcije. Ovo je poželjno za teže slučajeve bolesti, gdje se rješenje ne može postići samo kremama.
Ovi lijekovi (retinoidi, metotreksat, ciklosporin, mikofenolat mofetil, takrolimus) djeluju iznutra tako što ublažavaju upalu i obnavljaju pravilno funkcioniranje limfocita. Treba ih uzimati sa oprezom i samo na recept lekara.
Biološki ili pametni lijekovi čiji su aktivni sastojak antitijela koja ciljaju samo na 'bolesne' keratinocite. Koristeći isti princip kao i terapije raka, oni su specifičniji lijekovi koji djeluju direktno na bolest i komponente imunološkog sistema. Imaju imunosupresivne nuspojave jer isključuju dio imunološkog sistema, čineći tijelo otvorenijim za infekcije. Ne mogu se koristiti tokom trudnoće, kod osoba sa tumorima i hepatitisom ili srčanim oboljenjima.
Fototerapija UV i vitaminom D. Često u kombinaciji sa unosom fotosenzibilnih principa, primećeno je da sunce ima pozitivan efekat na tok bolesti. Međutim, opekotine od sunca treba izbjegavati jer pogoršavaju stanje već upaljene kože. Oni imaju mali učinak na psorijazu na vlasištu, jer je pravo na zahvaćeno područje da bude izloženo suncu tokom prilično dugog vremenskog perioda.

Općenito, oslobađanje od stresa uvelike pomaže protiv razvoja bolesti.

Stručnjaci uvijek preporučuju održavanje zdravog načina života u kojem su aktivne komponente vježbanje, dobra prehrana i opuštanje.

Psorijaza: kako je spriječiti i učinci na svakodnevni život

Iako medicinska industrija još nije u potpunosti identificirala što izaziva psorijazu, smatra se da ona proizlazi iz nasljednih razloga, autoimunih reakcija i reakcija okoline.

Njegova manifestacija varira od osobe do osobe, ne samo u zavisnosti od nivoa antitela i limfocita, već i od starosti, pola i geografske lokacije.

Nerazumijevanje u potpunosti onoga što izaziva ovu epidermalnu reakciju otežava uspostavljanje određenih pravila prevencije.

Preporučljivo je osobama koje su već poznate predisponirane da izbjegavaju pretjerani stres, kako fizički tako i psihički, jer je jedan od glavnih uzroka potpuni nedostatak opuštenosti što rezultira stalnom anksioznošću.

Psorijaza, kao i sve bolesti i poremećaji, ima reperkusije na svakodnevni život koje ne utječu toliko na opće fizičko stanje zdravlja (jer utječe samo na kožu i ima nultu smrtnost), već više na stanje mentalnog zdravlja.

Često se oni koji se zaraze osjećaju drugačije i neugodno među ljudima, osjećaju se osuđivano i u očima javnosti zbog tog vrlo očiglednog 'mana'.

Osoba s psorijazom može postupno izbjegavati društvene situacije i okrenuti se izolaciji, što rezultira srodnim poremećajima kao što su anksioznost, socijalna fobija i depresija.