Rak maternice: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

By Cristiano Antonino On Juni 26, 2023

Tumor materice (rak materice) – ženski organ u obliku lijevka naopačke koji se koristi za doček fetusa u trudnoći – može zahvatiti kako tijelo, odnosno gornji, širi dio, tako i vrat ili cerviks, odnosno donji spojeni dio u vaginu

Svaki od ova dva dijela se sastoji od različitih vrsta tkiva, sa ćelijama koje se koriste za obavljanje različitih funkcija.

Tijelo materice se sastoji od unutrašnjeg sloja sluznice, koji se naziva endometrijum.

Endometrij se sastoji od ćelija poznatih kao epitelne i žljezdane, i debljeg vanjskog sloja zvanog miometrijum, koji se sastoji od mišićnih stanica.

Cerviks maternice, u direktnoj vezi s vaginom, umjesto toga se sastoji od dva dijela koja se nazivaju endocervix (onaj najbliži tijelu materice) i ektocervix ili egzocervix (onaj najbliži vagini).

Materica, vrste raka

Ćelije koje pokrivaju ova dva područja su dvije različite vrste: skvamozne se nalaze u ektocerviksu, a žljezdane u endocerviksu.

Dva tipa ćelija susreću se u takozvanoj prelaznoj zoni.

Gotovo svi tumori materice potječu od endometrijalnih ćelija i nazivaju se adenokarcinomi endometrijuma (jer zahvaćaju i epitelne ćelije i žlijezde koje čine ovo tkivo).

Međutim, kada se tumor razvije u miometriju, to je u prisustvu sarkoma materice.

Što se tiče adenokarcinoma, postoje različiti tipovi i većina njih (80%) predstavljaju takozvani endometrioidni adenokarcinomi.

Drugi rjeđi i agresivniji oblici su: serozni karcinom, bistrocelularni karcinom, mucinozni adenokarcinom, nediferencirani karcinom i karcinosarkom, koji imaju različite faktore rizika.

Što se tiče, međutim, tumora vrat ili grlića materice, klasifikuju se prema ćelijama iz kojih potiču i uglavnom su dva tipa:

karcinom skvamoznih ćelija (oko 80% karcinoma grlića materice)
adenokarcinom (oko 15%).

O karcinomu skvamoznih ćelija govorimo kada tumor nastaje iz ćelija koje pokrivaju površinu egzocerviksa i adenokarcinomu kada rak nastaje iz žlezdanih ćelija endocerviksa.

Konačno, iako ređe (3-5% tumora grlića materice), postoje tumori grlića materice koji imaju mešoviti matriks i stoga se definišu kao adenoskvamozni karcinomi.

Koliko je čest rak materice? Što se tiče tijela materice, neoplazme endometrijuma čine gotovo sve slučajeve: na petom su mjestu po učestalosti među najdijagnostikovanijim tumorima kod žena.

To su karcinomi koji uglavnom pogađaju odrasle osobe nakon menopauze, s najvećom incidencijom iznad 50 godina.

Što se tiče grlića materice, međutim, može se konstatovati da je ovaj oblik karcinoma dugo vremena bio najčešći u svijetu kod žena, ali se u posljednje vrijeme situacija značajno promijenila.

U razvijenim zemljama broj oboljelih i smrtnih slučajeva i dalje opada zahvaljujući prije svega skrining testovima – Papa-testu i HPV testu – koji su izuzetno efikasni za ranu dijagnozu raka.

Uterus, simptomi tumora na tijelu

U slučaju karcinoma tijela materice, karakterističan simptom je vaginalno krvarenje, koje može biti:

nakon seksualnog odnosa
intermenstrualni
nakon menopauze

Ako je bolest u poodmakloj fazi, krvarenje može biti povezano sa bolovima u karlici, koji mogu zahvatiti i donje ekstremitete, te sa gubitkom težine (bez vidljivog razloga, dakle u osnovi u nedostatku dijete).

Još jedna manifestacija prisustva raka grlića materice može biti povećanje abnormalnog vaginalnog sekreta.

Slučaj raka grlića materice je nešto drugačiji

U ovom slučaju, zapravo, rani stadijumi raka su obično asimptomatski i često se eventualne manifestacije mogu povezati s drugim netumorskim patologijama.

U slučaju simptoma svjedočimo:

abnormalno krvarenje (nakon spolnog odnosa, između menstruacije ili tokom menopauze)
beskrvni vaginalni iscjedak ili dispareunija (bol tokom snošaja).

Rak materice: uzroci

Što se tiče raka endometrijuma, čini se da je estrogen glavni uzrok.

Sada je gotovo utvrđeno da estrogenska aktivnost koja nije adekvatno izbalansirana progesteronom (spolni hormon koji obavlja aktivnost suprotnu estrogenu) povećava rizik od razvoja ove vrste tumora.

U prošlosti je, naime, primjena hormonskih terapija, usmjerenih na suzbijanje menopauzalnih poremećaja, a baziranih isključivo na estrogenu, izazvala vrhunac incidencije karcinoma endometrijuma.

Polazeći od ove pretpostavke, sva ona stanja koja povećavaju izloženost estrogenima, kao što su rani početak menstrualnog ciklusa, kasna menopauza i izostanak trudnoće, potencijalno su faktori rizika za nastanak karcinoma endometrijuma.

Sa ove tačke gledišta, upotreba kontracepcijske pilule, koja se sastoji od uravnotežene doze estrogena i progesterona, predstavlja zaštitni faktor.

Daljnji predisponirajući faktori su starost (vršna incidencija nakon 50 godina), gojaznost, dijabetes melitus i hipertenzija, koji povećavaju rizik od razvoja raka za oko 3-4 puta u poređenju sa opštom populacijom.

Ako umjesto toga govorimo o raku grlića materice, glavni faktor rizika predstavlja infekcija humanim papiloma virusom (HPV) koja se uglavnom prenosi spolnim putem.

Kondom, u ovom slučaju, ne štiti u potpunosti od infekcije, jer se virus može prenijeti i kontaktom s dijelovima kože koji nisu pokriveni kondomom.

Rani početak seksualne aktivnosti, višestruki seksualni partneri ili promiskuitetni partner mogu povećati rizik od infekcije, kao i stanje imunodeficijencije koje može biti povezano s nekoliko uzroka (na primjer infekcija HIV-om, virusom AIDS-a ili prethodnim organom). transplantacija).

U svakom slučaju, bitno je zapamtiti da samo neki od više od 100 sojeva HPV-a imaju onkogeni potencijal i da je većina žena koje dođu u kontakt s papilomom sposobne da iskorijene infekciju samo zahvaljujući vlastitom imunološkom sistemu bez budućih posljedica za zdravlje.

Konačno, čini se da su drugi faktori koji mogu povećati rizik od raka grlića materice pušenje cigareta, prisustvo bliskih rođaka s ovim tumorom u porodici, ishrana sa malo voća i povrća, gojaznost i, prema nekim studijama, čak i klamidijska bolest. infekcije.

Dijagnoza karcinoma maternice

Što se tiče tumora corpus uteria, sa dijagnostičke tačke gledišta, transvaginalni ultrazvuk je prvi pregled kojem se pacijentkinja podvrgava, kako bi se potvrdilo moguće zadebljanje sluznice endometrijuma.

Ovdje će, ako je prikladno, biti urađena i biopsija za naknadnu laboratorijsku analizu uzorka epitelnog tkiva.

Najčešći postupak u tu svrhu je histeroskopija, koja omogućava ginekologu da vizualizira šupljinu materice – kroz histeroskop opremljen malom video kamerom na vrhu – i eventualno nastavi sa biopsijom.

Rak materice, koje preglede uraditi?

Nakon što je dijagnoza na licu mjesta završena, neophodna je upotreba dijagnostičkog snimanja (Tac, MRI, Pet) kako bi se procijenilo moguće širenje bolesti na limfne čvorove ili druge organe.

Rak grlića materice, s druge strane, može se dijagnosticirati u vrlo ranoj ili čak prekanceroznoj fazi ako se redovno radi skrining Papa testom ili HPV testom.

Na osnovu rezultata pretraga, ginekolog će proceniti koju intervenciju da usvoji, u zavisnosti od rizika od prekancerozne promene.

U slučaju anomalija moguće je nastaviti sa kolposkopijom, ambulantnim pregledom koji omogućava da se kroz uvećani prikaz tkiva identifikuju bilo kakve promjene na nivou grlića materice.

Ako je potrebno, u ovoj fazi se izvode i ciljane biopsije kako bi se dobila detaljnija istraživanja.

Kada se dijagnosticira rak grlića materice, mogu se naručiti testovi kao što su kompjuterska tomografija (CT), magnetna rezonanca ili pozitronska emisiona tomografija (PET) kako bi se preciznije procijenio opseg tumora.

Evolucija

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Prema klasifikacijskom sistemu FIGO (Međunarodne federacije ginekologije i akušerstva), karcinom tela materice, kao i grlića materice, može se podeliti u četiri stadijuma, od I do IV, u zavisnosti od toga koliko je rasprostranjen u organizmu. .

Kao i drugi karcinomi, što je niži stadijum (a samim tim i rjeđi rak) i veće su šanse za izlječenje.

Liječenje raka maternice

Na liječenje raka materice utiče faza u kojoj je dijagnosticiran.

U suštini postoje tri moguća pristupa: operacija, kemoterapija i radioterapija (ponekad u kombinaciji).

Radikalna histerektomija, odnosno odstranjenje cijelog organa, je najčešće primjenjivana opcija liječenja.

U slučajevima kada je bolest u poodmakloj fazi, s obzirom da se neoplazma gotovo uvijek javlja kod žena u menopauzi (histerektomija podrazumijeva gubitak plodnosti), moguće je odlučiti se i za uklanjanje jajnika i jajovoda.

Operacija može biti praćena radioterapijom, koja u ovom slučaju može biti i interna. Brahiterapija je moguća umetanjem malih jajnih ćelija kroz vaginu koje mogu da emituju zračenje kada stignu do grlića materice.

U svakom slučaju, radioterapija ne isključuje mogućnost trudnoće nakon bolesti (pod uslovom da ste prošli tretman za očuvanje plodnosti).

S druge strane, kemoterapija je postupak rezerviran za naprednije oblike karcinoma tijela materice.

Sa farmakološke tačke gledišta, gde tumor ima određene receptore za estrogen ili progestagene – može se poveriti i hormonska terapija, davanjem supstanci koje mogu da blokiraju hormonsku aktivnost, što se smatra jednim od faktora rasta bolesti.

Trenutno, ako mislimo na profilaksu, ne postoje specifične mjere za rak endometrija, već samo mali trikovi koji mogu pomoći u smanjenju rizika.

Dobre navike

Prehrana i hormonske terapije, na primjer, igraju važnu ulogu i stoga će biti poželjno slijediti zdravu ishranu i održavati normalnu tjelesnu težinu.

Također obavljajte redovne fizičke vježbe i, ako je potrebno koristiti hormonsku nadomjesnu terapiju, zajedno sa ginekologom procijenite rizike i koristi, birajući tretman koji najbolje odgovara vašim potrebama.

U slučaju raka grlića materice, izbor terapijskog pristupa uglavnom je vezan za stadijum bolesti (ali i za opštije principe kao što su zdravstveno stanje, godine i potrebe osobe).

U najranijim fazama, kada je tumor u predinvazivnoj fazi, a lezije su niskog stepena, može se koristiti kriohirurgija ili laserska hirurgija, koja koristi hladno ili laserski snop za zamrzavanje ili spaljivanje oboljelih stanica.

Ove tehnike su definisane kao destruktivne, jer je histološki uzorak uništen i stoga nije dostupan za dalju dubinsku analizu.

U slučajevima, umjesto umjerenih ili teških displazija, izbor može pasti na tzv. konizaciju, operaciju u kojoj se odstranjuje konus tkiva u skladu sa lezijom bez ugrožavanja funkcije organa i mogućnosti rađanja djece.

Najinvazivnije tehnike

Ako je, pak, tumor veći, radi se histerektomija, operacija koja podrazumijeva uklanjanje materice u cijelosti.

Terapija zračenjem, koja cilja ćelije raka zračenjem, je validan tretman za lokalno uznapredovalu bolest, obično u kombinaciji s kemoterapijom (radiokemoterapijom).

Tradicionalnoj radioterapiji u kojoj je izvor zračenja vanjski, mora se dodati i brahiterapija, odnosno umetanje u maternicu malih jajnih stanica koje emituju zračenje.

I eksterna terapija i brahiterapija održavaju reproduktivni sistem netaknutim i, u mnogim slučajevima, ne mijenjaju sposobnost normalnog seksualnog života.

Treći način liječenja raka grlića materice, rezerviran za napredne ili invazivne tipove, je kemoterapija: intravenska primjena različitih lijekova protiv tumora, često međusobno kombiniranih, uključujući cisplatin, paklitaksel i l antiangiogeni bevacizumab.