Dekalog za merenje krvnog pritiska: opšte indikacije i normalne vrednosti

Redovno merenje krvnog pritiska jedno je od glavnih pravila za prevenciju i prepoznavanje moguće hipertenzije: hajde da saznamo koje su normalne vrednosti i opšte indikacije za merenje

Šta je krvni pritisak?

Arterijski pritisak je sila kojom srce gura krv kroz sudove kardiovaskularnog sistema: stoga zavisi od količine krvi koja se pumpa i otpora koji može ometati protok.

Kako radi cirkulatorni sistem?

Sistem cirkulacije krvi zavisi od srca, koje funkcioniše kao centralna pumpa, i cevi kroz koje teče krv, koje su podeljene na arterijske sudove (s protokom od srca do različitih tkiva) i venske sudove (sa protokom iz ekstremiteta do srca).

Rad srca ima ciklički obrazac koji se između otkucaja izmjenjuje između kontrakcije srčanog mišića (sistola) i njegovog otpuštanja (dijastole): zbog toga krvni tlak nije konstantan, već se mjeri u maksimalnom, tj. sistolnom tlaku. , i minimalni, odnosno dijastolni pritisak.

Koje su normalne vrijednosti krvnog pritiska?

Normalne vrednosti krvnog pritiska su između maksimalno 140-100 mmHg i minimalno 90-60 mmHg; iznad ovih vrednosti govorimo o hipertenziji ili, češće, o visokom krvnom pritisku.

Izuzev pojedinih situacija u kojima se može očekivati ​​visok krvni pritisak (kao što su stres, fizički napor, seksualna aktivnost), govori se o patologiji hipertenzije kada vrijednosti stalno i kontinuirano rastu.

Hipertenzija može biti

  • primarni (ili esencijalni) kada je uzrokovan nepromjenjivim faktorima kao što su starost i porodična anamneza, ili promjenjivim faktorima kao što su način života i ishrana, a najčešći je oblik u populaciji;
  • sekundarno, kada je uzrokovano drugim poznatim patologijama, kao što su bolest bubrega, gojaznost i sindrom apneje u snu.

Kako se mjeri krvni tlak?

Budući da je hipertenzija patologija koju, ako se otkrije u uznapredovaloj fazi, može biti teško obuzdati i nije uvijek moguće smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, preporučljivo je imati ranu dijagnozu kroz prevenciju i periodično praćenje.

Deset pravila za merenje krvnog pritiska

Evo dekaloga s naznakama kako i kada provjeriti vrijednosti krvnog pritiska:

  • Ostavite pacijenta u tihoj prostoriji nekoliko minuta prije mjerenja krvnog tlaka.
  • Uradite najmanje dva mjerenja u razmaku od 1-2 minute i izvršite još jedno mjerenje ako se prva dva značajno razlikuju.
  • Koristite standardnu ​​manžetnu sfigmomanometra (12-13 cm dužine i 35 cm široke): koristite širu i užu manžetnu za ruke koje su deblje ili tanje od normalnih; koristite manju manžetnu za djecu.
  • Ostavite pacijenta za ruku tako da puls uvijek bude u ravni sa srcem.
  • Na prvom pregledu izmjerite tlak u obje ruke kako biste otkrili bilo kakve razlike zbog periferne vaskularne disfunkcije.
  • Izmjerite krvni tlak 1 minut nakon i 5 minuta nakon vraćanja u uspravan položaj kod starijih osoba, dijabetičara i u svim slučajevima kada se ortostatska hipotenzija može pojaviti ili se sumnja na ortostatsku hipotenziju.
  • Nakon drugog mjerenja u sjedećem položaju, izmjerite broj otkucaja srca tako što ćete opipati puls 30 sekundi.
  • Pod određenim uslovima merenje krvnog pritiska može biti iskrivljeno: uzimanje lekova ili određenih supstanci (kafa, čaj, duvanski dim) može biti jedan od uzroka. Stoga je preporučljivo izvršiti mjerenje najmanje tri sata nakon kafe, čaja ili duvanskog dima.
  • Mjerenje krvnog pritiska u ordinaciji može dovesti do stresa koji uzrokuje njegov porast; u ovom slučaju je korisno izvršiti 24-satno praćenje krvnog pritiska (Holter Pressor).
  • Za visok krvni pritisak se kaže da je prisutan kada se utvrdi da je iznad normalnog u najmanje dva ili tri pregleda u razmaku od otprilike nedelju dana.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Holter krvni pritisak: sve što trebate znati o ovom testu

Hitni slučajevi krvnog pritiska: neke informacije za građane

Alfa-blokatori, lijekovi za liječenje visokog krvnog pritiska

Dvadesetčetvoročasovno ambulantno praćenje krvnog pritiska: od čega se sastoji?

Potpuni dinamički elektrokardiogram prema Holteru: šta je to?

Hipertenzija: simptomi, faktori rizika i prevencija

Visok krvni pritisak, kada tražiti hitnu pomoć

Organske komplikacije hipertenzije

Kako provesti antihipertenzivnu terapiju? Pregled droga

Krvni pritisak: šta je to i kako ga izmjeriti

Etiološka klasifikacija hipertenzije

Klasifikacija hipertenzije prema oštećenju organa

Esencijalna hipertenzija: farmakološke asocijacije u antihipertenzivnoj terapiji

Liječenje visokog krvnog pritiska

Zatajenje srca: uzroci, simptomi i liječenje

Hiljadu lica vaskularnih bolesti

Krvni pritisak: kada je visok, a kada normalan?

Prva pomoć, kada je hitan slučaj? Neke informacije za građane

Hitni slučajevi hipotermije: kako intervenirati na pacijentu

Hitni slučajevi, Kako pripremiti svoj komplet prve pomoći

Napadi u novorođenčeta: Hitan slučaj koji treba riješiti

Epileptička aura: faza prije napadaja

Napadi kod djece: Vrste, uzroci i tretmani napadaja

Imobilizacija kičme pacijenta: kada treba ostaviti dasku za kičmu?

Prva pomoć i medicinska intervencija kod epileptičkih napada: konvulzivna hitna stanja

Upravljanje disajnim putevima nakon saobraćajne nesreće: pregled

Hitna pomoć: Uobičajeni uzroci kvarova EMS opreme - i kako ih izbjeći

izvor

Medicitalia

Moglo bi vam se svidjeti