Dekalog za merenje krvnog pritiska: opšte indikacije i normalne vrednosti
Redovno merenje krvnog pritiska jedno je od glavnih pravila za prevenciju i prepoznavanje moguće hipertenzije: hajde da saznamo koje su normalne vrednosti i opšte indikacije za merenje
Šta je krvni pritisak?
Arterijski pritisak je sila kojom srce gura krv kroz sudove kardiovaskularnog sistema: stoga zavisi od količine krvi koja se pumpa i otpora koji može ometati protok.
Kako radi cirkulatorni sistem?
Sistem cirkulacije krvi zavisi od srca, koje funkcioniše kao centralna pumpa, i cevi kroz koje teče krv, koje su podeljene na arterijske sudove (s protokom od srca do različitih tkiva) i venske sudove (sa protokom iz ekstremiteta do srca).
Rad srca ima ciklički obrazac koji se između otkucaja izmjenjuje između kontrakcije srčanog mišića (sistola) i njegovog otpuštanja (dijastole): zbog toga krvni tlak nije konstantan, već se mjeri u maksimalnom, tj. sistolnom tlaku. , i minimalni, odnosno dijastolni pritisak.
Koje su normalne vrijednosti krvnog pritiska?
Normalne vrednosti krvnog pritiska su između maksimalno 140-100 mmHg i minimalno 90-60 mmHg; iznad ovih vrednosti govorimo o hipertenziji ili, češće, o visokom krvnom pritisku.
Izuzev pojedinih situacija u kojima se može očekivati visok krvni pritisak (kao što su stres, fizički napor, seksualna aktivnost), govori se o patologiji hipertenzije kada vrijednosti stalno i kontinuirano rastu.
Hipertenzija može biti
- primarni (ili esencijalni) kada je uzrokovan nepromjenjivim faktorima kao što su starost i porodična anamneza, ili promjenjivim faktorima kao što su način života i ishrana, a najčešći je oblik u populaciji;
- sekundarno, kada je uzrokovano drugim poznatim patologijama, kao što su bolest bubrega, gojaznost i sindrom apneje u snu.
Kako se mjeri krvni tlak?
Budući da je hipertenzija patologija koju, ako se otkrije u uznapredovaloj fazi, može biti teško obuzdati i nije uvijek moguće smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, preporučljivo je imati ranu dijagnozu kroz prevenciju i periodično praćenje.
Deset pravila za merenje krvnog pritiska
Evo dekaloga s naznakama kako i kada provjeriti vrijednosti krvnog pritiska:
- Ostavite pacijenta u tihoj prostoriji nekoliko minuta prije mjerenja krvnog tlaka.
- Uradite najmanje dva mjerenja u razmaku od 1-2 minute i izvršite još jedno mjerenje ako se prva dva značajno razlikuju.
- Koristite standardnu manžetnu sfigmomanometra (12-13 cm dužine i 35 cm široke): koristite širu i užu manžetnu za ruke koje su deblje ili tanje od normalnih; koristite manju manžetnu za djecu.
- Ostavite pacijenta za ruku tako da puls uvijek bude u ravni sa srcem.
- Na prvom pregledu izmjerite tlak u obje ruke kako biste otkrili bilo kakve razlike zbog periferne vaskularne disfunkcije.
- Izmjerite krvni tlak 1 minut nakon i 5 minuta nakon vraćanja u uspravan položaj kod starijih osoba, dijabetičara i u svim slučajevima kada se ortostatska hipotenzija može pojaviti ili se sumnja na ortostatsku hipotenziju.
- Nakon drugog mjerenja u sjedećem položaju, izmjerite broj otkucaja srca tako što ćete opipati puls 30 sekundi.
- Pod određenim uslovima merenje krvnog pritiska može biti iskrivljeno: uzimanje lekova ili određenih supstanci (kafa, čaj, duvanski dim) može biti jedan od uzroka. Stoga je preporučljivo izvršiti mjerenje najmanje tri sata nakon kafe, čaja ili duvanskog dima.
- Mjerenje krvnog pritiska u ordinaciji može dovesti do stresa koji uzrokuje njegov porast; u ovom slučaju je korisno izvršiti 24-satno praćenje krvnog pritiska (Holter Pressor).
- Za visok krvni pritisak se kaže da je prisutan kada se utvrdi da je iznad normalnog u najmanje dva ili tri pregleda u razmaku od otprilike nedelju dana.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Holter krvni pritisak: sve što trebate znati o ovom testu
Hitni slučajevi krvnog pritiska: neke informacije za građane
Alfa-blokatori, lijekovi za liječenje visokog krvnog pritiska
Dvadesetčetvoročasovno ambulantno praćenje krvnog pritiska: od čega se sastoji?
Potpuni dinamički elektrokardiogram prema Holteru: šta je to?
Hipertenzija: simptomi, faktori rizika i prevencija
Visok krvni pritisak, kada tražiti hitnu pomoć
Organske komplikacije hipertenzije
Kako provesti antihipertenzivnu terapiju? Pregled droga
Krvni pritisak: šta je to i kako ga izmjeriti
Etiološka klasifikacija hipertenzije
Klasifikacija hipertenzije prema oštećenju organa
Esencijalna hipertenzija: farmakološke asocijacije u antihipertenzivnoj terapiji
Liječenje visokog krvnog pritiska
Zatajenje srca: uzroci, simptomi i liječenje
Hiljadu lica vaskularnih bolesti
Krvni pritisak: kada je visok, a kada normalan?
Prva pomoć, kada je hitan slučaj? Neke informacije za građane
Hitni slučajevi hipotermije: kako intervenirati na pacijentu
Hitni slučajevi, Kako pripremiti svoj komplet prve pomoći
Napadi u novorođenčeta: Hitan slučaj koji treba riješiti
Epileptička aura: faza prije napadaja
Napadi kod djece: Vrste, uzroci i tretmani napadaja
Imobilizacija kičme pacijenta: kada treba ostaviti dasku za kičmu?
Prva pomoć i medicinska intervencija kod epileptičkih napada: konvulzivna hitna stanja
Upravljanje disajnim putevima nakon saobraćajne nesreće: pregled
Hitna pomoć: Uobičajeni uzroci kvarova EMS opreme - i kako ih izbjeći