Napadi panike: mogu li se povećati u ljetnim mjesecima?

By Cristiano Antonino On Avgust 1, 2022

Napadi panike manifestiraju se iznenadnom pojavom intenzivnog straha ili osjećaja malaksalosti i karakteriziraju ih niz fizičkih i kognitivnih simptoma

Njihova etiologija je multifaktorska; mogu se javiti kod osoba anksioznog temperamenta, koje predstavljaju 'familijarnost', nakon stresnih događaja, ali i iznenada i bez očiglednog razloga.

Napadi panike, posebno kada su strukturirani kao panični poremećaj, mogu se intenzivirati u ljetnim mjesecima zbog porasta temperatura i promjene rutine godišnjih odmora.

Napadi panike: šta su i šta ih uzrokuje

'Prvi AP nikad ne nestaje'.

Ovo je tužna istina koju znaju svi oni koji pate ili su patili od njih.

Ovaj događaj, u kojem pacijenti doživljavaju intenzivan strah od umiranja, ili gubitka kontrole nad svojim tijelom i umom, može dovesti do toga da ljudi razviju stalno stanje budnosti i tjeskobe povezano sa strahom da bi se takav događaj mogao ponoviti, tzv. 'Strah od straha'.

Kakav je osećaj tokom napada panike

Zajednički imenitelj AP je strah od gubitka kontrole, bilo nad tijelom ili umom.

Manifestacije koje se razvijaju tokom napada panike su i somatske i kognitivne.

Dakle, psihički simptomi napada panike uključuju neopravdani strah; nervoza; osjećaj mentalne obamrlosti i percepcija nestvarnosti u odnosu na svijet oko sebe; poteškoće u normalnom opažanju vlastitog tijela; i strah od smrti ili ludila.

Najčešći od somatskih simptoma je, međutim, osjećaj gladi u zraku, koji potiče pacijentov strah da mu je život ugrožen.

Nedostatak vazduha može biti praćen tahikardijom, bolom u grudima, glavoboljom, bolom u želucu, dizenterijom, osećajem vrtoglavice, hladnoćom ili ubrzanim znojenjem.

Napadi panike i agorafobija: Koja je veza?

Subjekti nakon što su doživjeli AP imaju tendenciju da uspostave niz idealnih zaštitnih ponašanja, usmjerenih na izbjegavanje boravka na mjestima ili situacijama gdje su doživjeli prvi AP, ali ova strategija je visoko patološka i rezultira teškim lišavanjem slobode.

Agorafobično ponašanje (izbjegavanje) je upravo rezultat 'Marša panike'.

Iako etimologija sugerira da je agorafobija strah od otvorenih prostora, termin se općenito koristi i za opisivanje straha koji je povezan sa strahom od nemogućnosti 'bježanja' ako dođe do napada ili od nemogućnosti spašavanja.

Konkretno, potpuna samoća, bilo kod kuće ili napolju, ali i boravak na mjestima koja su pretrpana, npr. javni prijevoz ili koncert, može uzrokovati nelagodu.

Čak i zatvorena mjesta sa kojih se nije moguće kretati, kao što su avion ili voz ili lift, mogu izazvati anksioznost kod agorafobičnog pacijenta.

Zašto se agorafobično ponašanje povećava ljeti

Oni koji pate od napada panike i koji se bave izbjegavanjem ponašanja mogu doživjeti pogoršanje simptoma u ljetnim mjesecima.

Putovanje sredstvima kao što su trajekti, avioni, vozovi, kao i nepostojanje ruta za evakuaciju tokom putovanja takođe su često veoma gužve.

Sve situacije, ove, sa kojima bi oboljeli od agorafobije inače izbjegavali i s kojima su, umjesto toga, često primorani da se suočavaju zbog porodičnih potreba, ili da se osjećaju 'normalno'.

Strah od udaljenosti od kuće, od svojih referenci, od bolnica u svom gradu, također je anksioznost koju mnogi oboljeli od ovih problema doživljavaju kada se počne pričati o praznicima.

Odmor za paničare može se pretvoriti u pravu noćnu moru

Ovome dodajte i visoke temperature: još jedan faktor koji može dovesti do povećanja simptoma anksioznosti, jer vrućina često dovodi do fizičkih osjećaja umora, slabosti i percepcije 'nedostatka daha' – sve senzacije koje izazivaju paniku.

Kako se ponašati u prisustvu napada panike

Neophodno je da oboljeli od napada panike konsultuju specijaliste. Učenje o panici i načinu upravljanja njome, uz vježbe disanja i tehnika opuštanja, prvi je korak ka povratku slobode i mogućnosti stvarnog uživanja u odmoru.

Potrebno je malo strpljenja, ali je sasvim moguće.

Panični poremećaj i agorafobija: kako ih liječiti?

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Istraživanja sugeriraju da je kombinirani pristup, tj. psihološki i farmakološki, poželjna strategija liječenja.

Kognitivno bihejvioralna terapija (CBT) je psihoterapeutski pristup koji je do sada prepoznat kao najefikasniji.

Pojednostavljeno, to je specifičan tip kursa u kojem pacijent, uz pomoć terapeuta, uči niz tehnika za promjenu svojih disfunkcionalnih obrazaca razmišljanja i ponašanja.

Riječ je o terapiji koja obično traje relativno kratko, od 4 mjeseca do godinu dana.

Ali ono što je zaista ključno je da postoji tačna i pravovremena procjena pojedinačnog slučaja.

Ako primijetite da imate simptome koji se mogu pratiti do paničnog poremećaja ili agorafobije, trebate potražiti pomoć stručnjaka što je prije moguće.

U stvari, često postoji pogrešno uvjerenje da je dovoljno izbjeći situacije ili kontekste koji pogoduju nastanku napada panike kako bi se oni riješili. U stvarnosti, kao što smo rekli, anksiozni poremećaji su pojačani ovim ponašanjem, a 'držanje panike na udaljenosti' je samo iluzija.

Neophodno je prepoznati problem i uz podršku terapeuta naučiti kako upravljati i nositi se s njim kako biste ga prevazišli.