Žudnja: želja i mašta

Žudnja je izraz koji se odnosi na kompulzivnu želju za psihoaktivnom supstancom/ponašanjem (npr. kockanje), jedan je od dijagnostičkih kriterija za poremećaj upotrebe supstanci (DSM V) i središnji je faktor u održavanju ovisnosti.

Žudnja: kakvo je to iskustvo?

Nedavna švedska kvalitativna studija (2022.) analizirala je iskustvo žudnje na uzorku od 21 osobe, od kojih je 10 imalo poremećaj upotrebe alkohola, a 11 je dijagnosticirano patološko kockanje (GAP).

Kroz polustrukturirani intervju pokušano je da se dobije preciznije razumijevanje iskustva pacijenata, a posebno su istraženi sljedeći elementi koji karakteriziraju žudnju: način mišljenja (maštovit ili verbalni); sadržaj; strategije suočavanja; kontekstu.

Rezultati studije žudnje

Tematska analiza je pokazala da je žudnja u početku podržana slikama koje se odnose na pripremne rituale i anticipaciju perceptivnih senzacija povezanih s upotrebom supstance ili ovisničkim ponašanjem.

Neki ispitanici, s druge strane, opisuju žudnju kao simptom bolesti i nose se s njom (suočavanje) putem ometanja, prisjećanja na negativne posljedice željenog ponašanja ili izbjegavanja stimulansa povezanih s ponašanjem (strategije kontrole stimulusa).

Konteksti koji se zamišljaju tokom iskustva žudnje su tipična mjesta gdje se kockaju ili se pristupa alkoholnim pićima i gdje se doživljavaju i pozitivne i negativne emocije.

Konkretno, žudnja za alkoholom se opisuje kao očekivanje oslobađanja od negativnog unutrašnjeg stimulusa, kao što su stres ili anksioznost, dok je žudnja za kockanjem više povezana sa očekivanjem dobijanja nagrade.

U zaključku, iskustvo žudnje uglavnom karakteriziraju mentalne slike povezane s rutinskim radnjama koje karakteriziraju ponašanje ovisnosti i ishodima koje pojedinac očekuje da će postići nakon upotrebe supstance ili kockanja.

Takvo detaljnije poznavanje žudnje može biti od pomoći u boljem razumijevanju iskustva pojedinca i efikasnijem postavljanju plana liječenja.

reference

Månsson, V. et al (2022), “Vidim sebe”: slike žudnje među pojedincima s poremećajima ovisnosti”, Journal of Addictive Diseases

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti: uzroci, simptomi, dijagnoza, terapija, lijekovi

Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti: psihoterapija, lijekovi

OCD (opsesivno kompulzivni poremećaj) vs. OCPD (opsesivno kompulzivni poremećaj ličnosti): u čemu je razlika?

Šta je Lima sindrom? Šta ga razlikuje od dobro poznatog Stockholmskog sindroma?

Šta je psihotični poremećaj?

Šta je OCD (opsesivno kompulzivni poremećaj)?

Potres i gubitak kontrole: Psiholog objašnjava psihološke rizike od zemljotresa

Afektivni poremećaji: manija i depresija

Koja je razlika između anksioznosti i depresije: Hajde da saznamo o ova dva široko rasprostranjena mentalna poremećaja

ALGEE: Zajedno otkrivamo prvu pomoć za mentalno zdravlje

Spašavanje pacijenta sa problemima mentalnog zdravlja: ALGEE protokol

Osnovna psihološka podrška (BPS) kod napada panike i akutne anksioznosti

Šta je postporođajna depresija?

Kako prepoznati depresiju? Pravilo tri A: Astenija, Apatija i Anhedonija

Postporođajna depresija: Kako prepoznati prve simptome i prevladati ih

Postporođajna psihoza: znati kako se nositi s njom

Šizofrenija: šta je to i koji su simptomi

Porođaj i hitna pomoć: postporođajne komplikacije

Intermitentni eksplozivni poremećaj (IED): šta je to i kako ga liječiti

Baby Blues, šta je to i zašto se razlikuje od postporođajne depresije

Depresija kod starijih osoba: uzroci, simptomi i liječenje

Reaktivna depresija: šta je to, simptomi i tretmani za situacionu depresiju

Izvor:

Istituto Beck

Moglo bi vam se svidjeti