Atrijalna fibrilacija: klasifikacija, simptomi, uzroci i liječenje

By Cristiano Antonino On Februar 6, 2023

Atrijalna fibrilacija nastaje kada se pretkomori, iz kojih potiče srčani ritam, ne kontrahiraju na sinhroni način i zbog toga 'trepere' ili fibriliraju, odnosno kucaju vrlo brzo i nepravilno.

Krv se ne pumpa efikasno u ostatak tijela, zbog čega se može osjećati vrlo slabo ili umorno ili doživjeti neugodne srčane senzacije kao što su ubrzani ili nepravilni otkucaji srca.

Atrijalna fibrilacija može biti:

Paroksizmalno (povremeno) – traje od nekoliko minuta do nekoliko dana, ali se spontano povlači.
Perzistentan – ne povlači se spontano, već primjenom terapije lijekovima ili isporukom određenog električnog šoka (kardioverzije) za vraćanje normalnog srčanog ritma
Trajna – kontinuirano prisutna i ne povlači se ni terapijom lijekovima ni kardioverzijom

Atrijalna fibrilacija (AF) je najčešći poremećaj srčanog ritma.

SVETSKI RADIO ZA SPAŠAVANJE? TO JE RADIOEMIMA: POSJETITE NJEGOV ŠTAND NA EMERGENCY EXPO

Fibrilacija atrija se definiše kao otkucaji srca koji postaju nepravilni i ubrzani (tahiaritmija)

Među ljudima starijim od 40 godina, svaki četvrti može imati epizodu atrijalne fibrilacije tokom preostalog života.

Ponekad to ostaje jedini događaj, dok u drugim slučajevima aritmija ima tendenciju da se ponovi.

Naročito u ranim fazama, epizode imaju tendenciju da prestanu spontano, obično u roku od nekoliko dana; kasnije, njihovo trajanje se produžava i biće potrebne intervencije da se oni zaustave.

Karakteristike atrijalne fibrilacije variraju od pojedinca do pojedinca

Neki ljudi uopće ne osjećaju simptome, često godinama, dok se kod drugih simptomi mijenjaju iz dana u dan, zbog čega zajedničko liječenje simptoma i fibrilacije atrija nije jednostavno.

Uređaj za kontinuirano praćenje može ljekaru pružiti potpuniju kliničku sliku, omogućavajući mu ili njoj da provede ciljaniji tretman.

Uzroci atrijalne fibrilacije

Uzroci atrijalne fibrilacije često su nejasni.

U nekim slučajevima, fibrilacija atrija je posljedica urođenih srčanih abnormalnosti ili oštećenja strukture srca nakon srčanog udara ili bolesti zalistaka.

Čak i osobe bez srčanih problema mogu razviti atrijalnu fibrilaciju.

Starost (rizik raste s godinama; nakon 40. godine, svaka četvrta osoba može imati aritmičku epizodu)
Bolesti srca (prethodni srčani udar, zatajenje srca, bolest zalistaka, itd.)
Arterijska hipertenzija
Ekstrasrčane bolesti (pluća, štitnjače)
Zloupotreba alkohola
Porodična anamneza (rijetko)

U malom broju slučajeva (otprilike svaki deseti), aritmija se javlja bez očiglednog uzroka i stoga se definiše kao 'izolovana' (halo).

OBUKA: POSJETITE ŠTAND DMC DINAS MEDICINSKIH KONSULTANTA NA HITNOJ POMOĆI EXPO

Simptomi atrijalne fibrilacije

Atrijalna fibrilacija se može manifestirati sljedećim simptomima:

Osjećaj ubrzanog rada srca
Osećaj 'lepršanja', koji se često naziva palpitacije, što može uključivati nepravilne, lupanje ili vrlo intenzivne otkucaje srca
Gubitak svijesti, vrtoglavica ili vrtoglavica
Umor, nedostatak daha ili slabost
Nelagodnost ili bol u grudima

Kod nekih osoba tegobe mogu biti vrlo blage ili čak i izostati, a aritmija se povremeno otkrije tokom ljekarskog pregleda koji se obavlja iz drugih razloga.

U prisustvu simptoma ili znakova koji upućuju na atrijalnu fibrilaciju, preporučljivo je da porodični doktor pošalje pacijenta na konsultaciju sa elektrofiziologom (kardiologom koji se bavi srčanim aritmijama); u ozbiljnijim slučajevima potreban je brz pristup hitnoj pomoći.

VAŽNOST OBUKE ZA SPAŠAVANJE: POSJETITE SQUICCIARINI SPAŠAVANJE I SAZNAJTE KAKO SE PRIPREMITI ZA VANREDNU SITUACIJU

Faktori rizika i posljedice atrijalne fibrilacije

Faktori rizika koji se mogu kontrolisati

Visok holesterol
Visok krvni pritisak
Srčana bolest
pušenje
pretežak
kofein
Zloupotreba alkohola
Sedentarni životni stil
Neki lekovi
Apneja u snu

Nekontrolisani faktori rizika

Family History
starenje
Urođene srčane greške

Jedan od 4 moždanog udara uzrokovan je atrijalnom fibrilacijom i mnogo je teži od moždanog udara uzrokovanog drugim uzrocima

Rizik od moždanog udara nije isti kod svih pojedinaca i povećava se s poodmaklom životnom dobi, prisustvom šećerne bolesti, povišenim krvnim tlakom, smanjenom pumpnom funkcijom srca, arterijskom bolešću ili kod onih koji su već preboljeli cerebralnu ishemiju.

Druga moguća negativna posljedica atrijalne fibrilacije je manje ili više ozbiljno smanjenje pumpne funkcije srca (srčano zatajenje).

Ovo se obično dešava kod predisponiranih osoba, a posebno kada frekvencija srčanih kontrakcija ostaje veoma visoka dugo vremena.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE EMD112 BOOTH NA HITNOM EXPO -u ODMAH DA SAZNATE VIŠE

dijagnoza

Detekcija i kvantifikacija atrijalne fibrilacije može biti složena operacija.

Liječnik može koristiti jedan ili više od sljedećih testova da utvrdi da li pacijent ima atrijalnu fibrilaciju:

Elektrokardiogram (EKG)
Test stresa
Uređaji za dugotrajno praćenje
Snimač događaja
holter
Implantirajući srčani monitor

Dijagnoza stanja atrijalne fibrilacije je važna jer ovaj srčani problem može doprinijeti ne samo nastanku moždanog udara, već i razvoju srčanog udara.

Dijagnoza, međutim, može biti teška jer je atrijalna fibrilacija nepredvidiv događaj i simptomi nisu uvijek očigledni.

Zbog toga je važna saradnja subjekta. Doktoru ili timu koji prati slučaj bit će potrebne detaljne indikacije simptoma, kao i podaci o srčanoj električnoj aktivnosti.

Ako liječnik ima razloga sumnjati da je atrijalna fibrilacija povezana sa srčanim stanjem, bit će potrebni dijagnostički testovi kako bi se prikupile informacije o aktivnosti organa.

Društveni utjecaj moždanog udara je ogroman, budući da je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu.

Ipak, dostupni podaci u Italiji ukazuju na nedovoljno liječenje ljudi s atrijalnom fibrilacijom, čak i kod onih s visokim rizikom.

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Visok procenat (oko 50 posto), posebno starijih osoba, uprkos jasnim indikacijama za liječenje antikoagulansima, ne primaju nikakvu specifičnu terapiju, ili su na antiagregacijskim lijekovima čija je efikasnost ograničena.

Ovome treba dodati i osobe koje se trenutno liječe oralnim antikoagulansom valfarinom, a koji, uprkos čestom praćenju i prilagođavanju doze, imaju vrijednosti izvan terapijskog raspona u omjeru u rasponu od 30 do 50 posto.

Od dostupnosti NAO-a, koji ne zahtijevaju laboratorijsko praćenje koagulabilnosti krvi, sa značajnim prednostima upravljanja i za pojedinca i za zdravstveni sistem, pala je još jedna barijera ka cilju optimizacije udjela osoba sa atrijalnom fibrilacijom koji su pravilno scoagulated.