Kardiovaskularne bolesti: je li moguće spriječiti srčani udar?

By Cristiano Antonino On Jan 8, 2023

Za prevenciju najtežeg događaja među kardiovaskularnim bolestima, srčanog udara, neophodno je voditi aktivan, zdrav i uravnotežen način života, kao i vršiti testove i preventivne preglede, posebno u slučaju faktora rizika ili porodične anamneze.

Kardiovaskularne bolesti, ako se ne liječe na odgovarajući način, povećavaju ne samo rizik od smrti, već i od invaliditeta i drugih komorbiditeta.

Obuhvataju grupu bolesti uključujući akutni infarkt miokarda, anginu pektoris i ishemijski i hemoragijski moždani udar.

VAŽNOST OBUKE ZA SPAŠAVANJE: POSJETITE SQUICCIARINI SPAŠAVANJE I SAZNAJTE KAKO SE PRIPREMITI ZA VANREDNU SITUACIJU

DA LI JE MOGUĆE SPREČITI SRČANI UDAR?

Iako je istina da je vrlo teško – ako ne i nemoguće – predvidjeti srčani udar, istina je i da se može spriječiti pridržavanjem zdravog načina života.

U stvari, postoje određeni 'faktori rizika' koji igraju veoma važnu ulogu u prevenciji srčanog udara.

Srce je najvažniji mišić, neophodan za preživljavanje.

Procjenjuje se da u toku svačijeg života srce u prosjeku otkuca oko 3 milijarde puta.

Iako je to nevoljna radnja koja je nezavisna od naše kontrole, neophodno je često pratiti srčanu aktivnost i voditi računa o njoj u svakodnevnom životu.

Evo nekoliko korisnih savjeta za prevenciju i izbjegavanje srčanog udara, s obzirom na faktore rizika koji se definiraju kao 'promjenjivi':

izbjegavajte pušenje
izbjegavajte ili smanjite konzumaciju alkohola;
baviti se čestim fizičkim aktivnostima;
slijedite zdravu prehranu;
kontrola krvnog pritiska i vrednosti holesterola;
pratiti tjelesnu težinu.

Vođenje zdravog načina života je najbolja odvraćanja od izbjegavanja ili prevencije srčanog udara

Sjedilački način života je sinonim za nisku fizičku aktivnost, što neminovno utiče na tjelesnu težinu i vrijednosti kolesterola i triglicerida koji mogu biti uzrok srčanog udara.

Konzumacija alkohola i pušenje smatraju se drugim primarnim uzrocima srčanog udara.

Iz tog razloga, preporučljivo je eliminirati ili značajno smanjiti upotrebu alkohola, a pušači odmah prestati pušiti.

Stoga je dobra ideja održavati kondiciju vježbanjem: dovoljna je čak i brza šetnja od pola sata dnevno, a da ne morate nužno ići u teretanu ili sudjelovati u takmičarskim aktivnostima.

Oni koji redovno vježbaju imaju bolje kardiovaskularno zdravlje, čime se smanjuje rizik od srčanog udara.

Osim vježbanja, stalno praćenje tjelesne težine pomaže u borbi protiv poremećaja povezanih s gojaznošću (još jedan faktor rizika).

U tom smislu, bitno je pridržavati se pravilne prehrane koja uključuje umjerenu konzumaciju crvenog mesa, uz eventualno izbjegavanje nepotrebnih začina i masne, pržene i slatke hrane, od kojih se preferiraju riba, bijelo/posno meso, mahunarke, žitarice i povrće .

Održavajte formu, ali ne samo: važno je kontrolirati krvni tlak i redovno se podvrgavati krvnim pretragama kako biste pratili vrijednost takozvanog 'lošeg' kolesterola.

Oni koji pate od visokog krvnog pritiska ili hiperholesterolemije imaju veću vjerovatnoću da će razviti aterosklerozu.

Među onima koji su najugroženiji su dijabetičari, jer višak glukoze u krvi oštećuje arterije i na taj način potiče nastanak ateroskleroze.

Ne zaboravljajući da je dijabetes često praćen pratećim bolestima poput visokog krvnog pritiska.

SRČANI UDAR, OSTALI FAKTORI RIZIKA

Pored promjenjivih faktora, postoje i drugi koji se definiraju kao 'nepromjenjivi' jer su nezavisni od ponašanja osobe.

Odnosno, ovo su stanja koja se ne mogu suprotstaviti i uključiti

starosti, jer se broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti povećava kako ljudi stare;
spol, jer su žene manje izložene riziku od muškaraca, posebno u starijoj dobi. Ovaj disparitet nestaje na početku menopauze;
poznatost, jer nivoi holesterola u krvi, kao i hipertenzija, mogu biti genetski nasleđeni.

NOSILA, VENTILATORI PLUĆA, STOLICE ZA EVAKUACIJU: SPENCER PROIZVODI NA DUPLOM ŠTANDU NA EMERGENCY EXPO