Od bolova u grudima i lijevoj ruci do osjećaja smrti: ovo su simptomi infarkta miokarda

Kada ljudi govore o infarktu, općenito misle na infarkt miokarda, ali infarkt se zapravo može dogoditi u nekoliko organa

'Infarkt' je zapravo generički termin za smrt (nekrozu) određenih ćelija u datom tkivu jer one ne primaju adekvatnu opskrbu krvlju i kisikom iz cirkulatornog sistema.

Na primjer, moždani udar, koji se naziva i 'moždani udar', je infarkt dijela mozga.

Infarkt miokarda je, dakle, nekroza dijela miokarda, koji je mišić srca.

Događa se kada opstrukcija u koronarnim arterijama, arterijama koje prenose krv do srca, onemogućava pravilan protok krvi'.

ZAŠTO KORONARNE ARTERIJE POSTAJU OPSTRUCIRANE

Postoji nekoliko razloga zbog kojih koronarna arterija postaje začepljena.

Glavni razlog je nesumnjivo vezan za aterosklerozu, bolest samog krvnog suda koja dovodi do nakupljanja kolesterola, zatim do stvaranja plaka.

Ovaj plak može progresivno suziti arteriju, uzrokujući tako ono što nazivamo ishemijom, što je drugačiji fenomen od infarkta.

Govorimo o infarktu, naime, u slučaju potpunog prekida krvotoka, dok do ishemije dolazi kada dođe do 'usporavanja' protoka, uzrokovanog stenozom, odnosno sužavanjem lumena žile upravo zbog aterosklerotskog plaka.

Također se može dogoditi da plak može 'puknuti' unutar krvnog suda.

U ovom slučaju tijelo reaguje tako što se brani, kako bi se pojednostavilo, u slučaju rane, pokrećući dinamiku koja može ići čak do infarkta.

Reparativni proces koji se pokreće kao odgovor na rupturu plaka sastoji se od formiranja ugruška, tromba, koji prijeti stvaranjem tromboze žile, odnosno okluzije arterije koja potpuno blokira protok krvi.

Opstrukcije nisu uvijek uzrokovane plakovima već i funkcionalnim problemima, kao što je vazokonstrikcija ovih arterija.

Plakovi nisu jedini uzroci koronarnih opstrukcija, ponekad su funkcionalni problemi, kao što je vazospazam, koji dovode do prekida protoka krvi.

Uzmimo, na primjer, zloupotrebu droga kao što je kokain: pa, ovo može dovesti do onoga što je poznato kao koronarni spazam, koji je, ako potraje duži vremenski period, još jedan uzrok srčanog udara.

Kardiolog nas podsjeća da smo svi skloni aterosklerozi, ali se moramo truditi da je što manje unaprijedimo i tako radimo na kardiovaskularnim faktorima rizika.

INFARKT MIOKARDA, DIJABETES I HIPERTENZIJA NEPRIJATELJI SRCA

Među faktorima rizika svakako su dijabetes, hipertenzija, visok krvni pritisak, visoke vrednosti holesterola, čak i triglicerida, ne zaboravljamo na gojaznost, prekomernu težinu, pušenje i porodičnu anamnezu.

Zapravo, čak i neka vrsta genetske predispozicije može ubrzati i pogoršati prirodni proces ateroskleroze.

Ostali faktori rizika su svakako godine i muški spol.

EVO ALARMNIH ZVONA INFARKTA MIOKARDA

Ali koji su simptomi zbog kojih posumnjamo na infarkt miokarda?

Kod infarkta, vrijeme je od najveće važnosti.

Vrijeme je odlučujući faktor, bez sumnje.

Što prije prepoznamo srčani udar, prije dolazimo do dijagnoze, i što prije možemo liječiti, a time i sačuvati više tkiva: što smo brži, ukratko, više možemo obuzdati oštećenje srčanog udara.

Simptomi su oni uobičajene mašte, odnosno bol u grudima i lijevoj ruci, ali s obzirom na važnost brze samodijagnoze, budimo precizniji u opisu najčešćih i najmanje uobičajenih simptoma koji bi nas trebali alarmirati.

Infarkt miokarda se često manifestuje bolom u grudima, u centru grudnog koša, sa sasvim specifičnim karakteristikama: mnogi pacijenti opisuju neku vrstu poroka, osećaj jakog pritiska u grudima.

Više od bola u mišićima, to je gušenje, opresivna bol u nivou grudnog koša, ispod grudne kosti, kosti u centru grudnog koša.

Bol u grudima, koji je opresivan i kontinuiran, često je praćen bolom koji se obično širi u rame i lijevu ruku, posebno u vanjski dio, gdje se nalazi mali prst.

Ovo su tipične karakteristike bola u grudima koje mogu biti znak upozorenja na srčani udar.

Bol u grudima često prati i neobičan nedostatak daha, prava glad za vazduhom.

BOL U RUKAMA I GRUDIMA

Medicina, čak i na ovu delikatnu temu, nije egzaktna nauka.

Bol također može zračiti na karakterističan način prema stražnjoj strani, između lopatica ili do vrat, posežući ispod vilice.

I ne samo to: ponekad desna ruka takođe može biti pogođena zračenjem srčanog bola.

Dakle, da sumiramo: intenzivan bol u grudima opresivnog tipa, koji se širi u lijevu ruku, u vilicu, možda čak i sa stražnje strane, i povezan s otežanim disanjem, sve su to alarmna zvona koja bi nas trebala natjerati da se zabrinemo i potražimo pomoć .

Kao da to nije dovoljno, to se očito povezuje sa velikom slabošću.

Postoje ljudi koji prijavljuju osjećaj smrti, zatim anksioznost, hladan znoj, a ponekad to može dovesti i do nesvjestice.

Međutim, važno je zapamtiti da postoje slučajevi u kojima tekući srčani udar ne proizvodi nikakve simptome, nikakav bol.

Postoje pacijenti koji ne prijavljuju nikakav bol ili osjećaju samo bol u ruci, vilici ili stomaku.

BUDITE PAŽLJIVI DA TO NE POBUDETE SA BOLOVOM U ŽELUDCU

Često se infarkt brka sa epigrastralgijom, odnosno bolom u stomaku.

Ovo je bol u donjem dijelu grudi, na mjestu gdje lociramo stomak.

To također može biti mjesto srčanog bola.

Dakle, čini se da ljudi potcjenjuju ono što misle da je bol u želucu, bol od gastritisa, s onim što se umjesto toga ispostavilo kao problem sa srcem.

Kako razlikovati uobičajenu bol u stomaku od srčanog udara?

Treba obratiti pažnju na vrstu boli.

Ako se epigastralgija manifestira zračenjem koje smo ranije opisali, ako je povezana sa znojenjem ili nedostatkom daha, onda to možda nije bol u trbuhu nego bol u grudima od značaja za srce.

UPOZORENJE ŽENAMA: PONEKAD RAZLIČITI SIMPTOMI

Zatim posebno upozorenje ženama.

Može se desiti da žene koje dožive srčani udar, umesto pravog bola u grudima, dožive mučninu, povraćanje, ili čak samo znojenje, ili osjećaj bola ograničenog na stražnji dio tijela.

Zbog ovih manje prepoznatljivih, nijansiranih i dvosmislenih simptoma, često se dešava da se žene, koje boluju od srčanih bolesti jednako kao i muškarci, posebno nakon određene dobi, brže spasavaju, sa vrlo teškim posljedicama.

ŠTA UČINITI U SLUČAJU INFARKTA MIOKARDA?

Šta učiniti ako se pojavi jedan od ovih simptoma?

Prije svega, treba se uvjeriti da se radi o srčanom događaju jer, kao što smo rekli, simptome nije baš lako dešifrirati.

To mogu da urade samo lekari i zato je neophodno ići kod lekara soba za hitne slučajeve što brže moguće.

Bolovi koje smo opisali ponekad se javljaju povremeno: trnci se smjenjuju s trenucima olakšanja.

Ukoliko ovi simptomi traju 15-20 minuta, savjet je da ne odgađate i da se odmah javite hitnoj medicinskoj pomoći na brojeve 112 ili 118.

Tek u hitnoj pomoći, zapravo, kada se utvrdi kardijalna priroda simptoma – u ovom slučaju je dovoljan čak i samo elektrokardiogram ili druge vrste pregleda – ljekari mogu brzo djelovati na infarkt miokarda.

U tom smislu imamo mrežu hemodinamičkih laboratorija u kojima se provodi najbolja hitna terapija infarkta srca: uz lokalnu anesteziju i umetanje malih katetera unutar arterija vizualiziraju se koronarne arterije i liječi okluzija pomoću takozvana 'primarna angioplastika', koja se sastoji od ponovnog otvaranja krvnog suda i implantacije malog stenta unutar oboljele koronarne arterije.

Sve češće je moguće i izvođenje elektrokardiograma u hitna pomoć kada se pozovu hitne službe.

To omogućava vrlo ranu dijagnozu i upućivanje pacijenta u najopremljeniju ustanovu za ovu vrstu spašavanja.

Dakle, poruka koju bih želio ponoviti je: ne potcjenjivanje simptoma omogućava vam da rano intervenišete i uvelike ograničite štetu od srčanog udara'.

'TIHI' SRČAN UDAR

Međutim, može se dogoditi da srčani udar prođe potpuno neprimijećeno.

Ima ljudi koji ne znaju da su imali srčani udar, a dešava se da ima pacijenata koji toga nisu svjesni.

U ovom slučaju radi se o takozvanom 'tihi srčani udar', koji se uglavnom javlja kod dijabetičara. Ili su simptomi bili tu, ali se nisu mogli pratiti do srčanog udara.

Na primjer, pacijent se, na upit ljekara, sjeća da je u prošlosti imao jake bolove u stomaku.

Tamo, u tom trenutku, možemo rekonstruisati da taj bol u stomaku nije bio znak gastritisa, već infarkta, a onda je, srećom, dobro evoluirao, stabilizovao se godinama, jer je samo mali deo srca bio oštećen, a da to nije izazvalo opšte oštećenje organa.

INFARKT MIOKARDA I AREST SRCA, DVE RAZLIČITI ALI POVEZANE STVARI

Razlika koja često nije tako jasna je ona između infarkta miokarda i srčanog zastoja.

To su dvije različite, iako povezane stvari.

O zastoju srca govorimo kada srce više ne funkcioniše, ne obavlja svoju pumpnu funkciju i samim tim prestaje da snabdeva krvlju druge organe u telu.

Ako krv ne dođe do organa, ćelije umiru. Prvi organ koji će biti zahvaćen je mozak, jer mu je kontinuirano potreban kisik (a time i neprekidan protok krvi) za funkcioniranje.

Ovo je srčani zastoj.

Često je hapšenje uzrokovano električnim problemom.

Dozvolite mi da pokušam da budem jasniji: srce je mišić koji radi zahvaljujući intrinzičnim električnim podražajima.

Može se desiti da iz niza razloga koje ovdje neću nabrajati dođe do svojevrsnog 'kratkog spoja', dezorganizacije električne aktivnosti koja dovodi do nepravilne ili pretjerano brze kontrakcije srca, što na kraju kompromituje njegovo funkciju pumpe.

Infarkt srca, s druge strane, je, kao što smo rekli, opstrukcija koronarnih arterija: mehanička prepreka koja onemogućuje pravilan dotok krvi u srce.

Stoga zastoj srca i infarkt miokarda nisu sinonimi.

Međutim, infarkt je jedan od uzroka srčanog zastoja.

Oni koji imaju srčani udar mogu zaista imati srčani zastoj, iako ne nužno: mnogi srčani udari ne uključuju srčani zastoj.

Nasuprot tome, nisu svi srčani zastoji posljedica srčanog udara.

Kao što je već objašnjeno, srčani zastoj nastaje zbog električnog problema, aritmije, koja uzrokuje dezorganizaciju ukupne električne aktivnosti i tako u težim slučajevima dovodi do zastoja srca.

U ovim epizodama teške aritmije, nažalost postoje razne patologije i kronična stanja koja predisponiraju takvim aritmijama, mozak je prvi organ koji pati i zbog toga pacijent gubi svijest i pada u nesvijest.

Ako ne reagujemo odmah sa kompresijama grudnog koša i rano defibrilacija, može doći do moždane smrti ili smrti cijelog organizma.

Stoga je i u ovim slučajevima izuzetno važna brza intervencija: 'masaža srca', odnosno kompresije prsnog koša, omogućavaju nam da dobijemo dragocjeno vrijeme i na neki način očuvamo mozak, ali to je defibrilator, prepoznatljiv po zelenom akronimu 'AED' ' ili 'EAD', to je gotovo uvijek odlučujuće.

Defibrilator je zapravo sposoban, autonomno, da prepozna tešku aritmiju i da je 'prekine' električnim udarom.

Kao što se lako može pretpostaviti, efikasnost je tim veća što se defibrilator ranije koristi: još jednom, faktor vremena je od vitalnog značaja.

SMANJENJE RIZIKA

Doktor tada šalje poruku građanima da zaštite svoja srca.

Prevencija je svakako važna, razbijanje svih faktora rizika što je više moguće.

Dakle, edukacija o zdravom načinu života, odnosno uravnoteženoj ishrani, prestanku pušenja, fizičkoj aktivnosti i smanjenju stresa, kao i redovnim kontrolama radi kontrole krvnog pritiska i holesterola i mogućeg lečenja dijabetesa.

Osoba se može osjećati savršeno u formi, ali ako ne izmjeri krvni pritisak, nikada neće saznati da ima visok krvni pritisak, jer to može biti asimptomatsko.

Isto važi i za krvne pretrage, jer visok holesterol nije primetan za pacijenta, može se utvrditi samo nalazom krvi.

Kao što sam pokušao da objasnim, ključno je izbjeći kašnjenja što je više moguće. U slučaju pojave simptoma infarkta miokarda ne čekamo, ne odlažemo: odmah zovemo hitnu medicinsku pomoć.

Svako oklevanje može biti smrtonosno.

Tokom pandemije, mnogi ljudi, razumljivo uplašeni rizikom od zaraze virusom Sars-CoV-2, potcjenjivali su svoje simptome i odgađali pozivanje u pomoć, a ponekad i prekasno.

EDUKACIJA U KARDIOPULMONARNOJ REANIMACIJI

Manevri kardiopulmonalne reanimacije trebali bi biti dio svačijeg građanskog obrazovanja: sposobnost prepoznavanja srčanog zastoja, izvođenje čak i samo kompresije prsnog koša, na datoj dubini i ritmu, pozivanje u pomoć i nabavka defibrilatora izuzetno su vrijedne rane intervencije u slučaju srčanog udara. uhapsiti i bukvalno nam omogućiti da spašavamo ljudske živote.

POTREBA ZA DEFIBRILATORIMA

Zbog toga je toliko važno insistirati na potrebi distribucije defibrilatora po cijeloj teritoriji.

Dovoljno je reći da su defibrilatori u javnim zgradama i kancelarijama jednako važni kao i aparati za gašenje požara: imati više defibrilatora i više kurseva o pravilnom korištenju ovih jednostavnih mašina, znači imati veće šanse za spašavanje života ljudi pogođenih srčanim zastojima. .

Kao što to često biva, široko rasprostranjeno znanje i isprepletenost pojedinaca i zajednica najbolji su saveznici života i zdravlja, uključujući i srce.

Kombinacija ličnih mjera opreza, odnosno prevencije i skrininga, prepoznavanje alarmantnih simptoma i brza intervencija u slučaju srčanog zastoja su tri ključna elementa za izbjegavanje nepopravljive štete.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Kardiovaskularne bolesti: dijagnoza, terapija i prevencija

EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) vs sinusna tahikardija

Pedijatrijska toksikološka hitna stanja: medicinska intervencija u slučajevima trovanja djece

Valvulopatije: ispitivanje problema sa srčanim zalistcima

Koja je razlika između pejsmejkera i potkožnog defibrilatora?

Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?

Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis

Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti

Klinički pregled: Akutni respiratorni distres sindrom

Stres i nevolja tokom trudnoće: Kako zaštititi i majku i dijete

Botallov Ductus Arteriosus: Interventna terapija

Defibrilator: šta je, kako radi, cijena, napon, ručni i eksterni

EKG pacijenta: Kako čitati elektrokardiogram na jednostavan način

Znakovi i simptomi iznenadnog srčanog zastoja: kako reći da li nekome treba CPR

Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis

Brzo pronalaženje - i liječenje - uzrok moždanog udara može spriječiti više: nove smjernice

Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje treba paziti

Wolff-Parkinson-White sindrom: šta je to i kako ga liječiti

Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)

Prolazna tahipneja novorođenčeta: Pregled neonatalnog sindroma vlažnih pluća

Tahikardija: Postoji li rizik od aritmije? Koje razlike postoje između njih dvoje?

Bakterijski endokarditis: profilaksa kod djece i odraslih

Erektilna disfunkcija i kardiovaskularni problemi: koja je veza?

Rano liječenje pacijenata s akutnim ishemijskim moždanim udarom u vezi s endovaskularnim liječenjem, ažuriranje smjernica AHA 2015.

Ishemijska bolest srca: šta je to, kako je spriječiti i kako je liječiti

Ishemijska bolest srca: kronična, definicija, simptomi, posljedice

Izvor:

Dire Agency

Moglo bi vam se svidjeti