Prva pomoć: Kako se nositi s napadima panike
Prva pomoć i napadi panike: napad panike je iznenadna i ekstremnija epizoda fizičkih i emocionalnih reakcija uzrokovanih neodoljivim strahom i anksioznošću
Može biti izazovno kada vi ili neko do koga vam je stalo doživite napade panike
Dobra vijest je da postoje načini da se pomogne osobi da ublaži ili spriječi ove napade.
Čitajte dalje dok raspravljamo o savjetima i trikovima za napad panike, uključujući znakove upozorenja i kada potražiti pomoć.
Kako prepoznati da li je u pitanju napad panike
Napad panike obično se javlja kada se aktivira odgovor osobe 'beži ili se bori', čak i bez prisutne stvarne opasnosti.
Neki faktori koji mogu aktivirati ovaj odgovor mogu uključivati kronični stres, intenzivnu fizičku vježbu, višak unosa kofeina, bolest, uobičajenu hiperventilaciju, pa čak i iznenadnu promjenu okoline.
Napadi panike su nepredvidivi i dešavaju se iz raznih razloga
Većina ljudi će doživjeti ove napade jednom ili dvaput u životu.
Međutim, ako ste imali više napada u mjesecu ili godini, možda imate stanje koje se zove panični poremećaj.
Panični poremećaj je hroničniji, gdje redovno imate iznenadne napade panike ili straha.
Karakterizira ga pretjerana reakcija straha i anksioznosti na stresore svakodnevnog života.
Glavni simptomi napadaja panike ili anksioznosti uključuju lupanje ili ubrzanje srca, znojenje, jezu, drhtanje, otežano disanje, bol u grudima i opću slabost.
Iako simptomi nisu opasni po život, mogu biti dugotrajni i drastično utjecati na kvalitetu života.
Neki ljudi se mogu osjećati kao da će kolabirati, dobiti srčani udar ili čak umrijeti.
Bez liječenja i intervencija, česti i produženi napadi mogu značajno utjecati na život osobe.
Neki mogu izbjegavati širok raspon situacija, uključujući normalne dnevne funkcije, zbog straha od napada.
Načini pomoći osobi u napadu panike
Pratite ALGEE Koraci ako sumnjate da neko ima napad panike.
A – Pristupite, procenite rizik od samoubistva ili povrede.
Pokušajte pronaći odgovarajuće vrijeme i mjesto za početak razgovora sa osobom.
Vodite računa o njihovoj privatnosti i povjerljivosti kada to radite.
Ako se osoba ne želi povjeriti ili još nije spremna, ohrabrite je da razgovara s nekim u koga vjeruje.
L – Slušajte bez osude.
Većina ljudi koji su u krizi mentalnog zdravlja žele da budu saslušani. Najbolje je pustiti ljude da bez prekida dijele svoja iskustva i emocije i pokušaju saosjećati s njihovom situacijom.
Pitajte direktno šta misle da bi moglo pomoći, i nikada ne pretpostavljajte da znate šta je najbolje za njih.
G – Dajte sigurnost i informacije.
Budite spremni pružiti sigurnost i korisne činjenice nakon što s vama podijele svoje emocije i borbe.
E – Potaknite odgovarajuću stručnu pomoć.
Što ranije osoba dobije odgovarajuću pomoć, veće su joj šanse za oporavak.
Pružite pomoć tako što ćete ih obavijestiti o dostupnim opcijama.
E – Ohrabrite samopomoć i druge strategije podrške.
Kada napad panike prođe, pružite osobi relevantne informacije i resurse za promicanje samopomoći ili podrške drugih.
To može uključivati mreže podrške, programe unutar zajednice ili kreiranje plana brige o sebi.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Anksioznost: osjećaj nervoze, brige ili nemira
Ratne i zarobljeničke psihopatologije: faze panike, kolektivno nasilje, medicinske intervencije
Prva pomoć i epilepsija: Kako prepoznati napad i pomoći pacijentu
Poremećaj napada panike: osjećaj neposredne smrti i tjeskobe
Vatrogasci / Piromanija i opsesija vatrom: profil i dijagnoza onih sa ovim poremećajem
Oklevanje pri vožnji: Govorimo o amaksofobiji, strahu od vožnje
Sigurnost spasilaca: Stope PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja) kod vatrogasaca
Italija, Socio-kulturna važnost dobrovoljnog zdravstvenog i socijalnog rada
Anksioznost, kada normalna reakcija na stres postaje patološka?
Odbijanje među prvim odgovorima: Kako upravljati osjećajem krivice?
Vremenska i prostorna dezorijentacija: šta to znači i s kojim je patologijama povezana
Napad panike i njegove karakteristike
Patološka anksioznost i napadi panike: Uobičajeni poremećaj
Pacijent sa napadom panike: Kako upravljati napadima panike?
Napad panike: šta je to i koji su simptomi
Spašavanje pacijenta sa problemima mentalnog zdravlja: ALGEE protokol
Napadi panike: mogu li se povećati u ljetnim mjesecima?