Sindrom opstruktivne apneje u snu uzrokuje lošu oksigenaciju krvi; to će s vremenom utjecati na cijelo tijelo, posebno na srce, i uzrokovati nastanak bolesti kao što su: hipertenzija, dijabetes, gojaznost, srčani i moždani udar

Apneja u snu i srčani rizici

Kardiovaskularni rizici povezani s opstruktivnom apnejom u snu su visoki, posebno ako se ne liječi pravilno.

Oni koji spavaju između 5 i 6 sati noću, a koji su pogođeni apnejom u snu, skloniji su kardiovaskularnim i metaboličkim bolestima, što rezultira povećanim faktorima rizika.

Otprilike 5% svjetske populacije pati od apneje u snu; kod onih starijih od 40 godina, međutim, apneja u snu ima incidencu od 15%.

Opstruktivna apneja u snu nastaje kada dođe do privremenog prestanka disanja.

Traje nekoliko sekundi, ali se može ponoviti nekoliko puta tokom spavanja.

Neliječena apneja u snu ima vrlo ozbiljne posljedice na organe, uključujući srce, mozak, pa čak i krvne sudove.

Simptomi i dijagnoza

Pospanost, iscrpljenost, nedostatak koncentracije i hrkanje samo su neki od simptoma opstruktivne apneje u snu.

Ovi simptomi nisu odmah povezani sa apnejom u snu i ne smatraju se opasnim.

Opstruktivna apneja u snu uzrokuje naglo i povremeno smanjenje zasićenosti krvi kisikom i uzrokuje povećanu aktivaciju simpatičkog nervnog sistema, što doprinosi razvoju hipertenzije, koronarne bolesti srca, aritmija, zatajenja srca, moždanog udara, intolerancije na glukozu i dijabetesa.

Za dijagnosticiranje stanja bit će potrebno obaviti polisomnografiju u centru specijalizovanom za poremećaje spavanja, uz kombinovanu analizu neurološke i kardiovaskularne respiratorne funkcije.

Ozbiljnost apneje u snu se procjenjuje putem indeksa apneje-hipopneje (AHI), koji se odnosi na prosječan broj apneja i hipnoja po satu spavanja.

Apneje u snu i hipertenzija

Apneje u snu će uzrokovati povećanje dnevnog krvnog pritiska.

Tokom noći apneje i hipopneje uzrokuju porast krvnog pritiska i aktivnosti simpatičkog nervnog sistema.

Za isti krvni pritisak, osobe koje pate od ovakvih apneja imaju brže otkucaje srca, smanjenu varijabilnost otkucaja srca i povećanu varijabilnost krvnog pritiska.

Svi pokazatelji povećanog kardiovaskularnog rizika.

Apneja u snu, kardiovaskularni rizici i moždani udar

Naučno je dokazano da postoji korelacija između apneje u snu i kardiovaskularnih bolesti, uključujući aritmije, koronarne bolesti srca i infarkt miokarda.

Nije samo hipertenzija to što opstruktivna apneja u snu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti.

Opstruktivna apneja u snu značajno povećava rizik od moždanog udara i smrti.

Oko 20 posto pacijenata sa opstruktivnom apnejom u snu ima i noćne epizode angine pektoris.

Sindrom opstruktivne apneje u snu često je povezan s višestrukim koronarnim faktorima rizika, uključujući dijabetes, visceralnu gojaznost ili pušenje.

Gotovo polovina osoba s kroničnom srčanom insuficijencijom ima opstruktivnu apneju u snu, imat će značajno smanjeno preživljavanje u odnosu na druge pacijente sa istim problemom.

Oko 50 posto pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom ima apneju u snu, kao i 30 posto ljudi koji su doživjeli srčani udar.

To znači da oni koji ispolje da pate od opstruktivne apneje za vrijeme spavanja imaju dvostruko veću vjerovatnoću da će imati srčane komplikacije ili događaje poput srčanog ili moždanog udara.

Stoga će biti ključno imati brzu i tačnu dijagnozu.

Kardiolog ili specijalista koji se bavi liječenjem bilo koje patologije kardiovaskularnog sistema mora sarađivati ​​sa stručnjacima koji su stručnjaci za poremećaje kardiovaskularnog sistema kako bi se postavila brza i iscrpna dijagnoza.

Terapijski pristup treba uključivati ​​pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i eliminaciju nezdravih navika kao što su pušenje i konzumacija alkohola.

Spavanje u ležećem položaju se ne preporučuje, a može biti neophodna upotreba uređaja za praćenje krvnog pritiska i poboljšanje kardiovaskularne prognoze.

Stoga je preporučljivo, s obzirom na korelaciju između apneje u snu i kardiovaskularnih rizika, obaviti preglede kod specijalista za poremećaje spavanja kako bi se izbjegle čak i ozbiljne komplikacije.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Miokardiopatija: šta je to i kako je liječiti?

Venska tromboza: od simptoma do novih lijekova

Cijanogena kongenitalna bolest srca: transpozicija velikih arterija

Šum u srcu: šta je to i koji su simptomi?

Manevri kardiopulmonalne reanimacije: upravljanje grudnim kompresorom LUCAS

Supraventrikularna tahikardija: definicija, dijagnoza, liječenje i prognoza

Prepoznavanje tahikardije: šta je to, šta uzrokuje i kako intervenirati kod tahikardije

Infarkt miokarda: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Aortna insuficijencija: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje aortne regurgitacije

Kongenitalna srčana bolest: šta je aortna bikuspidija?

Atrijalna fibrilacija: definicija, uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Ventrikularna fibrilacija je jedna od najozbiljnijih srčanih aritmija: saznajmo o tome

Atrijalni flater: definicija, uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Šta je ehokolordopler supra-aortnih trupova (karotida)?

Šta je Loop Recorder? Otkrivanje kućne telemetrije

Holter srca, karakteristike 24-satnog elektrokardiograma

Šta je Echocolordoppler?

Periferna arteriopatija: simptomi i dijagnoza

Endokavitarna elektrofiziološka studija: od čega se sastoji ovaj pregled?

Kateterizacija srca, šta je ovo pregled?

Eho dopler: šta je i čemu služi

Transezofagealni ehokardiogram: od čega se sastoji?

Pedijatrijski ehokardiogram: definicija i upotreba

Srčane bolesti i zvona za uzbunu: angina pektoris

Lažne stvari koje su bliske našim srcima: srčane bolesti i lažni mitovi

izvor

Defibrillatori Shop