Kongenitalna srčana bolest: koarktacija aorte
Koarktacija aorte je urođena srčana bolest koju karakterizira sužavanje ili konstrikcija aorte
Aorta je najveća i najvažnija arterija u ljudskom tijelu, nastaje u lijevoj komori srca i sastoji se od višestrukih grananja; kroz ove grane svaki pojedini dio tijela će biti opskrbljen oksigeniranom krvlju.
Može se podijeliti u dva velika dijela; torakalnu aortu, koja se zauzvrat može podijeliti na ascendentnu aortu, luk aorte i descendentnu aortu, te abdominalnu aortu.
Koarktacija aorte može biti rezultat genetskih sindroma, ali i kao izolirani oblik
Muškarci su najviše pogođeni.
Koarktacija aorte, u srcu oboljelih, vidjet će suženje, ponekad čak i vrlo izraženo, neposredno nakon tačke gdje se odvajaju arterije koje nose krv u glavu i gornje udove.
Još nije jasno kako se razvija i manifestira koarktacija aorte, pretpostavlja se da može biti posljedica anomalne insercije između ductus arteriosus i descendentne torakalne aorte.
Prenatalna dijagnoza koarktacije aorte povećava preživljavanje i smanjuje smrtnost.
Ali mora se reći da je dijagnozu koarktacije aorte tijekom fetalnog života nemoguće isključiti a priori, jer u normalnom fetalnom srcu desni dijelovi mogu biti širi od lijevog.
Koarktacija aorte može se podijeliti u tri kategorije
– preduktalna koarktacija, pojaviće se kada je suženje proksimalno od Botalovog duktusa arteriozusa, protok u aorti će zavisiti od otvorenog kanala. To je najteži oblik. Ovaj oblik tokom fetalnog života dovodi do nerazvijanja arterije aorte koja tako postaje hipoplastična. Ovo se javlja kod oko 5% djece s Turnerovim sindromom;
– duktalna koarktacija, koja nastaje kada se nalazi na nivou arterijskog kanala i javlja se pri rođenju kada se ovaj kanal zatvori;
– postduktalna koarktacija će se pojaviti kada je suženje distalno od ductus arteriosus of Botallo, to je najčešći oblik adolescencije ili odrasle dobi.
Postoje oblici koarktacije aorte koji se mogu manifestirati u neonatalnom periodu i oblici koji će se manifestirati kasnije.
Preuranjenost simptoma povezana je sa stepenom opstrukcije i srčana cirkulacija će ovisiti o održavanju patentiranog Botallo kanala.
Manifestiraće se u neonatalnom periodu ako se pokaže u najtežim oblicima, iako možda neće biti nikakvih simptoma pri rođenju; simptomi koji će se početi pojavljivati od druge sedmice života.
Među najčešćim simptomima kod novorođenčadi imat ćemo: razdražljivost, nedostatak apetita, slab rast, pojačano disanje, otežano disanje i blijedu ili sivkastu kožu.
U kasnijim oblicima simptomi će biti povezani sa problemima cirkulacije i hipertrofijom srca; javiće se i glavobolja, povišen krvni pritisak, bol u grudima, iscrpljenost, umor, vrtoglavica, nesvestica i krvarenje iz nosa.
Možda ćete imati bolove i zimicu u donjim udovima.
U oba slučaja doći će do izostanka femoralnog pulsa, odnosno pulsiranja na ingvinalnom nivou.
Dijagnoza će biti postavljena na osnovu: odsustva ili oskudice pulsa na nogama, povišenog pritiska u gornjim udovima, pa ćete imati veći krvni pritisak u gornjem delu tela nego u donjem delu, šum na srcu.
Moraćete da uradite: elektrokardiogram, rendgenski snimak grudnog koša, magnetnu rezonancu, tac grudnog koša i kateterizaciju srca
Liječenje koarktacije aorte kod novorođenčeta je uglavnom hirurško, suženi dio se uklanja kroz rez na lijevom hemitoraksu.
Rizici povezani s operacijom su mali, međutim može se dogoditi da dođe do recidiva opstrukcije koja će se liječiti balon kateterom umetnutim kroz nogu.
Nakon liječenja koarktacije aorte, kod pacijenata bi se mogle pojaviti epizode arterijske hipertenzije koje bi mogle prikriti recidive opstrukcija
Kod djece, nakon tretmana koarktacije, normalne svakodnevne aktivnosti će se nastaviti nakon nekoliko sedmica.
Također će biti važno obaviti elektrokardiogram, stres test i praćenje krvnog tlaka otprilike svaka 24 sata.
Nakon 6 mjeseci može se izvršiti procjena podobnosti sportske podobnosti za one koji se time bave.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Miokardiopatija: šta je to i kako je liječiti?
Venska tromboza: od simptoma do novih lijekova
Cijanogena kongenitalna bolest srca: transpozicija velikih arterija
Šum u srcu: šta je to i koji su simptomi?
Otkucaji srca: šta je bradikardija?
Granski blok: Uzroci i posljedice koje treba uzeti u obzir
Manevri kardiopulmonalne reanimacije: upravljanje grudnim kompresorom LUCAS
Supraventrikularna tahikardija: definicija, dijagnoza, liječenje i prognoza
Prepoznavanje tahikardije: šta je to, šta uzrokuje i kako intervenirati kod tahikardije
Infarkt miokarda: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje
Aortna insuficijencija: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje aortne regurgitacije
Kongenitalna srčana bolest: šta je aortna bikuspidija?
Atrijalna fibrilacija: definicija, uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje
Ventrikularna fibrilacija je jedna od najozbiljnijih srčanih aritmija: saznajmo o tome
Atrijalni flater: definicija, uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje
Šta je ehokolordopler supra-aortnih trupova (karotida)?
Šta je Loop Recorder? Otkrivanje kućne telemetrije
Holter srca, karakteristike 24-satnog elektrokardiograma
Periferna arteriopatija: simptomi i dijagnoza
Endokavitarna elektrofiziološka studija: od čega se sastoji ovaj pregled?
Kateterizacija srca, šta je ovo pregled?
Eho dopler: šta je i čemu služi
Transezofagealni ehokardiogram: od čega se sastoji?
Pedijatrijski ehokardiogram: definicija i upotreba
Srčane bolesti i zvona za uzbunu: angina pektoris
Lažne stvari koje su bliske našim srcima: srčane bolesti i lažni mitovi
Apneja u snu i kardiovaskularne bolesti: korelacija između sna i srca