Nezrelost može uticati na dijagnozu ADHD-a: studija na milion dece u Škotskoj i Velsu

By Cristiano Antonino On Mar 20, 2023

Nezrelost može uticati na dijagnozu ADHD-a: veća je vjerovatnoća da će najmlađa djeca u školskoj godini biti liječena od ADHD-a, kaže nova studija

Novo istraživanje, koje uključuje stručnjake sa Univerziteta u Notingemu, pokazuje da je veća vjerovatnoća da će djeca mlađa u školskoj godini biti liječena od poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), što sugerira da nezrelost može utjecati na dijagnozu.

Studija, koja je objavljena u BMC Public Health, bavila se povezanostom između starosti i ADHD-a, a stručnjaci su povezivali podatke o zdravlju i obrazovanju od preko milion djece u Škotskoj i Walesu.

Studiju su vodili stručnjaci sa Univerziteta Swansea i Univerziteta u Glazgovu, zajedno sa kolegama sa Univerziteta Nottingham.

Dokazi sugeriraju da je u svijetu prevalencija ADHD-a među djecom školskog uzrasta oko tri do pet posto, prilično ujednačena.

Međutim, postoje velike međunarodne razlike u stopama kliničke dijagnoze i liječenja.

Prethodne studije su otkrile povezanost između starosne dobi u školskoj godini i ADHD-a, posebno u zemljama u kojima je veći broj djece dijagnosticiran s ADHD-om.

Ova najnovija studija imala je za cilj da ispita da li je to slučaj i u Velikoj Britaniji, gdje su stope propisivanja relativno niske.

Drugi važan cilj bio je ispitati može li dopuštanje veće fleksibilnosti oko datuma početka škole smanjiti utjecaj ovog takozvanog 'efekta relativne starosti' – pri čemu bi odrasli mogli usporediti najmlađu djecu sa njihovim najstarijim vršnjacima u istoj grupi i pogrešno pripisati nezrelost za ozbiljnije poteškoće.

ZDRAVLJE DJECE: SAZNAJTE VIŠE O MEDICHILDU POSJETOM KATALO NA HITNOM EXPO

Škotska i Vels imaju različite datume za polazak u školu (koji su u razmaku od šest mjeseci) i politike zadržavanja djece u akademskoj godini

Poređenje dvije zemlje stoga omogućava koristan prirodni eksperiment za istraživanje odnosa između godina u školskoj godini i ADHD-a, te da li je na njega utjecala politika zadržavanja djece.

Tim stručnjaka je povezao obrazovne i zdravstvene kartone 1,063,256 djece osnovnih i srednjih škola u Škotskoj (između 2009. i 2013.) i Walesa (između 2009. i 2016.), kako bi ispitao odnose između starosti u toku školske godine i liječenog ADHD-a (tj. lijekova za ADHD).

Sveukupno, 0.87% djece u studiji liječeno je od ADHD-a. Tim je otkrio da su u Velsu djeci koja su bila najmlađa u svom razredu vjerovatnije da će im prepisivati lijekove za ADHD.

Međutim, ovaj efekat je bio prikriven u Škotskoj jer se činilo da postoji veća fleksibilnost pri čemu je veća vjerovatnoća da će mlađa djeca u školskoj godini s problemima pažnje ili ponašanja biti zadržana godinu dana unazad.

Kapil Sayal, profesor dječje i adolescentne psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Nottinghamu i Centru za ADHD i neurorazvojne poremećaje kroz životni vijek pri Institutu za Mentalno zdravlje, zajednički je viši autor studije.

Rekao je: „Nalazi ovog istraživanja imaju niz implikacija za nastavnike, roditelje i kliničare.

Uz starosnu varijaciju do 12 mjeseci u istom razredu, nastavnici i roditelji mogu pogrešno pripisati djetetovu nezrelost.

Ovo može dovesti do toga da će mlađa djeca u razredu imati veću vjerovatnoću da će dobiti dijagnozu i primati lijekove za ADHD.

“Bez obzira na datum prekida za polazak u školu, vaš mjesec rođenja ne bi trebao utjecati na to da li ćete dobiti dijagnozu ili vam prepisuju lijekove za ADHD.

Roditelji i nastavnici kao i kliničari koji vrše procjenu ADHD-a trebaju imati na umu djetetovu dob u toku školske godine.

Iz obrazovne perspektive, treba postojati fleksibilnost sa individualiziranim pristupom kako bi se najbolje zadovoljile djetetove obrazovne potrebe i potrebe u ponašanju.

Naše istraživanje je pokazalo da kada postoji veća fleksibilnost, najmlađi u školskoj godini više neće biti liječeni od ADHD-a.”

Kompletnu studiju možete pronaći OVDJE.