Aneurizma abdominalne aorte: epidemiologija i dijagnoza
Aneurizma abdominalne aorte je ograničena dilatacija aorte koja prolazi kroz abdomen, u osnovi proširenje arterije izvan granica njenog kalibra
Abdominalna aorta obično ima kalibar koji ne prelazi 2-2.5 cm u prečniku.
Kada pređe ove granice govorimo, do 3 cm o ektaziji aorte, od 3 cm i više o aneurizme abdominalne aorte (AAA).
Epidemiologija: koje kategorije su najviše pogođene aneurizmom abdominalne aorte?
Aneurizma abdominalne aorte pogađa 4% muškaraca i 1% žena nakon starosti 60-65 godina, prema trenutnim statistikama.
U praksi, na svakih 1,000 muškaraca starijih od 60 godina sigurno dolazi 40 muškaraca u populaciji sa aneurizmom aorte, a na svakih 1,000 žena starijih od 60 godina sigurno je jednak broj od 10 žena koje boluju od nje.
Također znamo da su neke kategorije ljudi više izložene riziku od drugih: na primjer, dijabetičari, gojazni, hipertoničari, hiperholesterolemični, pušači i oni koji vode sjedilački život.
Većina od ovih 40 muškaraca i 10 žena od svakih 1,000 ljudi starijih od 60 godina ne znaju da imaju aneurizmu abdominalne aorte
Aneurizma je, u stvari, prije nego što dostigne ključnu tačku veličine, apsolutno asimptomatska, odnosno ne daje znak za sebe.
S druge strane, tamo gdje postoji, može biti uzrok velikih komplikacija; ali i zbog svoje progresivne i neizbježne evolucije, poznato je da aneurizma prije ili kasnije dovodi do rupture arterije, rupture koja iznenada postaje dramatična hitna situacija, često uzrok smrti.
To je razlog zašto je potrebno djelovati na prevenciju fatalnih komplikacija aneurizme, pogotovo što su pregledi apsolutno jednostavni, bez štetnih nuspojava i dostupni svima.
Informacije takođe igraju ključnu ulogu.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, postoji hvale vrijedna svijest javnosti da je “Skrining aneurizme aorte kod muškaraca starijih od 60-65 godina koristan u smislu smanjenja smrtnosti.”
(Task Force US Preventive Services. Skrining za aneurizme abdominalne aorte: izjava o preporukama. Ann Intern Med 2005;142:198-202).
prevencija
Prevencija se sastoji u prepoznavanju prisustva ili pojave aneurizme aorte kod osobe na vrijeme, njenoj dijagnostici, određivanju njene lokacije (npr. da li je supra- ili subrenalna) i povremenom praćenju kako bi se pratila njena prirodna evolucija.
Periodične kontrole su neophodne kako bi se izbjegle komplikacije i hirurške intervencije gdje postoji mogućnost rupture, tromboze, disekcije ili periaortalnog hematoma.
Pažljivim i periodičnim ultrazvučnim nadzorom moguće je spriječiti vrijeme nastanka najteže komplikacije, rupture aneurizme aorte, uz rizik od neposredne smrti koju ona nosi.
Najprikladniji alat za prepoznavanje (ili isključenje) aneurizme aorte i praćenje njene evolucije je ultrazvuk s ehokolordoplerom
Kompjuterizovana aksijalna tomografija (CT) ili magnetna rezonanca (MRI) su takođe prikladne, a ponekad i neophodne, ali su mnogo manje praktične i upravljive od ultrazvuka; štaviše, oni su nepraktični za skrining ili periodično praćenje, kako zbog visokih troškova i dugih lista čekanja, ali posebno zbog kontraindikacija i/ili izloženosti jonizujućem zračenju koje neizbežno (barem za CT) podrazumevaju.
Aneurizma abdominalne aorte, kada je operacija neophodna?
Kada se dosegnu dimenzije veće od 5 cm u aksijalnom skeniranju, potrebno je ispitanicu uputiti na operaciju dobrom vaskularnom hirurgu i tako mirno planirati najbolji operativni zahvat za hirurški otklanjanje ozbiljne patologije.
Na taj način se može obnoviti zdravo stanje i normalna cirkulacija u najvećoj tjelesnoj arteriji i znatno produžiti životni vijek.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Ekstrasistola: od dijagnoze do terapije
Brzi i prljavi vodič za Cor Pulmonale
Ectopia Cordis: vrste, klasifikacija, uzroci, povezane malformacije, prognoza
Vremenska i prostorna dezorijentacija: šta to znači i s kojim je patologijama povezana
Aneurizma abdominalne aorte: kako izgleda i kako je liječiti
Aneurizma mozga: što je to i kako se liječi
Puknute aneurizme: šta su, kako ih liječiti
Predbolnička ultrazvučna procjena u hitnim slučajevima
Nerupturirane aneurizme mozga: kako ih dijagnosticirati, kako ih liječiti
Puknuta aneurizma mozga, jaka glavobolja među najčešćim simptomima
Potres mozga: što je to, uzroci i simptomi
Ventrikularna aneurizma: kako je prepoznati?
Tahikardija: Postoji li rizik od aritmije? Koje razlike postoje između njih dvoje?
Patologije lijeve komore: proširena kardiomiopatija
Aritmogena kardiomiopatija: šta je to i šta podrazumeva
Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje treba paziti
Wolff-Parkinson-White sindrom: šta je to i kako ga liječiti
Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Prolazna tahipneja novorođenčeta: Pregled neonatalnog sindroma vlažnih pluća
Infarkt miokarda: uzroci, simptomi i faktori rizika
Dilataciona kardiomiopatija: šta je to, šta je uzrokuje i kako se leči
Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti
Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju
Kardiomiopatije: šta su i koji su tretmani
Alkoholna i aritmogena kardiomiopatija desne komore
Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije
Zatajenje srca: simptomi i mogući tretmani
Šta je srčana insuficijencija i kako se može prepoznati?
Srce: Šta je srčani udar i kako da intervenišemo?
Simptomi srčanog udara: Šta učiniti u hitnim slučajevima, uloga CPR-a
Bradijaritmije: šta su, kako ih dijagnosticirati i kako ih liječiti
Pedijatrijske aritmije: šta su, kako ih liječiti