Bolesti srca: posturalna ortostatska tahikardija (POTS)
Posturalna ortostatska tahikardija (POTS) je disfunkcija koju karakterizira pretjerano i kontinuirano povećanje broja otkucaja srca tokom stajanja
Posturalna ortostatska tahikardija (POTS od sindroma posturalne ortostatske tahikardije) je oblik neurovegetativne disfunkcije
Karakterizira ga pretjerano i trajno povećanje broja otkucaja srca tokom stajanja (ortostatizam), u odsustvu značajnih padova krvnog tlaka.
U većini slučajeva, posturalna ortostatska tahikardija je kompenzacijski mehanizam za održavanje arterijskog tlaka na adekvatnim razinama kod ljudi kod kojih je periferna vazokonstrikcija neadekvatna.
Periferna vazokonstrikcija može biti neadekvatna iz nekoliko razloga:
- Izraženo fizičko dekondicioniranje (npr. nakon dužeg spavanja);
- Autoimune bolesti;
- Neurološke bolesti;
- Genetski uzroci (npr. kolagenopatije koje uzrokuju hiperlaksitet vaskularnog vezivnog tkiva).
Drugi mehanizmi uključuju oblike posturalne ortostatske tahikardije zbog prekomjerne aktivnosti simpatičkog nervnog sistema ili zbog promjene osovine hormona renin-angiotenzin.
Nekoliko mehanizama može koegzistirati kod istog pacijenta.
Tipični simptomi posturalne ortostatske tahikardije javljaju se tokom stajanja i uključuju:
- Palpitacije;
- Simptomi smanjene opskrbe mozga krvlju (cerebralna hipoperfuzija): vrtoglavica, zamagljen vid, ponavljajuće epizode iznenadnog i prolaznog gubitka svijesti (sinkopalne epizode);
- Simptomi prekomjerne aktivacije simpatikusa: drhtanje, znojenje i akrocijanoza (plavičasta boja tjelesnih ekstremiteta: šake, stopala, nos, uši).
Osim toga, cerebralna hipoperfuzija i kronična simpatička prekomjerna aktivacija mogu dovesti do nekardiovaskularnih i neortostatskih simptoma kao što su kronični umor, česte glavobolje, mučnina i bol u abdomenu, poremećaji spavanja, anksioznost i nemogućnost koncentracije.
Dijagnoza posturalne ortostatske tahikardije je klinička i temelji se na:
- Pažljivo prikupljanje anamneze pacijenta u potrazi za ortostatskim i neortostatskim simptomima;
- Isključivanje patoloških oblika tahikardije kardiološkim pregledom i elektrokardiogramom (EKG);
- Isključivanje uzroka tahikardije koja je posljedica drugih bolesti (npr. anemija, dehidracija, hipertireoza) ljekarskim pregledom i vađenjem krvi.
Sve daljnje pretrage (npr. neurološki pregled, ehokardiogram, 24-časovni elektrokardiogram po Holteru) bit će vođene ishodom ovih prvostepenih ispitivanja.
Prekomjerni tahikardni odgovor na ortostatski stres koji karakterizira pacijente s ortostatskom posturalnom tahikardijom dokumentiran je jednostavnim i neinvazivnim testom
10-minutni test aktivnog stajanja (AST), koji se sastoji od praćenja elektrokardiogramom i krvnog pritiska pacijenta u trajanju od 10 minuta u klinostatizmu (ležeći), pri brzom prelasku u ortostatizam i tokom ortostatizma još 10 minuta.
Ovaj test ima prednost u odnosu na testiranje nagibom u tome što je brži, ne zahtijeva posebnu elektromedicinu oprema, i prirodnije reprodukuje mehanizam ortostatskog stresa iz kojeg potiče posturalna ortostatska tahikardija. Može se izvoditi i kod djece školskog uzrasta.
Test nagiba se provodi sa djetetom pričvršćenim za nagibni krevetić koji se može kretati iz horizontalnog u vertikalni položaj i uključuje kontinuirano snimanje krvnog tlaka i otkucaja srca.
Liječenje posturalne ortostatske tahikardije prvenstveno se oslanja na mjere ishrane i ponašanja koje uključuju:
- Pravilna hidratacija (≈2 litre vode dnevno);
- Visok unos natrijuma;
- Stalna vježba za jačanje mišića donjih ekstremiteta i treniranje srca;
- Upotreba zaštitnih čarapa za pomoć venskom povratku.
Pacijenti takođe treba da izbegavaju situacije koje mogu pogoršati simptome (npr. veoma vruća mesta, dugo mirovanje).
Terapija lijekovima rezervirana je za slučajeve posturalne ortostatske tahikardije kod kojih simptomatologija narušava kvalitetu života i primjena pravila ishrane i ponašanja nije imala efekta.
Lijekovi koji se koriste djeluju tako što smanjuju broj otkucaja srca (npr. beta-blokatori), povećavaju reapsorpciju natrijuma i na taj način povećavaju volumen krvi u cirkulaciji (npr. fludrokortizon) ili povećavaju krvni tlak (npr. midodrin).
Međutim, ne postoje naučni dokazi koji bi dokazali efikasnost terapije lekovima.
Psihološka podrška je često od velike važnosti.
Što se tiče prognoze, primjena dijetalno-bihejvioralnih normi omogućava da se u većini slučajeva posturalne ortostatske tahikardije značajno ublaže simptomi.
Međutim, u nekim slučajevima, nefarmakološke i farmakološke intervencije su slabo efikasne, a posturalna ortostatska tahikardija može negativno utjecati na kvalitetu života, jer otežava pojedincu obavljanje normalnih svakodnevnih aktivnosti.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Supraventrikularna tahikardija: definicija, dijagnoza, liječenje i prognoza
Prepoznavanje tahikardije: šta je to, šta uzrokuje i kako intervenirati kod tahikardije
Tahikardija: Postoji li rizik od aritmije? Koje razlike postoje između njih dvoje?
Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Prolazna tahipneja novorođenčeta: Pregled neonatalnog sindroma vlažnih pluća
Pedijatrijska toksikološka hitna stanja: medicinska intervencija u slučajevima trovanja djece
Valvulopatije: ispitivanje problema sa srčanim zalistcima
Koja je razlika između pejsmejkera i potkožnog defibrilatora?
Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti
Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju
Kardiomiopatije: šta su i koji su tretmani
Alkoholna i aritmogena kardiomiopatija desne komore
Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije
Šta je Takotsubo kardiomiopatija (sindrom slomljenog srca)?
Dilataciona kardiomiopatija: šta je to, šta je uzrokuje i kako se leči
Osnovna procjena disajnih puteva: pregled
Procjena abdominalne traume: pregled, auskultacija i palpacija pacijenta
Procjena bola: koje parametre i skale koristiti pri spašavanju i liječenju pacijenta
Upravljanje disajnim putevima nakon saobraćajne nesreće: pregled
Intuitacija dušnika: kada, kako i zašto stvoriti umjetni dišni put za pacijenta
Šta je traumatska ozljeda mozga (TBI)?
Akutni abdomen: značenje, povijest, dijagnoza i liječenje
Savjeti za prvu pomoć za nastavnike
Trovanje otrovnim gljivama: šta učiniti? Kako se trovanje manifestuje?
Trauma grudnog koša: klinički aspekti, terapija, pomoć disajnih puteva i ventilacije
Brzi i prljavi vodič za pedijatrijsku procjenu
EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) vs sinusna tahikardija