Stres elektrokardiogram (EKG): pregled testa

Šta je stres elektrokardiogram (EKG)? Elektrokardiogram ili EKG je dijagnostički test koji se izvodi radi snimanja električne aktivnosti srca, kako bi se moglo procijeniti njegovo opšte zdravstveno stanje i otkriti različita srčana stanja, aritmije sinusnog ritma ili srčana oboljenja.

Istraživanje se provodi pomoću instrumenta koji se zove elektrokardiograf, koji je u stanju snimiti rad srca i grafički je reproducirati u obliku traga.

U zavisnosti od slučaja, kardiolog može propisati različite tipove EKG-a, koji se uglavnom razlikuju prema specifičnoj funkciji i načinu na koji se izvode: standardni EKG ili EKG u mirovanju, dinamički EKG po Holteru i EKG s opterećenjem ili ergometrijski test.

VAŽNOST OBUKE ZA SPAŠAVANJE: POSJETITE SQUICCIARINI SPAŠAVANJE I SAZNAJTE KAKO SE PRIPREMITI ZA VANREDNU SITUACIJU

Elektrokardiogram u mirovanju: koristi se za snimanje srčane funkcije u normalnim uslovima

Uključuje postavljanje 12 do 15 elektroda na pacijentova prsa, ruke i noge; test obično traje nekoliko minuta, tokom kojih je potrebno samo mirno ležati, redovno disati i izbjegavati razgovor ili kretanje.

Stres elektrokardiograf: procjenjuje promjene EKG-a tokom fizičke aktivnosti

Takođe se koristi za procenu srčanog ponašanja kada je podvrgnut naporu; nakon postavljanja elektroda, od pacijenta se obično traži da pedalira na sobnom biciklu ili trči na traci za trčanje 5 do 20 minuta kako bi izvršio mjerenje.

Dinamički elektrokardiogram po Holteru:

Ovo se izvodi radi praćenja funkcije srca tokom dužeg vremenskog perioda, obično 24 – 48 sati; obično se propisuje za dijagnosticiranje aritmija diskontinuiranog karaktera, koje se ne bi otkrile standardnim EKG-om.

Za obavljanje pregleda, elektrode se pričvršćuju na prijenosni uređaj koji bilježi srčanu aktivnost i omogućava naknadnu ekstrapolaciju praćenja.

VODEĆA SVJETSKA KOMPANIJA DEFIBRILATORA I HITNIH MEDICINSKIH UREĐAJA'? POSJETITE ŠTAND ZOLL NA EMERGENCY EXPO

Zašto se radi stres elektrokardiogram?

Test stresa se koristi za praćenje srčane funkcije kada je podvrgnut intenzivnoj fizičkoj aktivnosti: omogućava otkrivanje varijacija u broju otkucaja i promjena u srčanom ritmu; pregled uključuje izvođenje jednostavnih fizičkih vježbi, ili primjenu specifičnih lijekova pogodnih za simulaciju efekata stresa.

Na zahtjev ljekara može se propisati potrošnja kiseonika tokom EKG-a sa opterećenjem kako bi se procenila promena nivoa krvnog pritiska i pratio plućni odgovor u vezi sa respiratornom funkcijom.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE EMD112 BOOTH NA HITNOM EXPO -u ODMAH DA SAZNATE VIŠE

EKG pri vježbanju omogućava ispitivanje reakcija kardiovaskularnog sistema i dijagnosticiranje svih abnormalnosti koje se ne bi otkrile u normalnim uvjetima

Posebno je naznačeno za dubinsko proučavanje

  • ishemijska bolest srca
  • aritmije;
  • arterijska hipertenzija;
  • angina pektoris;
  • procjenu učinkovitosti intervencija kao što su angioplastika i bajpas;
  • u nekim slučajevima, ova pretraga je propisana za procjenu djelovanja određenih lijekova na srce.

Stres elektrokardiogram (EKG): Kako da se pripremim?

EKG je neinvazivni pregled koji ne predstavlja rizik za pacijenta i ne zahtijeva posebnu pripremu.

Neke korisne mjere opreza mogu biti

  • nositi udobnu odjeću koja omogućava slobodu kretanja;
  • uradite test na prazan želudac najmanje 2-3 sata;
  • izbjegavajte alkohol ili kofein;
  • uzdržavanje od pušenja;
  • nemojte se baviti napornim sportom u 4-5 sati prije testa;
  • redovno uzimajte bilo koji lijek, osim ako Vam ljekar nije drugačije uputio.

*Ovo je samo indikativni podatak: stoga je potrebno kontaktirati ustanovu u kojoj se obavlja pregled radi dobijanja konkretnih informacija o postupku pripreme.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

EKG: Analiza talasnog oblika na elektrokardiogramu

Šta je EKG i kada uraditi elektrokardiogram

Infarkt miokarda sa elevacijom ST: Šta je STEMI?

Prvi principi EKG -a iz rukopisnog video zapisa s vodičem

Kriteriji EKG -a, 3 jednostavna pravila od Ken Grauera - EKG prepoznavanje VT

Reanimacija, 5 zanimljivih činjenica o AED-u: Šta trebate znati o automatskom vanjskom defibrilatoru

Defibrilator: šta je, kako radi, cijena, napon, ručni i eksterni

EKG pacijenta: Kako čitati elektrokardiogram na jednostavan način

EKG: Šta ukazuju P, T, U talasi, QRS kompleks i ST segment

Endokavitarna elektrofiziološka studija: od čega se sastoji ovaj pregled?

Head Up Tilt Test, kako funkcionira test koji istražuje uzroke vagalne sinkope

Šta je ishemijska bolest srca i mogući tretmani

Perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA): šta je to?

Ishemijska bolest srca: šta je to?

Kongenitalna srčana bolest, nova tehnologija za proteze plućnih zalistaka: one se samoproširuju putem transkatetera

EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) vs sinusna tahikardija

Pedijatrijska toksikološka hitna stanja: medicinska intervencija u slučajevima trovanja djece

Valvulopatije: ispitivanje problema sa srčanim zalistcima

Šta je magnetna rezonanca srca sa kontrastnim medijem (Cine MRI) i zašto se izvodi?

Koja je razlika između pejsmejkera i potkožnog defibrilatora?

Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?

Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis

Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti

Klinički pregled: Akutni respiratorni distres sindrom

Botallov Ductus Arteriosus: Interventna terapija

Bolesti srčanih zalistaka: Pregled

Kardiomiopatije: vrste, dijagnoza i liječenje

Prva pomoć i hitne intervencije: sinkopa

Tilt test: od čega se sastoji ovaj test?

Kardijalna sinkopa: šta je to, kako se dijagnostikuje i na koga utiče

Novi uređaj za upozoravanje na epilepsiju mogao bi spasiti hiljade života

Razumijevanje napadaja i epilepsije

Prva pomoć i epilepsija: Kako prepoznati napad i pomoći pacijentu

Neurologija, razlika između epilepsije i sinkope

Pozitivan i negativan Lasègue Sign In Semeiotics

Wassermanov znak (inverzni Lasègue) pozitivan u semeiotici

Pozitivan i negativan Kernigov znak: Semeiotika kod meningitisa

Položaj litotomije: šta je to, kada se koristi i koje prednosti donosi njezi pacijenata

Trendelenburg (Anti-Shock) pozicija: šta je i kada se preporučuje

Ležeći, ležeći, lateralni dekubitus: značenje, položaj i povrede

Nosila u Velikoj Britaniji: Koje se najčešće koriste?

Da li pozicija za oporavak u prvoj pomoći zapravo funkcionira?

Obrnuti Trendelenburgov položaj: šta je to i kada se preporučuje

Stolice za evakuaciju: Kada intervencija ne predviđa nikakvu grešku, možete računati na klizanje

Terapija lijekovima za tipične aritmije kod hitnih pacijenata

Ocjena rizika kanadske sinkope - u slučaju sinkope, pacijenti su zaista u opasnosti ili nisu?

Odmor u Italiji i sigurnost, IRC: „Više defibrilatora na plažama i skloništima. Trebamo kartu za geolociranje AED -a ”

Izvor:

GSD

Moglo bi vam se svidjeti