
Srčana aritmija: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje
Hajde da pričamo o srčanoj aritmiji. Srce je mišić čija je osnovna zadaća da cirkulira krv po cijelom tijelu
U njemu se nalazi električno kolo, nazvano ekscito-kondukcijski sistem, koji aktivira i reguliše srčanu kontrakciju.
Normalno, broj otkucaja srca varira između 60 i 100 otkucaja u minuti, a kontrakcije se slijede jedna za drugom na pravilan i ritmičan način, uz samo male fiziološke varijacije povezane s disanjem (otkucaji se usporavaju tokom dubokog izdisaja).
Srčana aritmija je poremećaj
- srčanog ritma, u kojem otkucaji nisu ritmični (npr. fibrilacija atrija);
- povećan broj otkucaja srca (tahikardija) u kojem broj otkucaja prelazi 100 otkucaja u minuti u mirovanju;
- smanjenog broja otkucaja srca (bradikardija) kod kojih je brzina manja od 60 otkucaja u minuti u mirovanju.
Srčana aritmija nastaje kada dođe do kašnjenja ili blokade električnih signala koji kontroliraju otkucaje srca.
Ovo se događa kada posebne nervne ćelije koje proizvode električne signale ne rade ispravno ili ako signal ne putuje normalno kroz srce.
Aritmija se također može pojaviti kao rezultat proizvodnje električnog signala unutar srca, koji je dodatak signalu koji proizvode određene nervne ćelije.
UZROCI I FAKTORI RIZIKA SRČANE ARITMIJE
Među najčešćim faktorima rizika za aritmiju su:
- pušenje;
- zloupotreba alkohola;
- zloupotreba kafe ili čaja;
- upotreba droga (npr. kokain i amfetamini);
- nuspojave povezane s upotrebom određenih lijekova;
- probavni poremećaji;
- HOBP (hronična opstruktivna plućna bolest);
- jak emocionalni stres (strah, tuga, ljutnja...)
- povećanje vrednosti krvnog pritiska
- oslobađanje određenih hormona stresa;
- srčani udar;
- prethodna medicinska stanja (hipertenzija, koronarna arterijska bolest, disfunkcija štitnjače koja dovodi do prekomjerne proizvodnje ili hipoprodukcije hormona štitnjače, reumatske bolesti srca).
U nekim oblicima aritmije (npr. Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom), mogu biti uključeni urođeni faktori srčanog kvara, tj. prisutni od rođenja.
SIMPTOMI
Različiti oblici aritmije se manifestuju sličnim simptomima: lupanje srca, osjećaj slabosti, nedostatak daha i, u slučaju atrijalne fibrilacije, poseban osjećaj u grudima koji se opisuje kao „lupanje srca” ili „srce koje skače”.
Sinkopa (kratkotrajni gubitak svijesti) nastaje u slučaju nedovoljnog snabdijevanja mozga krvlju (brahikardija sa manje od 20 otkucaja u minuti ili iznenadna tahikardija sa frekvencijom većom od 200 otkucaja u minuti).
Pacijent, ako leži sa podignutim nogama, brzo dolazi k svijesti.
Ako se ipak ne osvijesti, radi se o hitnom stanju s opasnošću od srčanog zastoja, u kom slučaju su potrebne hitne mjere spašavanja života: masaža srca, umjetno disanje, defibrilacija, itd., pa bi moglo biti od vitalnog značaja da odete na soba za hitne slučajeve odmah.
DIJAGNOSTIKA SRČANE ARITMIJE
Za tačnu dijagnozu, kardiolog ima na raspolaganju određene medicinske testove.
Krvni testovi (kardijalni markeri) mjere bilo kakvo oštećenje srca, nivo šećera (šećer u krvi) i hormona štitnjače (TSH, T3 i T4).
Kod mladih žena, srčana aritmija može biti uzrokovana prekomjernim radom štitnjače (hipertireoza) ili anemijom.
Elektrokardiogram (EKG) bilježi električne impulse srca i koristi se za otkrivanje od koje vrste aritmije patite.
Ako su aritmije česte, ljekar može zatražiti da nosite prijenosni EKG (Holter) 24 uzastopna sata.
Ehokardiogram sa ultrazvukom naglašava veličinu srca i srčanih zalistaka; dok rendgenski snimak grudnog koša pomaže da se utvrdi da li je uzrok srčane aritmije problem vezan za pluća.
Ako srčana aritmija počne tokom ili nakon fizičke aktivnosti, liječnik može propisati test vježbanja, koji procjenjuje kako srce reaguje na fizički umor.
Srčana aktivnost se bilježi dok ste na biciklu za vježbanje ili na traci za trčanje.
Ako se artritis pojavi tokom testa, to znači da srce ne dobija dovoljno krvi i da je potrebno provjeriti zdravlje arterija.
Cure
Aritmije koje nisu uznemirujuće obično ne zahtijevaju liječenje.
Ako je, međutim, poremećaj čest, može se odlučiti za liječenje: u slučaju ekstrasistola, blagim sedativnim lijekovima.
Ako nema rezultata, koriste se antiaritmički lijekovi.
U slučaju supraventrikularnih tahikardija, pokušava se prekinuti kada su se već pojavile antiaritmičkim lijekovima ili izvođenjem posebnih manevara kao što je uranjanje lica u ledeno hladnu vodu ili davanje električnih podražaja, pokušavajući spriječiti njihovo ponovno pojavljivanje u budućnosti, opet sa antiaritmicima.
Za ventrikularne tahikardije koriste se lijekovi koji kontroliraju ritam, iako u nekim slučajevima to nisu u mogućnosti, pa su male sonde u srcu spojene na mali elektronski uređaj koji može odrediti kada je tahikardija u toku i poslati električne stimuluse koji prekidaju koriste se.
Brahikardije se liječe implantacijom pejsmejkera (srčani pejsmejker) koji zamjenjuje kardiovaskularne krugove koji su otkazali, sposoban da mijenja broj otkucaja srca u skladu sa potrebama osobe.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Izvođenje kardiovaskularnog objektivnog pregleda: Vodič
Srčane bolesti i zvona za uzbunu: angina pektoris
Lažne stvari koje su bliske našim srcima: srčane bolesti i lažni mitovi
Apneja u snu i kardiovaskularne bolesti: korelacija između sna i srca
Miokardiopatija: šta je to i kako je liječiti?
Venska tromboza: od simptoma do novih lijekova
Cijanogena kongenitalna bolest srca: transpozicija velikih arterija
Otkucaji srca: šta je bradikardija?
Posljedice traume grudnog koša: fokus na kontuziji srca
Šum u srcu: šta je to i koji su simptomi?
Granski blok: Uzroci i posljedice koje treba uzeti u obzir
Manevri kardiopulmonalne reanimacije: upravljanje grudnim kompresorom LUCAS
Supraventrikularna tahikardija: definicija, dijagnoza, liječenje i prognoza
Prepoznavanje tahikardije: šta je to, šta uzrokuje i kako intervenirati kod tahikardije
Infarkt miokarda: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje
Aortna insuficijencija: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje aortne regurgitacije
Kongenitalna srčana bolest: šta je aortna bikuspidija?
Atrijalna fibrilacija: definicija, uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje
Ventrikularna fibrilacija je jedna od najozbiljnijih srčanih aritmija: saznajmo o tome
Atrijalni flater: definicija, uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje
Šta je ehokolordopler supra-aortnih trupova (karotida)?
Šta je Loop Recorder? Otkrivanje kućne telemetrije
Elektrokardiogram: početne procedure, postavljanje EKG elektroda i neki savjeti
Šta je elektrokardiogram (EKG)?
EKG: Analiza talasnog oblika na elektrokardiogramu
Šta je EKG i kada uraditi elektrokardiogram
Infarkt miokarda sa elevacijom ST: Šta je STEMI?
Prvi principi EKG -a iz rukopisnog video zapisa s vodičem
Kriteriji EKG -a, 3 jednostavna pravila od Ken Grauera - EKG prepoznavanje VT
EKG pacijenta: Kako čitati elektrokardiogram na jednostavan način
EKG: Šta ukazuju P, T, U talasi, QRS kompleks i ST segment
Elektrokardiogram (EKG): čemu služi, kada je potreban
Stres elektrokardiogram (EKG): Pregled testa
Šta je dinamički elektrokardiogram EKG prema Holteru?
Potpuni dinamički elektrokardiogram prema Holteru: šta je to?
Postupci obnavljanja srčanog ritma: električna kardioverzija
Holter srca, karakteristike 24-satnog elektrokardiograma
Periferna arteriopatija: simptomi i dijagnoza
Endokavitarna elektrofiziološka studija: od čega se sastoji ovaj pregled?
Kateterizacija srca, šta je ovo pregled?
Eho dopler: šta je i čemu služi
Transezofagealni ehokardiogram: od čega se sastoji?
Pedijatrijski ehokardiogram: definicija i upotreba