Osteoporoza, niste sami: vaši saveznici su kalcij, vitamin D i fizička aktivnost

By Cristiano Antonino On Juni 17, 2023

Ženska bolest, ali ne treba zanemariti ni 'njega': osteoporoza

Bol nas plaši i možda je aspekt bolesti koji najviše doživljavamo kao prijetnju.

U stvarnosti, ovaj osjećaj, koliko god neugodan, je svjetlo upozorenja, koje nam je priroda dala, da nam da do znanja da nešto nije u redu s našim tijelom.

Kada mehanizam pokvari, a to zvono ne zazvoni, rizik da se 'mana' otkrije prekasno je iza ugla, a to je pomalo slično onome što se događa u slučaju osteoporoze.

Osteoporoza, tiha bolest

U ranoj fazi ne izaziva nikakve bolove, ali u međuvremenu kosti postaju krhke i stoga podložnije lomovima, čak i spontanim.

Ako se ne preduzme rana intervencija ili neadekvatno liječenje, osteoporoza može napredovati, što dovodi do prijeloma kostiju koji se najčešće javljaju u butnoj kosti, kralješcima i zglobovima.

Žene imaju 4 puta veći rizik da obole od ove bolesti i procjenjuje se da 4 miliona žena u Italiji boluje od nje.

Do 30. godine koštano tkivo se izgrađuje, a zatim, kao što se dešava u normalnom procesu starenja, kosti počinju da se troše.

Kod žena se gubitak koštane mase ubrzava nakon menopauze, kada jajnici prestanu proizvoditi estrogen, hormon koji štiti od gubitka koštane mase.

Kod muškaraca je teže odrediti preciznu dob jer ne postoji toliko očigledno prijelazno vrijeme kao menopauza.

Faktori rizika za osteoporozu

Preporučljivo je 'pregledati' kosti rano, možda već u dobi od 50 godina, posebno ako je prisutan jedan ili više faktora rizika.

Lista je duga: oni koji imaju barem jednog roditelja koji je bolovao od osteoporoze, oni koji ne konzumiraju dovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda, oni koji su imali prijelome kao posljedica manjih trauma.

Također: oni koji boluju od reumatskih bolesti ili bolesti koje mogu dovesti do malapsorpcije kao što je celijakija, oni koji su često koristili kortizon ili lijekove koji uzrokuju hipogonadizam, oni koji pate od hiperkalciurije, odnosno koji izlučuju previše kalcija urinom, oni koji su oboljeli od raka dojke i uzimali inhibitore aromataze (lijek koji smanjuje rizik od recidiva).

Visokom riziku su i teški pušači i oni koji 'lako piju': prekomjerna konzumacija alkohola slabi naše kosti.

Dijagnoza i prevencija

Za mjerenje mineralne gustine kosti, a time i rizika od prijeloma, koristi se MOC, kompjuterizovana mineralometrija kostiju, koja se do danas smatra glavnim dijagnostičkim alatom za osteoporozu.

Kako bismo pokušali spriječiti osteoporozu, važno je jesti ishranu bogatu kalcijumom, uzimati vitamin D koji pomaže kalcijumu da se veže za kosti, ograničiti konzumaciju namirnica životinjskog porijekla, vježbati, smanjiti unos alkohola i prestati pušiti.

Značaj kalcijuma i vitamina D

Vitamin D proizvodi koža kroz izlaganje suncu, ali određeni faktori ograničavaju njegovu proizvodnju.

To uključuje starost, uz jednaku izloženost starija osoba proizvodi oko 30% manje vitamina D; gojaznost; bojanje kože; imati zaštitnu odjeću i kreme; staklo koje apsorbuje sve UVB zračenje: tako da boravak u kancelariji, čak i sa otvorenim zavesama, nema uticaja na sintezu vitamina D; zagađenje zraka (neke komponente mogu apsorbirati ultraljubičasto zračenje).

Stoga, čak i na našim geografskim širinama, većina nas nema dovoljno izloženosti.

Između maja i septembra treba se izlagati najmanje 30 minuta dnevno.

Područja tijela koja će biti izložena su lice, ruke i noge.

Nije potrebno stajati mirno, čak i hodanje će 'uhvatiti' zrake.

Ovaj vitamin se može unositi i s hranom, iako malo njih sadrži znatnu količinu, među kojima su riblje ulje, losos, haringa i masna riba općenito.

Adekvatnu količinu kalcija lakše je unositi unošenjem mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i drugih izvora hrane poput badema, brokule, spanaća i soje.

Da biste dobili pravu količinu kalcija, najbolje je birati mlijeko i mliječne proizvode, koji ga sadrže u biodostupnijoj formi od biljne hrane, zbog boljeg omjera optimalnog kalcija i fosfora, odsustva antinutrijenata (npr. fitinska kiselina) i prisustvo vitamina D, što olakšava njegovu apsorpciju.

Da bi se utvrdilo da li postoji nedostatak vitamina D, dovoljno je uraditi analizu krvi.

Doziranje vitamina D je dobra polazna tačka za konstruisanje efikasne šeme lečenja.

Vrijednost koja mjeri nivo rezerve u krvi naziva se '25-OH vitain D'.

Treba biti zabrinut ako je ispod 30g/ml.

Osteoporoza, u pokretu od malih nogu

Fizička aktivnost igra važnu ulogu već u mladosti, jer doprinosi stvaranju novog koštanog tkiva i, posebno kod žena, omogućava im da dođu u menopauzu sa 'jačim' kosturom, brzim refleksima, ravnotežom i koordinacijom. smanjiti rizik od padova.

Fizička aktivnost je posebno korisna na mjestima gdje je kost napregnuta pokretom i taj pritisak, povezan s gravitacijom i kontrakcijama mišića, je snažan poticaj za formiranje kosti.

Zbog toga su fizičke aktivnosti 'podnošenja težine' kao što su hodanje, trčanje, gimnastika, ali i ples, poželjnije od sportova bez težine kao što je plivanje, na primjer.

Kretanje redovno

Posebno hodanje i trčanje su pokreti koji omogućavaju dugotrajno vježbanje, ali da bi pacijent imao koristi od njih, treba ih vježbati najmanje jedan sat dnevno.

Ova vrsta aktivnosti se ne preporučuje osobama sa drugim osteoartikularnim oboljenjima, koja mogu zahvatiti kukove i koljena.

Za njih su bolji biciklizam ili sobni bicikli.

Takođe treba imati na umu da pozitivan efekat, u pogledu koštane mase, postignut sportskom aktivnošću postepeno nestaje sa prekidom, zbog čega je potrebno nastaviti redovno.

lijekovi

Kada je, s druge strane, osteoporoza već prisutna, mora se pribjeći upotrebi lijekova koji djeluju ili tako što stimulišu gastrointestinalnu apsorpciju kalcija ili potiču djelovanje taloženja kalcija direktno na kosti.